spot_img

Likvefakcija tla

Likvefakcija tla je pojava koja označava propadanje tla ili gubitak čvrstoće, zbog čega se inače čvrsto tlo privremeno ponaša kao viskozna tečnost. Pojava se javlja u nekonsolidiranim tlima zasićenim vodom, zahvaćenim seizmičkim sekundarnim valovima koji uzrokuju vibracije tla poput zemljotresa. Iako su zemljotresi najpoznatiji uzrok likvefakcije tla, određene građevinske metode, poput miniranja i vibroflotacije (koja koristi vibracijsku sondu za promjenu strukture zrna okolnog tla), namjerno proizvode ovaj fenomen. Loše drenirana sitnozrnasta tla poput pjeskovitih, muljevitih i šljunkovitih tla najosjetljivija su na likvefakciju.

Likvefakcija tokom seizmičkih događaja

Seizmički događaji utječu na stanje tla. Likvefakcija tla uzrokuje strukturnu nestabilnost u zgradama. To se događa zbog različitih slučajeva strukturnih kvarova. Tlo koje propada ne može podnijeti opterećenja temelja. Temelji će potonuti u naslage pijeska i dovesti do naginjanja zgrade i na kraju urušavanja. Likvefakcija tla se dohađa samo u područjima koja imaju zasićena tla. Većina ovih područja nalazi se u blizini vodenih masa kao što su jezera, bare, rijeke itd.

Zgrade izgrađene u ovoj zoni moraju se pridržavati strogih pravila. Tlo može održavati kopnenu snagu u općim uslovima, ali zemljotresi ili snažno kretanje i vibracije u tlu mogu prouzrokovati povećan napon vode što povećava konzistenciju tečnosti u tlu. Tlo gubi čvrstoću i ne može podnijeti opterećenja zbog čega će potonuti ili se urušiti.

Određivanje potencijala likvefakcije

Da bi se procijenila pojava likvefakcije na nekoj lokaciji za vrijeme jakog zemljotresa, potrebno je istražiti lokaciju i izraditi geotehnički izvještaj koji treba sadržavati sljedeće podatke:

  1. Položaj lokacije
  2. Granulometrijski sastav tla (prisustvo čestica tla osjetljivih na likvefakciju)
  3. Zbijanje tla
  4. Stepen zasićenja vodom
  5. Zona seizmičke aktivnosti lokacije

Popularno

Copyright- 2021 | m-Kvadrat Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.