Sliku buduće Novske osmislio je sa svojim timom arhitekt Alen Žunić, inače docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje vodi upravo one kolegije na kojima se projektiraju i planiraju strateške vizije gradova, a drži i predavanja o suvremenim urbanističkim temama i gradovima budućnosti u svijetu.

Projekat: Urbana vizija grada Novske

Lokacija: Novska, Hrvatska

Godina: 2022.

Autorski tim: ALBATROSS – Architecture + Research Office

Autor: Alen Žunić (voditelj projekta)

Sutorska saradnja: Petra Vlahek, Petar Kukec

Saradnici i konzultanti: Fran Polan, Nedjeljko Špoljar, Zlatko Karač

Mladi hrvatski arhitekt Alen Žunić i njegov tim osmislili su urbanu viziju grada Novske koja bi do 2030. godine postala centrom gaming industrije u regiji, a bila bi obogaćena suvremenom i atraktivnom arhitekturom prožetom ekološkim konceptima.

Krajem 2022., nakon gotovo godine dana istraživanja, analiza i projektiranja, dovršena je velika urbana vizija Grada Novske, opsežna studija koja predstavlja nove mogućnosti, kreativne varijante i potencijalne oblike razvoja grada za nadolazeća desetljeća. Sliku buduće Novske osmislio je sa svojim timom arhitekt Alen Žunić, inače docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje vodi upravo one kolegije na kojima se projektiraju i planiraju strateške vizije gradova, a drži i predavanja o suvremenim urbanističkim temama i gradovima budućnosti u svijetu. Jedan je od najperspektivnijih hrvatskih arhitekata mlađe generacije koji je završio prestižne specijalizacije na sveučilištima kao što su Harvard, MIT, ETH Zürich i Sveučilište Columbia u New Yorku gdje se usavršavao upravo na temama urbanih vizija i kompleksnih transformacija gradova, a danas vodi ured ALBATROSS.

Ovaj smjeli projekt napokon pokazuje koje su mogućnosti holističkog pristupa pri planiranju i projektiranju prostora, i to u vrijeme kada su arhitekti sputani našom lošom urbanističkom legislativom gotovo izgubili entuzijazam rada u velikome mjerilu i razvili ‘strah’ od pomisli na cjeloviti kreativni prijedlog moguće budućnosti gradova, iako takav stav u arhitekturi nije oduvijek bio prisutan.

Tema vizije kroz povijest

Vratimo li se malo u nedaleku povijest, dovoljno je i u prethodno stoljeće ‘moderniteta’, naići ćemo na brojne antologijske projekte vizionarskog promišljanja – od futurista i njihova La Citta Nuovae koji su kreativnost temeljili na pojavi automobila, do velikih megastruktura Yone Friedmana, Constanta Nieuwenhuysa ili inovativnih ideja metabolista. Superstudio i Archizoom su kroz kritiku i provokaciju predlagali mogućnosti novoga svijeta, a Frank L. Wright, Kenzo Tange i Buckminster Fuller svojim su konkretnijim rješenjima oslikavali razvojne lokacije u Americi i Japanu. Da vizije toga vremena nisu samo nerealna skiciranja pokazuju i neki naši lokalni projekti poput Novog Zagreba, planiranog u vidu velike ekstenzije grada preko Save, koji je u velikoj mjeri i realiziran, a do današnjeg dana se nadopunjava i korigira.

Svi ovi primjeri su i danas inspiracija za brojne nove generacije diljem svijeta, dio su svakog arhiedukacijskog kurikuluma i pojavljuju se kao referenca u opisima suvremenih urbanističkih i arhitektonskih projekata. Unatoč tome, pojam vizije je u međuvremenu, od druge polovice 20. stoljeća i vremena velikih gesti, dobio negativnu konotaciju – jer postoji strah da je nerealna i neostvariva, teško zamisliva, da u velikoj mjeri ostaje nerealizirana, ponekad i nadilazi životni vijek onih koji su je planirali pa ostaje i neuhvatljiva, i redovito nije od ad hoc koristi za trenutno stanovništvo (i političare koji se fokusiraju na četverogodišnje izborne cikluse) pa stoga u nas ne postoji ni interes za ambicioznije urbane iskorake.

