Dubina temelja najvažnija je kalkulacija za cijelu strukturu.
Znamo da postoje dvije općenite kategorije:
- Duboki temelji
- Plitki temelji
Metoda kalkulacije zavisi o:
- Faktorima koji utječu na dubinu temelja
- Minimalnoj dubini temelja po Rankinovoj teoriji
- Uglu mirovanja
- Kapacitetu nosivosti tla
Pri određivanju dubine temelja slijedeći faktori igraju glavnu ulogu:
- Kapacitet nosivosti tla
- Gustoća tla
- Nivo gornje granice podzemne vode
- Vlastita težina strukture (mrtvo opterećenje)
- Pretpostavka šta bi moglo biti živo opterećenje
- Vjetar i seizmičko opterećenje
Minimalna dubina temelja po Rankinovoj formuli
Formulu za minimalnu dubinu temelja izmislio je Rankine koji se fokusirao na karakteristike tla.
Šta je ugao mirovanja?
Smatra se najstrmijim uglom nekog zrnastog materijala u odnosu na horizontalnu ravan na koju se materijal može složiti bez slijeganja. Materijal na površini na ivici je klizanja. Ugao može varirati od 0°do 90°.
| VRSTA TLA | UGAO MIROVANJA |
| BLATO | 0° |
| MOKRA GLINA | 15° |
| MOKRA ZEMLJA | 15°-17° |
| SUHA ZEMLJA | 20°-30° |
| MOKRI PIJESAK | 25°-26° |
| KONSOLIDOVANA SUHA ZEMLJA | 30° |
| SUHI PIJESAK | 30°-35° |
| SUHA GLINA | 35° |
| MOKRI MIJESAK I KONSOLIDOVANI SUHI PIJESAK | 35° |
| ŠLJUNAK | 40° |
| GRUBI ŠLJUNAK I MOKRA GLINA | 40°-45° |
| PEPEO UGLJA | 40°-45° |
| VLAŽNA ZEMLJA | 45°-50° |
Koji je kapacitet nosivosti tla?
Kapacitet nosivosti tla koje podnosi opterećenje strukture bez grešaka i pomjeranja zove se sigurni kapacitet nosivosti tla.
| VRSTA TLA | KAPACITET kN/m2 |
| RASTRESITI ŠLJUNAK | 98 |
| FINI PRIJESAK, RASTRESITI I SUHI | 98 |
| MOKRA GLINA | 147 |
| SREDNJA GLINA | 245 |
| FINI PIJESAK I MULJ | 245 |
| ŠLJUNČANI PIJESAK | 441 |
| GRUBI PIJESAK, KOMPAKTNI PIJESAK – SUHI | 441 |
| TVRDA GLINA | 451 |
| ZAOSTALE NASLAGE RAZBIJENIH I SLOMLJENIH STIJENA | 883 |
| PJEŠČAR I KREČNJAK | 1618 |
| TVRDI KAMEN – GRANIT, DIONIT | 3236 |
Suhoća tla
| VRSTA TLA | GUSTOĆA kN/m2 |
| SUHA GLINA | 1600 |
| MOKRA GLINA | 1760 |
| SUHA I RASTRESITA ZEMLJA | 1200 |
| SUHI I RASTRESITI PIJESAK | 1440-1700 |
| ŠLJUNAK | 2000 |
| MULJ | 2100 |
| MAGMATSKE STIJENE | 2500-3000 |
| SEDIMENTNE STIJENE | 2600 |
| METAMORFNE STIJENE | 2700 |
| BLATO | 1600-1920 |
| ŠLJUNKOVITI KAMEN | 1600-1750 |
