Uz ubrzanu urbanizaciju i potrebu za novim stambenim objektima, Bosna i Hercegovina može usvojiti slične strategije kao Indija kako bi poboljšala toplotni komfor i otpornost na klimatske promjene u svom stambenom fondu.

Autor: Hamid Mehinović, MSc., Direktor za razvoj poslovanja, CETEOR

Arhitektura koja odgovara klimatskim uvjetima dio je tradicionalnih građevina izgrađenih u Indiji još od početka civilizacija, koristeći pasivne dizajnerske strategije i inovativne građevinske materijale kako bi se osigurali udobni unutarnji životni uvjeti prilagođeni lokalnoj klimi i geografiji. Međutim, savremene zgrade sada imaju potrebu za sistemima grijanja i hlađenja kako bi se postigao optimalan toplotni komfor, što je vrlo energetski intenzivno. Brza urbanizacija Indije stavlja dodatni pritisak na izgradnju više zgrada, koje već čine više od 30 posto ukupne potrošnje električne energije u Indiji. U skladu s planom izgradnje i proširenja, očekuje se petostruko povećanje izgradnje između 2015. i 2050. godine.

Indija je na jedinstvenom raskršću gdje dvije trećine komercijalnih i rezidencijalnih zgrada koje će postojati 2030. godine još uvijek nisu izgrađene. Vlada Indije implementira svoj vodeći program, Pradhan Mantri Awas Yojana – Urban (PMAY-U) od 2015. godine kako bi odgovorila na potrebu za pristupačnim stanovanjem u urbanim područjima. Kao rezultat, 11.3 miliona pristupačnih stanova u rezidencijalnim zgradama gradi se u ovom periodu. Značajan dio predviđene potražnje za električnom energijom očekuje se da će doći iz aktivnih zahtjeva za hlađenjem iz nadolazećih stambenih projekata, čime toplotni komfor postaje imperativan koncept koji treba uzeti u obzir pri projektovanju i izgradnji.

Ove zgrade izgrađene korištenjem inovativnih tehnologija i odgovarajućih modernih proizvoda, materijala i dizajna dovest će do održivosti u zgradama i smanjenja emisija ugljika.

Izvor: CETEOR doo, juli 2024., primjer gradnje klimatskih pametnih zgrada, Chennai, Indija

Trenutno se radi na nacrtu Akcionog plana i standarda za poboljšanje toplotnog komfora do 2050. godine pri izgradnji rezidencijalnih zgrada sa pristupačnim stanovanjem u Indiji. Akcioni plan ima za cilj poboljšati toplotni komfor za 50% u uporedbi s konvencionalnim dizajnerskim uvjetima, te dati mapu puta za postizanje ovog cilja. Standardi i smjernice će djelovati kao jedinstveni vodič za specifikacije dizajna i izgradnje za poboljšanje toplotnog komfora u pristupačnim stambenim projektima s preporukama o raznim pasivnim dizajnerskim i građevinskim mjerama.

Katalog klimatski specifičnih ponovljivih dizajnerskih paketa za pristupačno stanovanje omogućit će investitorima da biraju između gotovih arhitektonskih dizajna i specifikacija, materijala i inovativnih građevinskih tehnologija itd., kako bi izgradili održivo pristupačno stanovanje koje će pružiti poboljšani toplotni komfor. Katalog cilja na pristupačni stambeni fond koji još nije izgrađen i osigurat će usklađenost s najboljim praksama.

Podrška za uvođenje nadolazećih i inovativnih građevinskih tehnologija kroz međunarodne univerzitetske saradnje. Oni će pružiti tehničku podršku i razvoj kapaciteta postojećih akceleratorskih programa i pomoći u brzom prodiranju takvih tehnologija za širu primjenu u sektoru pristupačnog stanovanja za održive i zgrade sa poboljšanim toplotnim komforom. Potrebna infrastruktura za testiranje i certificiranje materijala također će biti ojačana.

CETEOR d.o.o., Sarajevo angažovan je na monitoring i evaluaciji projekta Klimatski pametne zgrade od strane Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ). Ovaj projekat, na kojem je CETEOR zajedno sa svojim partnerima aktivno radio, ključan je za održivu i pristupačnu stambenu izgradnju u hashtag Indiji, poboljšavajući klimatsku otpornost i toplotni komfor kroz inovativne dizajne i materijale.

Ovo nije prvi projekat CETEOR-a na ovom kontinentu, ponosni na dugogodišnje iskustvo i uspjehe u ovoj regiji.

Izvor: CETEOR doo, juli 2024., radni sastanak i posjeta klimatski pametnim zgradama u gradu Chennai, Indija

Kako se ovo može primijeniti u Bosni i Hercegovini:

Arhitektura koja odgovara klimatskim uvjetima već je dio tradicionalne arhitekture u Bosni i Hercegovini, kao što se vidi u starim kućama koje koriste pasivne strategije dizajna poput velikih krovnih streha, gustih zidova i prirodne ventilacije kako bi se osigurala ugodna unutarnja temperatura. Međutim, moderne zgrade u BiH često ovise o energetski intenzivnim sistemima grijanja i hlađenja kako bi postigle željeni toplotni komfor, što je neodrživo na duži rok.

Uz ubrzanu urbanizaciju i potrebu za novim stambenim objektima, Bosna i Hercegovina može usvojiti slične strategije kao Indija kako bi poboljšala toplotni komfor i otpornost na klimatske promjene u svom stambenom fondu.

Implementacija projekata za izgradnju pristupačnih stanova koji koriste održive materijale i pasivne dizajnerske strategije može značajno smanjiti potrošnju energije i emisiju ugljika. Uvođenje klaster ćelija i pilot projekata u različitim klimatskim zonama Bosne i Hercegovine može poslužiti kao testna polja za nove tehnologije i metode gradnje, čime se osigurava prijenos znanja i prilagodba lokalnim uvjetima.

Razvoj smjernica za toplotni komfor i standarda za stambenu gradnju te provođenje obuka za profesionalce i vladine službenike može pomoći u oblikovanju politike i praksi koje podržavaju održivu izgradnju. Katalog dizajnerskih paketa prilagođenih lokalnim klimatskim uvjetima omogućit će developerima da lako usvoje najbolje prakse i inovativne tehnologije, čime će se osigurati izgradnja stambenih objekata koji su energijski efikasni i komforni.

Ovaj pristup ne samo da će unaprijediti kvalitetu života stanovnika, već će i doprinijeti globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena smanjenjem energijske potrošnje i emisije stakleničkih plinova.