Ipak, zadnjih godina se u svijetu pitanje velikog mjerila i eksperimentalnih pristupa postupno vraća struci, zahvaljujući imenima poput Normana Fostera, Koolhaasove OMA-e koja neumorno i dalje proizvodi masterplanove na Istoku, i ponajviše zbog Bjarke Ingelsa i njegovih prijedloga za Oceanix (prvi plutajući megagrad), Telosu (novoplanirani grad u pustinji) ili Woven City (grad budućnosti za tvrtku Toyota). Svima je zajedničko da se u rješenjima okreću smart cityu, zelenoj gradnji, integraciji novih tehnologija, suvremenih vrsta prijevoza, ali i sve naglašenijim javnim površinama za građane, pješake i bicikliste. Istina, vizija nužno izlazi iz trenutne ‘zone komfora’, treba znatno vrijeme i energiju za realizaciju, ali u konačnici nudi nezamislive prednosti i užitak – ako je se pridržavamo. Riskantno je gledati toliko unaprijed, u nepoznatost sutrašnjice, ali to je jedini smjer kvalitetnog napretka.

Pogled u budućnot

Rijetko koji grad danas ima hrabrosti i dovoljno optimizma potrebnog za promišljanje na ovako velikome mjerilu, no Novska se odvažila pogledati u kompleksnu budućnost, onu budućnost koja je poticajna i izazovna, ima različite potencijalne smjerove, varijante i ishode.

Iako opremljena inspirativnim vizualima, studija Novske započinje tekstom, citatom nizozemskog starhitekta Winya Maasa, voditelja ureda MVRDV, koji u svojoj knjizi Vizionarski gradovi piše: ”Poziv svim vizionarima! Naši su gradovi u krizi i njihova budućnost ovisi o arhitektima i urbanistima koji su spremni gledati dalje od mogućnosti današnjice kako bi smjelo zacrtali smjer za naš sve urbaniji svijet. Suvremeni način projektiranja gradova prepun je prepreka koje stoje na putu vizionarskog razmišljanja… Vrijeme je da zauzmemo stav o tome kako želimo živjeti u budućnosti. Vrijeme je za vizionarski grad.” Maas sjajno potiče na razmišljanje i postavlja pitanja za nove generacije arhitekata – ”Tko će od vas biti dovoljno hrabar da gleda naprijed i preuzme odgovornost za određivanje onoga što će biti s našim gradovima?”

Kao odgovor na inicijalni citat, autori vizije Novske u svojem prijedlogu projektiraju evoluciju grada do 2030., smjelu i strateški razrađenu. Kako kaže Žunić: ”Odabirom ove ‘ciljane’ godine naglašavamo važnost dugoročnog pogleda na razvoj, a s obzirom na veliku ambiciju svake vizije nije ni moguće postaviti kraći period od barem desetljeća. S druge strane, 2030. nije konačna godina jer tada se naš prijedlog može iznova kritički sagledati i doraditi te se potom mogu predlagati nove teme i daljnje razvojne faze do 2050. i dalje. Naime, urbana vizija nije dnevni ili provedbeni planerski akt, već kreativni prijedlog, konceptualan okvir za budući urbani razvoj gradova kroz narednih nekoliko desetljeća, s glavnom premisom da se umjesto dosadašnjega ‘točkastoga’ gospodarenja prostorom prema trenutnim i kratkoročnim potrebama unaprijed definira strateški smjer kretanja koji bi se kroz vrijeme po potrebi mijenjao i prilagođavao.”

Studija je izrazito inženjerski strukturirana – kreće od cjeline grada, zatim se grana na prijedloge uređenja pojedinih prostornih zona, da bi u konačnici bile razrađene i zasebne ikonične zgrade koje dobivaju svoju jedinstvenu oblikovnu prepoznatljivost. Urbana vizija Novske nije samo tehnički definirani urbanistički plan (2D), nego i kompleksno projektirana slika grada (3D) – pa svjedočimo cjelovitome urbanističkom projektiranju, simultanom sagledavanju rješenja i kroz veliko i kroz malo mjerilo, u slojevitom prosedeu strateškoga planiranja, a istovremeno i arhitektonskog oblikovanja.

