Kvalitetna izolacija, visokokvalitetni fasadni otvori sa niskim koeficijentom prolaza toplote i dobro projektovani sistemi grijanja i hlađenja čine holistički pristup, koji je neophodan za stvaranje održivih i energijski efikasnih objekata.
Autori:
Nihad Harbaš, Mr.dipl.ing.maš., CEO nLogic Advisory
Lejla Durmišević, Mr.dipl.ing.arh., Voditeljica divizije za energijsku efikasnost, nLogic Advisory
Ajla Imamović, Mr.dipl.ing.maš., Projektna menadžerica, nLogic Advisory
Biografije autora:
Nihad Harbaš je CEO konsultantske kuće nLogic Advisory, te jedan od vodećih stručnjaka za klimatske promjene i energiju u Bosni i Hercegovini. Njegova obrazovna pozadina uključuje diplomu inženjeringa, upravljanja projektima i upravljanja kompanijama. Posjeduje više od petnaest godina radnog iskustva u struci, u radu sa nevladinim, privatnim, javnim sektorom i međunarodnim organizacijama, kako u BiH, tako i na Zapadnom Balkanu i Evropi. Njegova područja stručnosti obuhvataju polja energije i klimatskih promjena, sa dubokim razumijevanjem postojećeg tehničkog i zakonodavnog okvira u BiH koji se odnosi na EU direktive (Acquis Communautaire). Njegov glavni fokus je na obnovljivim izvorima energije i energijskoj efikasnosti, s naglaskom na vođenje reformskih procesa u energetskom sektoru BiH u skladu s europskim najboljim praksama. Osim toga, Nihad posjeduje značajno iskustvo rada u saradnji s vladinim dužnosnicima u BiH, kao i sa zemljama obuhvaćenim Ugovorom o Energetskoj zajednici.
Lejla Durmišević je voditeljica divizije za energijsku efikasnost u konsultantskoj kući nLogic Advisory, angažovana na različitim projektima u oblasti energijske efikasnosti, održivog razvoja, pripremi strategija i legislativa u oblasti energijske efikasnosti. Magistar je arhitekture sa višegodišnjim iskustvom u oblasti energijske efikasnosti. Učestvovala je u brojnim projektima poboljšanja energijske efikasnosti u sektoru zgradarstva i industrije. Kao certificirano lice za obavljanje energijskih audita stambenih i nestambenih zgrada sa jednostavnim i složenih tehničkim sistemima, aktivno učestvuje u provođenju energijskih audita u zgradarstvu. U stalnoj potrazi za novim znanjima i vještinama, te širenju svijesti o značaju energijske efikasnosti, posljednjih godina je učestvovala na brojnim edukacijama i konferencijama.
Ajla Imamović je projektna menadžerica u konsultantskoj kući nLogic Advisory, angažovana na projektima u oblasti poboljšanja energijske efikasnosti, integracije obnovljivih izvora energije i održivog razvoja. Tokom posljednje tri godine, učestvovala je u brojnim projektima poboljšanja energijske efikasnosti u sektoru zgradarstva i industrije, kao i u projektima integracije obnovljivih izvora energije u sisteme daljinskog grijanja i industrijske procese. Kao certificirano lice za obavljanje energijskih audita stambenih i nestambenih zgrada sa jednostavnim i složenih tehničkim sistemima, aktivno učestvuje u provođenju energijskih audita u zgradarstvu. Osim toga, posjeduje iskustvo i u provođenju redovnih energijskih audita sistema grijanja i sistema klimatizacije. Kao certificirana evropska energijska menadžerica, kontinuirano radi na unaprjeđenju znanja i vještina u oblasti energijske efikasnosti, te pruža podršku u razvoju strategija za održivo korištenje energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Održiva gradnja je ključna u stvaranju održivih, finansijski isplativih, energijski neovisnih i društveno odgovornih zajednica. Energijska efikasnost u zgradarstvu, koja za cilj ima postizanje optimalnog energijskog bilansa objekta uz obavezno uspostavljenu ugodnost boravišnog prostora, predstavlja ključni aspekt održive gradnje, koji se fokusira na smanjenje potrošnje energije tokom cjelokupnog životnog ciklusa objekata. Ovaj koncept ne obuhvata samo upotrebu ekološki prihvatljivih materijala, već i implementaciju različitih tehnoloških rješenja, koja omogućavaju optimizaciju potrošnje.
