Piše: Hamid Mehinović, MSc., Prof. Osman Lindov, dipl.inž.saobr.

Da bi se pronašao balans između te potrebe za mobilnošću i očuvanja prirodnih resursa treba težiti ka održivosti koja će omogućiti veći kvalitet života za buduće generacije. Na približavanje održivom načinu života u velikoj mjeri utiče promet i njegovi negativni efekti koje je potrebno ublažiti. Borba za približavanje kreće na globalnom nivou postavljanjem određenih načela i ciljeva. Na Samitu o održivom razvoju, koji se održao 25. septembra 2015. godine, države članice Ujedinjenih nacija usvojile su Program održivog razvoja do 2030. godine (Agenda 2030.), koji sadrži 17 ciljeva održivog razvoja sa ciljem iskorjenjivanja siromaštva, borbe protiv neravnopravnosti i nepravde i rješavanje pitanja klimatskih promjena do 2030. godine. Podjednako vrijede za sve zemlje i siromašne i bogate, te se od svih zemalja članica Ujedinjenih Nacija očekuje da se aktivno uključe u dostizanje ovih ciljeva kroz prilagođavanje svojih nacionalnih programa. Ciljevi održivog razvoja predstavljaju globalni poziv na djelovanje u pravcu okončanja siromaštva, zaštite životne sredine i klime na našoj planeti i pružanja mogućnosti uživanja mira i prosperiteta svim ljudima, svuda u svijetu. To su ciljevi na kojima radi UN i sve njene organizacije.

Ovim pristupom i prihvatajući ciljeve održivosti posebno cilj 11. održivi gradovi i zajednice razvoj transporta i mobilnosti u će biti sistematski i trajno usmjeren da teži razvoju mobilnosti u EU, te da se u ovoj oblasti i istakne kao pokretač procesa održive transformacije ka niskokarbonskoj ekonomiji i stvaranju ugodnog životnog okruženja fokusiranog na građane i njihove stvarne potrebe[1]. Također, kod planiranja prostora potrebno se rukovoditi integrisanom planiranju prostora u kontekstu održive urbane mobilnosti, odnosno da planiranja prostora mora biti okrenuta od prostora za motorna vozila prema prostoru za čovjeka pješaka i biciklistu i građanke i građane koji koriste javni prijevoz u svojim aktivnostima u kretanju i mobilnosti.

Koncept Mobility Islands predstavlja atraktivnu lokaciju/objekat koji korisnicima nudi opcije za ekološki čiste i praktične vidove putovanja. Na jednom mjestu objedinjuje infrastrukturu i usluge stvarajući pouzdan model za novi način kretanja gradom koji štedi novac, zdraviji je, a povećava uključenost u „zeleni“ gradski prevoz. U tom smislu, ovaj dokument ima za cilj usmjeriti nadležne lokalne uprave i pobuditi politički interes grada o tome kako različita rješenja pametnog grada, kroz implementaciju određenih akcija sa smanjenim rizikom i povećanom pristupačnošću, mogu donijeti nove vrijednosti kvalitete života građana.To uključuje razradu i izradu strateškog i provedbenog dokumenta za definisanje učinkovitih i zajedničkih akcija usmjerenih na kratkoročno-srednjoročne vremenske okvire, kao i dugoročne vizije.Ove akcije se trebaju smatrati intervencijama koje su osmišljene za poticanje održivije, ekološki prihvatljivije mobilnosti nudeći usluge poput zajednička (shared) upotreba električnih vozila (automobili, bicikli, romobili), proizvodnja čiste energije (sunce, vjetar), električne punionice, pristup javnom prevozu, te razne pogodnosti (kafić, klupe, ormarići za ostavu, toalet, informacije), a sve digitalno podržano.Smjernice za Koncept Mobility Islands trebaju se temeljiti na lekcijama naučenim iz primjera Grada Milana, kao jednog od vodećih gradova unutar Sharing Cities[2], sa više od 40 otoci mobilnosti u različitim fazama procesa životnog ciklusa. Na osnovu tih postupaka za izradu akcijskih planova Mobility Islands, definišu se lokalni prioriteti i mjere usmjerene na potražnju za povećanje učinkovitosti i prihvatljivosti politika zajedničke mobilnosti (shared mobility).

INTEGRISANE I INOVATIVNE AKCIJE ZA UNAPREĐENJE ODRŽIVE URBANE MOBILNOSTI

Plan održive mobilnosti (engl. Sustainable Urban Mobility Plan) je strateški plan dizajniran da zadovolji potrebu za mobilnošću ljudi i biznisa u gradovima i njihovom okruženju radi boljeg kvaliteta života. Planiranje urbane mobilnosti je veoma zahtjevan i kompleksan zadatak. Planeri moraju upravljati velikim brojem, često konfliktnih zahtjeva koji će zadovoljiti potrebe stakeholdera. Izradom i primjenom ovog strateškog dokumenta gradovi će osigurati građanima i poslovnom sektoru kvalitetu života i poslovanja u sadašnjosti i budućnosti. Za razliku od tradicionalnog pristupa prometnom planiranju, SUMP stavlja poseban naglasak na uključivanje i sudjelovanje građana i ostalih sudionika, te usklađivanje odluka u različitim sektorima: promet, prostorno planiranje, privredni razvoj, društvene aktivnosti, zdravlje, sigurnost, energija itd.

Cilj Plana održive mobilnosti u gradovima je stvaranje održivog transportnog sistema u gradovima pomoću:

• osiguravanja dostupnosti poslova i usluga svima;
• poboljšanja sigurnosti i zaštite;
• smanjenja zagađenja, emisije stakleničkih plinova i potrošnje energije;
• povećanja učinkovitosti i ekonomičnosti u transportu osoba i roba;
• povećanja atraktivnosti i kvalitete gradskog okoliša.

Cilj integrirane i inovativne akcije za unapređenje održive urbane mobilnosti jeste jačanje evropske teritorijalne saradnje, fokusirajući se na moderne urbane izazove, kroz korištenje inovativnih metoda i alata, u svrhu uspostavljanja integriranih akcionih planova koji podržavaju održivu mobilnost. Ono što čini danas potrebe urbane mobilnosti su:

• rješavanje izazova zagađenja zraka i zagađenje bukom urbanih sredina,
• redizajniranje modela mobilnosti,
• uspostava nove infrastrukture koja podržava inovativnu mobilnost,
• stalna restruktiuranja javnog sektora u dijelu održivog razvoja urbanih sredina,
• kooperacija svih gradskih aktera na usvajanju novih praksi mobilnosti.

Novi koncept, integrirane i inovativne akcije za unapređenje održive urbane mobilnosti, nudi potencijal da ‘pokrene’ promjene uspostavljanjem vidljivog i vrlo drugačijeg koncepta mobilnosti kroz tkz. Mobility Islands (otoke mobilnosti). Način na koji grad svakodnevno funkcioniše radikalno se mijenja. Ambicije za postizanjem zelenog i pravilnog oporavka to naglašavaju – barem kod onih gradova koji su ili žele biti progresivni. Gradska mobilnost podržava sposobnost grada da privuče preduzeća, a time i radna mjesta, pruži čisto i ugodno okruženje, pozitivno utiče na stil života i stvara jednake mogućnosti za sve. Stoga je bitno znati kako najbolje upravljati rezultirajućom tranzicijom. Stoljeće zavisnosti o intenzivnom transportu na fosilna goriva se bliži kraju. Gradovi su tokom svog razvoja ulagali velika sredstva u čvrstu infrastrukturu koja dominira urbanim okolišem: ceste prepune vozila koja prečesto izoliraju zajednice, ružna parkirališta i slično. U Evropi i svijetu se podstiče trend prestanka ulagana u zastarjele paradigme i započinje prelazak na nove ‘mekše’ infrastrukture i usluge gradske mobilnosti koje nude bolje korisničko iskustvo. Ponuda pristupačnog, zelenog gradskog prevoza, sljedeći je najvažniji korak u transformaciji urbane mobilnosti, a fokusu toga su otoci mobilnosti. Postoji veliki popis pojmova i definicija koji pokrivaju temu otoci mobilnosti, a koji su dati u nastavku.

Otok mobilnosti je fizičko mjesto koje služi diskretnim potrebama lokaliteta unutar kojeg se nalazi. Dakle, ‘Lego’ analogija mogućnosti postavljanja različitog broja fizičkih stvari, vezanih za mobilnost (eScooteri/eBikes/eCars) ili opštijih usluga (kafić, sjedišta, zeleno okruženje, ormarići za skladištenje, itd.) koji odgovaraju toj lokaciji. Također, olakšava jednostavno proširenje kako se potrebe okruženja mijenjaju. Svojom praktičnošću i izborom načina putovanja, sve većom dostupnošću diljem grada, te svojim dizajnom i atraktivnom formom, omogućit će stvaranje “5-minutnog grada”. Pod vizijom “5-minutnog grada” se podrazumijeva izbor zajedničke električne mobilnosti na 5 minuta hoda od bilo kojeg mjesta u gradu. Ovo bi trebalo postati osnovni stub na kojem će se zasnivati budućnost urbane mobilnosti.

KONCEPT „OTOCI MOBILNOSTI“ KAO OSNOVA ZA STIMULACIJU TRANZICIJE

Otoci mobilnosti predstavljaju novi koncept koji nudi potencijal da ‘pokrene’ promjene uspostavljanjem vidljivog i vrlo drugačijeg koncepta mobilnosti. Razumijevanje zajedničkog procesa i zajedničkih rješenja koja gradovi usvajaju nesumnjivo bi bilo dobro znati, obuhvatiti, kodificirati i ‘pakirati’. Gradovi moraju transformirati svoju mobilnu infrastrukturu i usluge i navike koje društvo ima za kretanje u njihovim gradovima i oko njih.

Pakovanje nastoji spojiti tri stvari koje se obično ne rješavaju na zajednički način u gradovima:

• duboko razumijevanje društvenih želja i potreba (svijet menadžera zajednice)
• koji tehnički pristupi bi mogli riješiti ove probleme (inženjerski svijet)
• koji poslovni model i opcije finansiranja se mogu koristiti za podršku implementaciji (finansije)

Nastoji da obuhvati funkcionalno zajednička, interoperabilna rješenja zasnovana na komponentama za ove potrebe. Budući da je funkcionalno uobičajen (za razliku od fizički sličnih), zaobilazi tipičnu brigu o ‘jedinstvenim-za sve’ rješenja koja gradovi često nameću industriji. Ovo omogućava gradovima da prilagode funkcionalno uobičajena dokazana rješenja prema vlastitom jedinstvenom kontekstu. Dobra analogija je zasnovana na ‘Lego’ principu. Pristup „pakovanju“ nudi višestruke prednosti i to:

• pruža kao platformu za saradnju i izgradnju kapaciteta u gradovima, kao i mogućnost agregacije potražnje.
• omogućava brže donošenje odluka i skraćuje cikluse prethodnog odobravanja (tipičan projekat javnog sektora, od ideje do promjene na terenu, je 4,5 godine).
• osigurava efikasnije korištenje oskudnih gradskih resursa.
• ulijeva veće povjerenje u rješenje (od grada, industrije i investitora).
• otvara pristup tržištu za gradove.
• pruža atraktivno tržište za industriju (uključujući lokalna mala i srednja preduzeća).
• privlači investiciju u projekte.
• smanjuje nabavnu cijenu kroz ekonomiju obima.
• poboljšava konzistentnost i pouzdanost rješenja.

Ove pogodnosti su dobre za sve zainteresovane strane: gradove, industriju i investitore, čiji rezultati su naravno bolji za društvo i okoliš. Otoci mobilnosti mogu se personalizirati i ‘brendirati’ unutar grada kako bi se dala posebnost i ojačali specifični aspekti. Gradovi moraju transformirati svoju mobilnu infrastrukturu i usluge i navike koje društvo ima za kretanje u njihovim gradovima i oko njih. Cilj je razviti efikasne strategije i opšti pristup razrade postavljanja otoka mobilnosti.

Provođenje dijagnoze mobilnosti putnika i robe vrši se sa aspekta razumjevanja trenutne situacije u prometu i mobilnosti i povezanim problemima koji ometaju učinkovitu mobilnost. Kvalitativna i kvantitativna analiza omogućit će da se napravi sveobuhvatna slika mobilnosti na području općine/grada (npr. koridori glavne cestovne mreže koje koriste putnici unutar općine/grada, prometni koridori koje karakterizira visok nivo zagušenja, itd.). Inovacije, tehnologija i podaci imaju transformativnu ulogu u promovisanju i podršci tranzicije mobilnosti, u mnogim slučajevima. Otok mobilnosti može funkcionisati kao samostalna cjelina temeljena na vlastitom operativnom sistemu. Međutim, cjelokupna usluga mobilnosti najučinkovitija je tamo gdje postoji integracija s postojećim gradskim platformama za mobilnost, energiju ili jednostavnijim urbanim podatkovnim platformama. Glavni ciljevi koncepta Otoci mobilnosti, koji proistiću iz dijagnoze mobilnosti su:

• Testirajte održivost rješenja i razvijanje svijesti o mikromobilnosti i e-mobilnosti;
• Smanjenje ovisnosti o individualnim motornim vozilima;
• Kontinuirano poboljšanje ekološke učinkovitosti;
• Nadopunjavanje sistema javnog gradskog prevoza;
• Uvezivanje glavnih gradskih terminala (autobuskih i željezničkih stanica) u sistem gradske mobilnosti;
• Razumijevanje potreba i navika mobilnosti gradova putem prikupljenih podataka sa Otoka mobilnosti;
• Razvijanje holističkog gradskog prijevoza kroz zajedničke i javne načine prijevoza;
• Podsticanje pronalaženja adekvatnog rješenja i zakonske legislative u cilju povećanja sigurnosti korisnika usluga mikromobilnosti i e-mobilnosti.

Otoci mobilnosti mogu se personalizirati i ‘brendirati’ unutar grada kako bi se dala posebnost i ojačali specifični aspekti. Gradovi moraju transformirati svoju mobilnu infrastrukturu i usluge i navike koje društvo ima za kretanje u njihovim gradovima i oko njih.

Postavljanjem, odnosno instalacijom Otoka mobilnosti na nekoliko ključni lokacija u gradu, vrši se testiranje održivost rješenja, te mogućnost uključivanja u gradski politiku razvoja. Koncept Otoci mobilnosti je jedan inovativni pristup kojim bi se uticalo na promovisanje održivih vidova mobilnosti na području Grada.

ZAKLJUČAK

Novi pristup planiranju urbane mobilnosti primijenjen u implementaciji Koncepta Otoka Mobilnosti u Planu održive mobilnosti za područje može potaknuti korištenje čistijih i održivijih vidova transporta, te prelazak sa intenzivnog korištenja individualnih vozila na korištenje bicikala, javnog prevoza, pješačenje, ali i podsticati korištenje novih tehnologija i primjenjivanje novih koncepta gradske logistike. Građani i sve zainteresovane strane moraju se staviti u središte planiranja – kako bismo u konačnici dobili grad za ljude, a ne za automobile. Također je važno osigurati da koncept Otoka Mobilnosti plan bude široko prihvaćen među stakeholderima i građanima. Kako bi se osiguralo da prethodni sporazumi/ dogovori dobro odražavaju planove, potrebno ih je interno pregledati i od strane važnih vanjskih stakeholdera, uključujući i vanjske recenzente.

Format donošenja koncepta Otoka mobilnosti, odnosno planova implementacije i njegove okolnosti zavisit će od nacionalnog/lokalnog regulatornog okvira i administrativne strukture a potrebno je postići sljedeće:

• Tijela koja su odgovorna za izradu akcija i proračuna također bi trebala usvojiti akcioni plan, osiguravajući usklađenost s nacionalnim/lokalnim propisima u vezi s njegovim usvajanjem i djelimično sa zahtjevima planova održive urbane mobilnosti.
• Potrebno je uraditi procjenu planova implementacije s obzirom na proceduralne zahtjeve i osigurati da budu u skladu s EZ/nacionalnim/regionalnim/lokalnim regulatornim okvirom, okvirom pametnih gradova i okvirom za planiranje mobilnosti.
• Službeno usvajanje koncepta i plana implementacije otoka mobilnosti na nivou urbane sredine/grada je važan korak.

Stakeholderi i građani bi trebali bi imati osjećaj da je to “njihov” plan, koji ima za cilj poboljšanje mobilnosti i kvalitete života. Prije nego koncept i plan implementacije Otoka Mobilnosti bude predstavljen javnosti, potrebno ga je ažurirati i uskladiti na osnovu rezultata pilot akcija.

[1] Interoperabilnost (djelovati, raditi), sposobnost sistema ili snaga sistema za pružanje i primanje usluga od drugih sistema, te upotreba tako razmijenjenih usluga za efikasno međusobno djelovanje.

[2] https://www.sharingcities.eu/