Na dodiru utopije i pragmatizma

U uvodu ove studije grada navodi se što je urbna vizija za dr. Alena Žunića i njegov tim: ”Ona je dijelom znatiželja, dijelom istraživanje, dijelom fantazija, a sve to uz istovremeno rješavanje stvarnih problema koje grad ima. Što je najvažnije, vizija je san jednoga grada koji nudi dugoročnu, cjelovitu, zavodljivu i snažnu perspektivu za nadolazeće generacije. Njezina je uloga voditi, usmjeravati i sažimati smjer za svijet urbanoga. Kvalitetnom vizijom svi naredni koraci grada postaju uklopive ‘kockice’ koje se slažu kako bi se došlo do predviđenoga cilja. Ključan cilj takvoga pristupa jest da se umjesto slučajnih intervencija u gradu stvori cjelovita priča, holistička vizija, a ne točkasta anomalija koja postaje novi problem.”

Negdje na pola puta između pragmatizma i utopije, funkcionalnosti i racionalnosti, između pitanja i prijedloga, urbana vizija Novske našla je potencijalno idealan odgovor na nadolazeće izazove s kojima se grad tek treba suočiti. Možda na prvi pogled djeluje kao prezahtjevna investicija, ali strukturirana je na način da omogućava faznost provedbe, odnosno međusobno neuvjetovanu (ali komplementarnu) realizaciju bilo koje od projektiranih zona i programa tijekom narednih deset, ili kasnije i trideset godina. Kako dr. Žunić ističe: ”Kada se promotre vizualizacije projekata s pogledom u budućnost ljudi su skeptični i rezervirani prema planiranim promjenama, ali ako bi barem usputno razmislili o implementaciji novih tehnologija u našu svakodnevicu, uključujući i gaming, shvatili bi koliko su se brzo pojavili i udomaćili donedavno nezamislivi izumi i gadgeti, električni automobili, Internet, google maps ili pametni telefoni bez kojih više ne možemo. Donedavna daleka budućnost sve brže postaje sadašnjost” Za autore je ključno da oni ne diktiraju što se mora, nego sugeriraju gradu što se može i što bi bilo dobro za bolju budućnost njihova prostornoga okruženja.

Urbanističko rješenje cjeline

Na razini cijeloga grada iščitava se oblik slova Y – lijevak koji povezuje dva buduća pola urbaniteta – na sjeveru trenutni povijesni centar i planiranu poduzetničku zonu s gaming kampusom na jugu. Uz tako protegnuti ‘Novski Y’ nizali bi se inserti suvremenih javnih i pratećih sadržaja, koji uz one postojeće upotpunjavaju cjelokupnu sliku grada. Predviđeno je da svaki segment prostora ima dominantan ekosustav — društveni, edukacijski, kreativni, sportsko-rekreacijski, energetski ili zabavno-digitalni. Na kraju je, za potrebe idejnog projektiranja, grad podijeljen u pet operativnih zona. Ovakav tip vizije zamišljen je kao ‘otvoreni poligon’, radni neobavezni dokument koji se kontinuirano može nadopunjavati, a spomenute pojedine zone razrađuju se već po potrebi, no sa osviještenim obzirom prema cjelini.