Ulaganje u mjere poboljšanja energijske efikasnosti predstavlja stratešku investiciju u vremenu kada cijene energenata i energije konstantno rastu. Cijena energenata i energije je varijabla na koju krajnji korisnici ne mogu utjecati. U tom slučaju, odluka da se ulaže u tehnologije, koje će u optimalnoj kombinaciji tehničkih karakteristika i performansi doprinijeti smanjenju potrošnje energije, jasan je put za postizanje ušteda i osiguravanje održivog razvoja zajednice u cjelini. Postizanje energijske efikasnosti u zgradarstvu je od izuzetnog značaja za smanjenje potrošnje energije, pripadajućih troškova i emisija u okoliš. Činjenica da je oko 75% fonda zgrada u EU energijski neefikasno, jasno pokazuje da postoji izuzetno širok prostor za unaprjeđenje. Slična situacija je i u Bosni i Hercegovini gdje građevinski fond, a naročito stambeni fond odlikuju izuzetno velike potrošnje energije, visoki troškovi za energiju i održavanje, te neostvaren toplotni i boravišni komfor. Studije i analize koje smo radili za stambeni fond u 9 gradova i općina u BiH, pokazale su da je zastupljenost termoizolacionih materijala na ovojnicama objekata jako niska, svega oko 25%, toplotne potrebe objekata i godišnji troškovi za zagrijavanje objekata su izuzetno visoki, neostvaren je toplotni i boravišni komfor, a prosječni energijski razred objekata je D.
Najveći procenat gubitaka energije odnosi se na gubitke kroz zidove, krovove i otvore koji čine ovojnicu objekta. Ovojnica objekta, kao filter za sve dinamičke fizikalne procese – toplotu, svjetlost, zvučnu energiju i materiju, na relaciji unutrašnji i vanjski prostor i obratno, kontinuirano je u interakciji sa klimatskim parametrima okruženja. Osnovna karakteristika građevinskih elemenata, koja uveliko određuje njihovu energijsku efikasnost, naziva se koeficijent prolaza toplote (U). Koeficijent prolaza toplote (U) predstavlja količinu toplote koja u jedinici vremena prođe okomito kroz jedinicu površine građevinskog elementa pri jediničnoj razlici temperature zraka sa obje strane elementa, pri stacionarnom stanju, izraženo u W/m2K. Što je manji koeficijent prolaza toplote (U), manji su gubici energije, za postizanje toplotnog komfora je potrebna manja količina energije, te su manji i troškovi za energiju. Maksimalna dozvoljena vrijednost koeficijenta prolaza toplote u Federaciji BiH propisana je Pravilnikom o minimalnim zahtjevima za energijskim karakteristikama zgrada („Službene novine Federacije BiH“, broj 81/19 i 85/19 – prilog „B“). Prilikom izbora građevinskih materijala i elemenata, od izuzetne je važnosti razmatrati njihove energijske karakteristike, u prvom redu njihova izolaciona svojstva i koeficijent toplotne vodljivosti (λ), kako bi se adekvatnim odabirom materijala za materijalizaciju i dimenzioniranje elemenata ovojnice postigla održiva gradnja visokog stepena energijske efikasnosti.
Iako se provođenjem mjera poboljšanja energijske efikasnosti ovojnice mogu značajno smanjiti gubici toplote, istovremeno je vrlo važno utjecati na smanjenje gubitaka toplote na izvoru, korištenjem visokoefikasnih uređaja za grijanje i hlađenje. Efikasni sistemi grijanja, poput toplotnih pumpi ili kondenzacionih kotlova, optimalno koriste energiju, smanjuju gubitke energije pri generisanju, razvodu i predaji toplote u prostor, dok kvalitetno izvedena i izolovana ovojnica objekta smanjuje gubitke toplote. Pored toga, uvođenje pametnih termostata i automatizovanih sistema upravljanja energijom omogućava precizno praćenje i kontrolu potrošnje, čime se dodatno optimizuje upotreba energije.
Neke od mjera kojima se može djelovati na poboljšanje energijske efikasnosti zgrada su:
- Termoizolacija vanjskih zidova, stropova i krovova;
- Ugradnja energijski efikasnih fasadnih otvora;
- Instalacija obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje;
- Instalacija solarnih fotonaponskih modula;
- Ugradnja LED rasvjete;
- Ostale mjere koje doprinose smanjenju potrošnje energije, uz zadržavanje istog ili ostvarivanje poboljšanog toplotnog komfora.
U zavisnosti od tipa i namjene objekta, razlikuje se i optimalni set mjera, kojima se pristupa poboljšanju energijske efikasnosti. Svaki tip objekta, bilo da se radi o stambenim, industrijskim, javnim ili komercijalnim, odlikuju različiti projektni uslovi unutrašnjeg prostora, što direktno utječe na potrebe za energijom, a time i na odabir seta optimalnih mjera poboljšanja energijske efikasnosti. Na primjer, kod stambenih zgrada, u nastojanju da se poboljša toplotni komfor, spriječe toplotni gubici i poveća energijska efikasnost, fokus se stavlja na termoizolaciju ovojnice i ugradnju visokokvalitetnih, energijski efikasnih fasadnih otvora. Dok se kod industrijskih objekata, zbog značajne potrošnje energije u proizvodnim procesima, obično fokus stavlja na optimizaciju proizvodnih procesa, ponovno korištenje otpadne toplote i slične mjere usmjerene na poboljšanje sveukupne efikasnosti procesa. Kada je riječ o industrijskim procesima, dostupan je širok spektar mjera kojima je moguće djelovati na njihovo unaprjeđenje, uz uštede u energiji i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Odabir optimalnog seta mjera poboljšanja energijske efikasnosti uveliko zavisi od karaktera industrijskog procesa i potreba za energijom. Sa druge strane, javne zgrade često integrišu zelene tehnologije i sisteme za upravljanje, čime se optimizuje potrošnja energije i smanjuje korištenje fosilnih goriva. Kako bi se postigao maksimalan učinak i doprinos održivom razvoju, mjere poboljšanja energijske efikasnosti trebaju biti prilagođene specifičnostima svakog objekta, uzimajući u obzir njegovu namjenu i tip, te područje najveće potrošnje energije.
Na primjeru manjeg kolektivnog stambenog objekta pokazat ćemo moguće uštede koje se ostvaruju provođenjem mjera energijske efikasnosti na ovojnici. Naime, godišnje toplotne potrebe objekta prije provođenja mjera na ovojnici su iznosile 45.384 kWh (152,30 kWh/m2god). Provođenjem mjera na ovojnici, toplotne izolacije vanjskih zidova, toplotne izolacije stropa prema tavanskom prostoru, te toplotne izolacije stropa iznad podrumskog prostora, ostvarena su značajna smanjenja toplotnih potreba. Godišnje toplotne potrebe objekta nakon provođenja navedenih mjera na ovojnici objekta su 15.689 kWh (52,56 kWh/m2god), što je smanjenje toplotnih potreba za preko 65%.
Kada je riječ o poboljšanju energijske efikasnosti u industriji, važno je naglasiti da različite industrijske grane iskazuju različite profile potrošnje energije, a to direktno utječe na odabir strategije poboljšanja efikasnosti. Kao primjer, navest ćemo industrijsko preduzeće kojem je kao optimalna mjera poboljšanja energijske efikasnosti predložena ugradnja nove linije za brizganje plastike sa servo motorom, kao zamjena staroj, energijski neefikasnoj liniji. Ugradnjom nove linije sa servo motorom koji upravlja radom sistema, značajno se doprinijelo smanjenju potrošnje energije, smanjenju troškova za energiju i smanjenju emisija stakleničkih plinova, uz period povrata investicije kraći od 3 godine.
Na kraju, važno je naglasiti da kvalitetna izolacija, visokokvalitetni fasadni otvori sa niskim koeficijentom prolaza toplote i dobro projektovani sistemi grijanja i hlađenja čine holistički pristup, koji je neophodan za stvaranje održivih i energijski efikasnih objekata. Odgovornim i savjesnim pristupom pri projektovanju novih i obnovi postojećih zgrada, stalnom edukacijom i podizanjem svijesti pojedinaca o značaju očuvanja i zaštite okoliša kroz provođenje principa energijske efikasnosti, možemo značajno doprinijeti racionalnom korištenju energenata, očuvanju prirodnog okruženja, te razvoju društveno odgovornih zajednica gdje svaki pojedinac ima aktivnu ulogu u postizanju boljih životnih uslova, kako u prirodnom okruženju tako i u zatvorenim prostorima građevinskih objekata.