Naslovnica Home Manjak građevinara može skupo da košta Srbiju

Manjak građevinara može skupo da košta Srbiju

manjak-gradjevinara-moze-skupo-da-kosta-srbiju-0504

Nova građevinska sezona u Srbiji je startovala, a kao jedan od najvećih problema pojavio se nedostatak kvalifikovane radne snage. Osnovni razlog je taj što država nema osmišljenu strategiju razvoja privrede i ako se na tom planu ništa ne promjeni, Srbija će biti prinuđena da strancima papreno plaća održavanje sopstvene građevinske infrastrukture.

Goran Rodić, potpredsjednik Građevinske komore Srbije, ističe za list Danas da broj kvalifikovanih građevinskih radnika opada rapidno iz godine u godinu.

– Prije dvadesetak godina u Srbiji je bilo 150 do 170 hiljada građevinskih radnika koji su radili u velikim i moćnim preduzećima koja su imala poslove ne samo u Srbiji nego širom svijeta. U međuvremenu je srpska građevinska operativa dobila drugorazredni značaj, država ju je u potpunosti zanemarila u svakom pogledu, velika preduzeća su počela da propadaju i epilog toga je ovo sa čim se suočavamo danas, akutni nedostatak kvalifikovane radne snage. Trenutna situacija je takva da u Srbiji nema više od 20.000 do 22.000 građevinskih radnika. U Beogradu u kome je nekad radilo 70 hiljada građevinara danas ih ima deset puta manje. U posljednjem upisnom roku za srednju tehničku školu koja osposobljava kvalifikovane građevinske radnike u glavnom gradu Srbije prijavilo se svega 10 učenika. To najslikovitije demonstrira manjak interesovanja za građevinsku struku – navodi sagovornik. Prema njegovim riječima, do takvog stanja je došlo zbog toga što je država odlučila da sve velike infrastrukturne projekte realizuje preko kredita iz inostranstva.

– U tom slučaju glavni izvođači radova su preduzeća iz inostranstva koja to dobro naplate. S druge strane za podizvođače naime naša preduzeća koja urade sve ključne komponente posla, ali dobiju znatno manje novca. Shodno tome niti mogu dobro da plate građevinare niti su u situaciji da angažuju veći broj radnika. Takođe, s obzirom da su podizvođači, ne mogu da dobiju potrebne reference koje su im neophodne da bi radili u inostranstvu i zaradili novac koji bi im omogućio da izađu „na zelenu granu” i ponude posao većem broju radnika. Prosjek starosti među kvalifikovanom radnom snagom je oko 50 godina – objašnjava Rodić.

On ističe da ne postoje velika građevinska preduzeća, da srpske firme uglavnom rade podizvođačke poslove i obim njihove djelatnosti je sužen tako da učeniku koji završi građevinsku školu niko ne može da garantuje da će naći posao u struci.

– Oni koji se zaposle imaju naporan posao, a plate ne prelaze 300 do 400 eura. I na kraju, jedan dio građevinskih radnika napušta Srbiju i odlazi u inostranstvo, jer tamo može da zaradi daleko više. Naime, dobri i iskusni majstori mogu u Srbiji da dobiju oko 700 eura, dok je ta cifra u inostranstvu višestruko veća – kaže Rodić.

Prema njegovim riječima, država treba velike radove da ponudi našim preduzećima koja i sada igraju ključnu ulogu, jedino što za to kao podizvođači nisu dovoljno plaćeni.

– Ako toga ne bude, epilog će biti taj što nećemo imati dovoljno građevinskih radnika. A oni nisu potrebni samo za gradnju već i za održavanje infrastrukture pa ćemo morati da plaćamo strana preduzeća da se time bave, što će nas koštati basnoslovno, bar deset puta skuplje nego da to čine naša – navodi Rodić.

Mahmud Bušatlija, ekspert za strana ulaganja, kaže za Danas da je smanjenje broja kvalifikovanih građevinskih radnika veliki problem na koji je stručna javnost ukazivala još od 2001. godine, ali država nije vodila računa o tome.

– Proces privatizacije u građevinskoj industriji ju je gotovo u potpunosti uništio. Mi smo krajem 80-ih godina imali veliki broj preduzeća od po 10 hiljada zaposlenih. I sada imamo ogroman broj građevinskih preduzeća, ali problem predstavlja to da malo koje od njih ima više od 300 radnika. Problem je u tome što samo velika preduzeća kakva smo nekada imali ne samo da imaju logistiku za obavljanje velikih poslova u građevinarstvu već su ona bila i umrežena sa srednjim školama tako da je praksa učenika mogla da se obavlja na licu mjesta i da se stiču potrebna znanja. Danas to nije slučaj i sistem dualnog obrazovanja na kome se sada insistira to neće promjeniti – zaključuje sagovornik.

Izvor: Gradjevinarstvo.rs

Novosti

Kako izračunati količinu čelika za ploču, temelj i stub?

0
Procjena količine čelične armature za betonsku ploču, temelj i stub, grede itd. presudna je za procjenu troškova gradnje.  Projektni crteži koriste se kao osnova...

Related News

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime