Prilikom projektovanja nastojimo da uključimo klijenta u kreativni proces, upoznamo njegova očekivanja i odredimo estetiku koja mu najviše odgovara.

Zadovoljstvo kupaca konačnim učinkom je za nas ključno.

Biografija: Suad Šoljanin je rođen 1974. godine u Sjenici. Diplomirao je na Univerzitetu u Prištini 1997. godine, a dodatno obrazovanje stekao na Univerzitetu u Sarajevu od 1998. do 2005. godine. Suad je osnivač i rukovodilac arhitektonskog biroa KUĆA TIM, koji je osnovan 2009. godine. Tokom 15 godina vođenja ovog inovativnog i dinamičnog studija.

Dževad Kajević je rođen 1986. godine u Konjicu. Diplomirao je na Univerzitetu u Sarajevu 2010. godine.

KUĆA TIM, arhitektonski biro osnovan 2009. godine, pod rukovodstvom Suada Šoljanina, poznat je po svojoj posvećenosti materijalima, detaljima i funkcionalnosti.. U ovom intervjuu, Šoljanin Suad i Kajević Dževad otkrivaju trenutne projekte, planove za budućnost i izazove s kojima se susreću, naglašavajući važnost timskog rada i strpljenja u arhitekturi. Intervju donosi uvid u svakodnevni rad njihovog biroa te vrijedne savjete za buduće arhitekte.

Intervju: Suad Šoljanin, arhitekta i Dževad Kajević, arhitekta

Za početak predstavite nam vaš biro?

KUĆA TIM posluje od 2009. godine pod rukovodstvom Šoljanin Suad (DIA 2005), odnosno punih 15 godina vodstva inovativnog i dinamičnog studija.

SUAD: Prije svega biro Kuća Tim nastao je iz potrebe da kreiramo zanimljivu arhitekturu koja ispunjava očekivanja kupaca, sa ciljem da našim klijentima pružimo usluge najvišeg kvaliteta i originalnosti.

Mi svakom projektu pristupamo veoma individualno trudeći se da u njega uložimo 100% naših vještina i kreativnosti i shvatamo ga kao još jedan izazov i priliku da naučimo nešto novo.

Prilikom projektovanja nastojimo da uključimo klijenta u kreativni proces, upoznamo njegova očekivanja i odredimo estetiku koja mu najviše odgovara.

Zadovoljstvo kupaca konačnim učinkom je za nas ključno.

DŽEVAD: Veliku važnost pridajemo materijalima, detaljima i funkcionalnosti.

Volimo jasne oblike i skladne proporcije  i smatramo da je u jednostavnosti savršenstvo.

Borimo se za dobra rješenja, volimo razgovarati o stvarima i uvijek smo otvoreni za doprinos ali  jedno je vrlo jasno: na kraju će klijent živjeti u svojoj kući i stoga je jedino važno šta njemu odgovara i upravo to radimo za njih.

Na kojim projektima trenutno radite?

SUAD: Trenutno radimo na stambeno-poslovnom objektu u ulici Kasindolska na Ilidži u Sarajevu. Jedinstven je u odnosu na naše druge projekte jer ima dio koji je namjenjen zdravstvenoj ustanovi – u osnovi je komercijalna gradnja armirani beton, zidani zidovi, klasični podovi, ravni krov.

Objekat će imati S+P+4 etaže  i na parceli koja ima 3.000 m² .

Specifičnost je što u tom naselju  nema puno stambenih objekata koji imaju te dimenzije tu su većinom individualni stambeni objekti i izazov je u tome što je potrebno taj budući objekat implementirati u postojeće stanje, a ne narušiti taj ambijentalni izgled u ovog dijela grada.

Takva se potreba sve više javlja u zadnje vrijeme jer potreba je za stanovanjem, a prostora je sve manje zato bi bilo dobro zadržati taj sklad i ne narušti to individulano stanovanje a omogućiti novim naraštajima da riješe svoje stambeno pitanje, zato je to izazov za nas.

DŽEVAD: Također radimo na jednom zanimljivom projektu spomen obilježja „LILIUM“ u krugu kompanije Sarajevo GAS gdje smo imali za zadatak izradu spomen obilježja za poginule radnike tokom rata u BiH, specifičnost je u tome što spomen obilježje predstavlja jednu skulpturu od čeličnih profila sa puno simbolike u svakom svom elementu.

Koji su vam planovi za budućnost?

SUAD: Tokom godina, postali smo sigurni da svojim radom možemo održivo promijeniti živote ljudi na bolje. Ne radi se o nama, već o tome šta naši kupci žele, šta je za njih dobro i kako možemo na najbolji način implementirati njihove ideje o životu i životu u arhitekturi. Mi želimo da budemo vaši saputnici na ovom putovanju da objedinjujemo vaše želje i vaš budžet i da brinemo  da na kraju imate samo dobre stvari za reći.

Tako nastaju kuće sa karakterom i ličnošću i to je naša vizija za budućnost.

Kako izgleda jedan radni dan u vašem birou?

SUAD: Postoji mnogo različitih odgovora na to pitanje, a čak i ako pogledam kako izgleda moj dan, on se mijenjao tokom godina kako sam se kretao kroz svoju karijeru i preuzimao različite uloge i odgovornosti.

Jedina stvar koja se nije toliko promijenila tokom godina je da svoj dan počinjem onda kad sam svjestan da je počeo još jedan radni dan jer mi koji se bavimo ovim poslom ne možemo imati radno vrijeme jer naš je posao misaoni proces i smatram da se ne može  raditi do 16h ili 17h i tu prestati raditi, po mom mišljenju  tada je radni dan prešao u neki drugi oblik odnosno u period između dva radna dana u kojem naša podsvijesti stvara nešto sa čim si zaokupljen tih dana dok  paralelno obavljaš sve druge poslove koji se tiču tebe i ljudi oko tebe.

Ovdje ne mogu da ne napomenem razumijevanje od strane moje supruge i djece koji su moja podrška tokom svih ovih godina. Jer nekad nakon svakodnevnih obaveza koje nosi radni dan pozivi, poruke, mail i sl. ometaju vrijeme potrebno za stvaranje i kreiranje tako da se nerijetko desi da nakon dnevnih obaveza ostanem u birou do ksano u noć sa svojim projektima na kojima radim.

DŽEVAD: Postoji bezbroj kombinacija kako će se odigrati tipičan dan u životu arhitekte. Iako moje iskustvo svakako ne zvuči tipično, imam dosta kolega čije je iskustvo bilo potpuno zavidno. Jedina stvar koju mogu reći sa apsolutnim povjerenjem je da će vaš dan biti zasnovan na ulozi koju ste sebi odredili u ovoj profesiji.

Ko sve čini tim i koliko je važan timski rad?

SUAD: Naš tim čine arhitekti, konstruktori, pomoćnici arhitekata i dok su stručnjaci iz različitih industrija kao vanjski saradnici: projektanti električnih i sanitarnih instalacija, mašinske instalacije uključujući instalacije za energetski efikasne kuće.

Uz naše klijente cijeli tim je uključen u rad od početka projekta do izgradnje i useljenja u objekat .
Tokom rada, stekli smo raznoliko iskustvo u Bosni Hercegovini i inozemstvu (Njemačka, Švicarska, UAE, Belgija i dr.) u raznim vrstama projekata različitih razmjera, od velikih komercijalnih, uslužnih i stambenih objekata do malih obiteljskih kuća i interijera.

Imate li uzore u arhitekturi?

SUAD: Moj otac i moj stariji brat su bili moji heroji od kojih sam naučio dosta toga, ali ih neću kopirati i ne vjerujem u uzore, ali iz svakog uspjeha na koji naiđem naučim što je više moguće.

Predlažem vam da potražite pojedince koji utjelovljuju kvalitete ili vrijednosti kojima se divite i kojima se želite ugledati. Neki ljudi mogu imati koristi od višestrukih uzora u različitim oblastima života, kao što su karijera, lični razvoj, odnosi, itd. Drugi mogu pronaći inspiraciju i smjernice od samo jednog ili dva ključna uzora.

Moj uspjeh je moja verzija uspjeha zasnovana na onome što sam naučio od drugih i kako sam se prilagodio tim lekcijama.

DŽEVAD: Bilo da imate jednog uzora ili više njih, ključ je učiti iz njihovih iskustava, ponašanja i načina razmišljanja kako biste pomogli u usmjeravanju vlastitog ličnog rasta i razvoja.

Dakle, kratak odgovor je da će vam trebati onoliko uzora koliko je potrebno da naučite šta vam je potrebno da biste postigli svoje ciljeve.

S kojim se izazovima najčešće susrećete u poslu?

Savjet svima onima koji žele  da se bave ovom profesijom  da analizuiraju neke od uobičajenih problema kao izazovima sa kojima se mi susrećemo, pa evo nekih od njih:

VODITELJ PROJEKTA:

SUAD: Na svim projektima na kojima smo angažirani nikada ne radimo sami oko nas je tim ljudi iz  svojih oblasti, zadaci se delegiraju i članovi tima imaju svoje zadatke jedino na taj način projekat može zaživjeti.

Naravno ne može se sve prepustiti „saigračima“ moramo tokom rada imati otvorene linije komunikacije kako bi imali usaglašavanje oko svih dijelova u projektu .

DŽEVAD: Praćenje tima je olakšano uz neke od trenutno dostupnih popularnih alata za saradnju, ali to je i dalje jedan od glavnih izazova s ​​kojima se suočavamo i često je kolegijalni sastanak najbolji način usaglašavanja svih faza u projektu.

SUOČAVANJE S ROKOVIMA I ZADRŽAVANJE BUDŽETA:

SUAD: Ako radite na projektu sa strogim rokovima i vrlo malim budžetom, ne možete pobjeći od pritiska i stresa,  stres uzrokuje gubitak produktivnosti, a to može biti vrlo štetno.

DŽEVAD: Najbolji način da se nosimo s ovim je da ostanemo organizirani. Pratimo tim, pazimo  na rokove i tražimo  rješenja koja će nam pomoći da ostanemo u okviru budžeta, što je jedan od najvećih izazova u našoj profesiji.

3D VIZUALIZACIJA PROJEKTA:

SUAD: Ulaganje vremena i truda u kreiranje 3D reprezentacije je naša  najznačajnija prodajna točka kao arhitekte.

Tu  se pokazaju naše vještine i talenti, a klijentima pomažemo  da vide kako će izgledati krajnji rezultat. To im daje  dodatni poticaj koji im je potreban da finaliziraju projekat i pošalju ga u izgradnju.

OSIGURAVANJE DOBROG DIZAJNA I DOBRE KONSTRUKCIJE:

SUAD: Dobar dizajn ovisi o pravilnoj konstrukciji i usaglašenosti svih faza u projektu. Svojim klijentima, dajemo do znanja koje smo materijale imali na umu prilikom dizajniranja projekta i kakav efekat loša gradnja može imati na konačni dizajn, estetiku objekta te i njenu ukupnu privlačnost.

BITI U TOKU SA NOVIM HARDVEROM I SOFTVEROM:

DŽEVAD: Mnogi alati i softverska rješenja naš posao mogu učiniti ugodnijim. Uvijek postoji nova aplikacija savršena za crtanje 2D skica ili 3D modela ili novi program idealan za precizne proračune i mjerenja, stalno moramo pratiti nova ažuririanja i ostati konkurentni i produktivni.

KUĆA TIM: Svaki afirmisani arhitekta će vam reći da je svaki projekat na kome radi jedinstven i pruža nove mogućnosti i nove izazove. Iako je to sasvim sigurno tačno, svi ovi projekti i dalje dijele neke zajedničke osnove — najčešće u obliku problema ili drugačije rečeno izazova koji se čine neizbježnim, međutim za dobro postavljen plan i ambiciju svi izazovi postanu lekcija za dobro iskustvo.

Šta je najvažnije da posjeduje jedan arhitekta?

Za arhitekte, strpljenje je definitivno vrlina – većina arhitekata mora da se nauči strpljenju tokom svoje karijere, to je zapravo jedna arhitektonska karakterna osobina o kojoj uvijek razmišljam, i ne  rijetko spominjem jer uz strpljenje doći ćeš do cilja i djela.

Osobenost u projektovanju – imam običaj reći da: svaka parcela ima svoj objekat I da ne mogu postojati identični projekti, baš kao i identični otisci prstiju.

Svaki zahtjev sa kojim klijenti dođu posebna je prilika koja treba da nas inspiriše na nove ideje.

Samopouzdanje – nije posebno arhitektonska osobina, ali ako želite da budete dizajner, morate biti spremni da se izložite i da se ljudi ne slažu s vama.

Kreativnost – htio sam da izostavim ovo sa svoje liste jer ne mora svako ko želi da bude arhitekta zapravo da bude kreativan – postoji mjesto za sve ljude različitih vještina u arhitektonskom birou.

Ima li nešto što nismo rekli, a bitno je?

SUAD: Prošlo je 20 i više godina kako sam u ovome poslu i nakon svega smatram za shodnim da mogu reći šta su dobri razlozi a šta nisu da svoj život provedete u ovoj profesiji.

NE ARHITEKTA:

Bez obzira na tačnost informacija koje ljudi donose u razgovor, biti arhitekta zvuči prilično cool… ali za one od nas koji smo već neko vrijeme u tome, biti arhitekta ima svoje izazove i definitivno nije za svakoga:

• Društveni život neće biti raznolik – uvijek ste u društvu arhitekata a i kada niste ljudi od vas traže mišljenje i savjet „free consulting“.
• Plate nisu tako dobre koliko bi mogle biti – ravni ste kvadratu ugradnje keramike ne samo voditelj projekta već svi učesnici u izradi projekta od kojih sve kreće i nastaje.
• Sati koje radite su dugi i podcijenjeni – uvijek radite više od 8 sati koje provodite za računarom na poslu jer vi radite i nakon posla iznalazeći najbolja rješenja za svoje projekte. 
• Tvoji ideali zapravo nisu bitni – bit će trenutaka kada će vam biti rečeno da uradite nešto za šta znate da je užasno i apsolutno pogrešno. Na osnovu vaše potrebe za poslom, ili snage vaše ličnosti, učinićete ustupke zbog kojih ćete poželjeti da …
• Ako su vam ideali važni, izgubićete posao – budući da su arhitekte tvrdoglave, oni će se zalagati za tačke koje je klijent jasno rekao da ne želi. Vjerovatno mislite da ćete dok jasno demonstrirate nedostatke njegovih želja, pobijediti. Ne funkcionira uvijek tako. Klijent će vas otpustiti.
• Nemaju svi arhitekti „zabavne” poslove – mnogo se radi na stvaranju zgrada i vrlo malo tog vremena se troši na dizajn.
• Živećeš sa strašnim odlukama – donosit ćete odluke koje su katkad loše i morat ćete živjeti sa saznanjem da vaša užasna ideja uništava živote ljudi cijeli dan, svaki dan.
• Arhitektura zahtijeva puno rada i posvećenosti– poenta je da bi bilo bolje da zaista želiš da budeš arhitekta – jesam i znao sam to kada sam imao 5 godina. A opet, petogodišnjaci još ne znaju mnogo pa ih s vremena na vrijeme preispitajte.

DA  ARHITEKTA

• To je stil života, a ne posao – stalno razmišljaš o arhitekturi odeš negdje stalno gledaš materijale, formu, masu, rasvjetu na putovanju samo gledaš koje zgrade ćeš da posjetiš itd.
• Ljudi poštuju arhitekte – čak i ako ne razumiju šta radimo, postoji percepcija da su arhitekti etički i odgovorni i da će nastojati donijeti ispravnu odluku na našu štetu.
• Posao se stalno razvija – arhitekte nisu umjetnici – moramo se pozabaviti građevinskom tehnologijom i programiranjem. Arhitektura je jedna od rijetkih profesija koja nikada nije statična.
• Umetnička sloboda i lični izraz – daje nam se sloboda da težimo umjetničkom oličenju. 10 arhitekata sa istim klijentom i istim projektnim parametrima pružit će 10 različitih rješenja. Svaki put.
• Možeš biti sam svoj šef – možete biti vlastita firma i još uvijek biti održiv pružatelj usluga na projektu gotovo bilo koje veličine.
• Postoje opipljivi ( i ponekad euforični) rezultati – svako ko je ikada video kako se gradi zgrada koju su radili, zna tačno o čemu govorim, ali arhitekte općenito imaju osjećaj vlasništva nad svakim projektom na kojem rade.
• Možemo pozitivno uticati na živote ljudi – zaslužno je razviti lični odnos sa svojim klijentom, posebno kada znate da će proces dati plodniji krajnji proizvod. Cijeneći proizvod, oni priznaju ulogu koju on igra.
• Očekuje se eksperimentisanje – Od nas se očekuje da isprobavamo nove stvari, istražujemo različite materijale i ugrađujemo nove tehnologije u svaki projekat.
• Dugovječnost karijere – Možete se baviti arhitektonskom profesijom koliko god želite – uvijek ćete biti arhitekta čak i kada vam to više nije posao.
• Nevjerovatna raznolikost opcija unutar profesije – Vaša diploma će imati tržišnu vrijednost nakon trenutka kada odmah diplomirate.

Za kraj imate li poruku za naše čitatelje?

SUAD: Da li je Arhitektura umjetnost i funkcionalnost? Kombinirajte umjetnost i funkcionalnost i nazovite je samo ARHITEKTUROM to joj je ime i vjerujte da je to moguće.

DŽEVAD: I kritički posmatrajte svoja rješenja do onoga momenta  kada grešku  ne budete mogli naći zatim pozovite svog klijenta i „oborite ga sa nogu“.

Svima Vama svako dobro u daljem radu…