Centar grad Novske

U prvoj je zoni, u središtu grada, prema analizama koje su autori projekta proveli, akutan problem fragmentiranost prostora, izostanak većih cjelina koje su jasno definirane te se predlaže provođenje poteza pješačkih komunikacija što bi povezale segmente u slijed zanimljivih scenarija. Osmišljen je neprekinuti kružni pješački koridor koji bi objedinio manje funkcionalne dijelove centra Novske i tako barem doživljajno ostvario dojam kontinuiteta. Ključna intervencija u centru grada je višenamjenski paviljon koji se predviđa kao djelomično ukopani objekt južno od trenutnoga učeničkog doma. Princip oblikovanje ove zgrade se kasnije proteže kao premisa cijele vizije – da zeleni krov nadomjesti ono što je oduzeto terenu, a i da služi ne samo korisnicima paviljona već bi to u ovom slučaju bio i ugodan vanjski prostor na usluzi učenicima doma i koristio bi kao ekstenzija minimalnog interijera njihove sobe (zelena urbana oaza, tribine), a ujedno bi bio i u funkciji dnevnog boravka za građane (javni dostupni prostor u hladu, atrakcija). Također, realizacijom ovog projekta grad bi urbanistički kompletirao završetak pročelja glavne osi budući da paviljon nastavlja ranije izgubljenu povijesnu građevinsku liniju uz glavnu gradsku prometnicu. Uz projekte unikatnih građevina, arhitekt Žunić veliki potencijal vidi i u uređenju  centralnoga gradskog parka za koje su projektirali landscape rješenje sa potencijalnom spomeničkom točkom, a nove staze su planirane kao zaobljenja koja se nastavljaju na širi kontekst uređenja središta grada.

Centar za 22. stoljeće

Na jugu Novske, u poduzetničkoj zoni smješten je već ranije planirani gaming kampus s arenom, a cijeli prostor, obilježen fluidnošću i zahahadidovskim formama, nazvan je Centar budućnosti. Glavni arhitektonski reper nove zone zasigurno je projektirana e-sport arena, međutim, ona bi osim urbanističke atraktivnosti poslužila i ekonomski, kao snažni generator u evoluciji vlastite kreativne industrije Novske, okupljajući veliku i raznoliku zajednicu kvalificiranih stručnjaka u razvojnom kampusu osmišljenom za poticanje inovacija i suradnje.

Jedan od mogućih ciljeva je razviti e-turizam zbog čega bi potencijalno i količina privremenih smještaja vremenom mogla rasti. U kasnijim fazama, nakon uspjeha e-sport arene, studentskog doma i edukacijskog centra, Novska ima priliku započeti i druga tehnološka istraživanja i razvoj kojima bi poznavanje suvremenih programerskih vještina uvelike pomoglo pa je tako predviđen i obuhvat budućeg istraživačkog centra, a u blizini je postavljen i data-centar kao podrška za digitalna pohranjivanja i korištenje velikih količina podataka.

Novska Media Lab kao mjesto inovacija

Kao najistaknutiju građevinu u prostoru između dvaju središta koncepta, povijesnog i suvremenog, vizija predviđa Novska Media Lab, osmišljen na dodiru arhitekture i landscapea. Monovolumen sjajnih suptilnih linija smješta se u zonu nekadašnje industrije, na mjestu uljare, a funkcionalno bi unutar sebe trebao objediniti tri srodna medijska studija (audiovizualni, animacijski, i motion capture studio). Svojim višemetarskim elevacijama dizajnirani su da fleksibilno zadovolje potrebe velike i male produkcije i udome sve vrste medijske opreme. Lab tako stimulira mlade nadarene izvođače, umjetnike i kreativce da uz pomoć osigurane infrastrukture lakše stvaraju svoj sadržaj (Instagram Reels, TikTok ili Youtube) i kasnije ga dovoljno kvalitetno plasiraju na sve popularnije digitalno tržište. Osim poslovno-stvaralačke funkcije objekt bi služio i kao novi hotspot u gradu sa urbanim perivojnim uređenjima oko zgrade, ali i na odignutome krovu, te bi osim zelenila ponudio i jedinstvene vizure na okolicu i postao bi mjesto okupljanja za sve građane Novske.

Svaki od opisanih zonskih ‘otoka’, dio je arhipelaga cjeline, a trebat će vrijeme, godine i desetljeća, da se neki od njih realiziraju pa bi jedan od naslova studije mogao glasiti i ‘Plan Novska 2050’. Ukoliko bi se ostvarila želja i ambicija ove studije Novska bi postala ogledni hrvatski primjer suvremenog pristupa planiranju i razvoju malih i srednjih gradova, materijalizacija vizionarskog urbanizma u praksi. Nadamo se da će ovakav integralni pristup biti sve zastupljeniji kod nas, a kako autori ističu, već pripremaju vizijske studije za neke druge gradove.