Tradicionalni sistemi grijanja na fosilna goriva, poput uglja i lož ulja, doprinose visokom stepenu zagađenja zraka, posebno tokom zimskih mjeseci. Uvođenjem energijski efikasnih KGH sistema baziranih na obnovljivim izvorima energije, kao što su toplotne pumpe, solarni kolektori i sistemi na biomasu, emisije štetnih gasova mogu se značajno smanjiti.

Intervju: Meho Kulovac, MA.dipl.ing.maš., CTO, nLogic Advisory

Biografija: Meho Kulovac (1996.) je konsultant iz oblasti energetike. Njegov fokus je na obnovljivim izvorima energije i energijskoj efikasnosti, a njegova oblast stručnosti obuhvata energetska i klimatska pitanja u Bosni i Hercegovini, s dubokim poznavanjem postojećeg tehničkog i zakonodavnog okvira, vezanog za direktive EU. Trenutno je zaposlen kao tehnički direktor (CTO) i konsultant u konsultantskoj kući nLogic Advisory, radeći na projektima poboljšanja energijske efikasnosti u domaćinstvima i javnim zgradama, te implementaciji obnovljivih izvora energije u projektima daljinskog grijanja. Pored sektora zgradarstva, Meho ima iskustva u procesima poboljšanja energijske efikasnosti u malim i srednjim preduzećima (SME). Kao CTO u nLogic Advisory, izrađuje i implementira projekte obnovljivih izvora energije, te dijeli iskustva u oblastima solarne, vjetro, hidro i biogasne energije. Meho Kulovac ima preko 6 godina iskustva u izradi studija izvodljivosti, metodologija, pravilnika i regulatornog okvira u energetskom sektoru (EE i RES), te brojnih projekata koji se bave izradom preliminarnih i glavnih projektnih rješenja KGH instalacija baziranih na obnovljivim izvorima energije (toplotne pumpe, solarni kolektori itd.). Meho je magistrirao (MSC) na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Odsjek za energetiku, te posjeduje iskustvo u upravljanju projektima.

U svijetu koji se suočava s izazovima zagađenja i potrošnje energije, sve više se govori o energijskoj efikasnosti. U Bosni i Hercegovini, grijanje, klimatizacija i ventilacija (KGH) predstavljaju ključne aspekte kada je u pitanju poboljšanje životnih uslova i očuvanje okoline. O tome razgovaramo s Mehom Kulovcem, MA.dipl.ing.maš., CTO kompanije nLogic Advisory. Meho nam objašnjava koje su to najčešće korištene tehnologije u našem regionu, s kakvim problemima se suočavamo i kako prelazak na obnovljive izvore energije može donijeti koristi za našu svakodnevicu. Također, osvrnućemo se na to kako nLogic Advisory pomaže unapređenju KGH sistema, te kakve promjene možemo očekivati u budućnosti. Više saznajte u nastavku.

1. Koji su najčešći sistemi grijanja, klimatizacije i ventilacije u Bosni i Hercegovini?

Postoji više podjela sistema grijanja, a primarno su to podjele prema smještaju izvora toplote, vrsti goriva, nosiocu toplote i načinu odavanja toplote. Ne postoje validni podaci i studije koji mogu potvrditi tačan procenat  sistema grijanja i energenata koji se koriste, ali dostupne su procjene bazirane na većem broju ispitanih uzoraka i određenim analizama.

Najčešće korišteni sistemi za grijanje u sektoru zgradarstva (objekti individualnog i kolektivnog stanovanja, poslovni objekti i objekti javne namjene) u Bosni i Hercegovini su centralni sistemi grijanja na fosilna goriva (uglavnom ugalj i lož ulje), kao i individualni kotlovi na drva i pelet. Međutim, u posljednjih par godina u velikom su porastu i moderni sistemi koji koriste obnovljive izvore energije, poput toplotnih pumpi, solarnih kolektora i biomase. Postoji više razloga iz kojeg se fosilna goriva mijenjaju sa obnovljivim izvorima energije, a to su primarno nemogućnost nabavke kvalitetnog fosilnog goriva, visoke cijene fosilnih goriva, te nedostatak komfora u prostoru ali i procesu zagrijavanja kada se koristi fosilno gorivo. Sa druge strane, tehnologije zagrijavanja bazirane na obnoljivim izvorima energije u velikom broju slučajeva koriste dostupan i neograničen energent, stepen efikasnosti sistema je visok i toplotni komfor je na visokom nivou.

Kada je u pitanju klimatizacija, split sistemi (toplotne pumpe zrak-zrak) i centralni sistemi klimatizacije su uobičajeni, dok se u komercijalnim zgradama sve češće koristi VRV/VRF tehnologija. Ventilacija je često zanemarena u manjim zgradama, ali u modernim i novim zgradama sve se više ugrađuju rekuperatori toplote radi poboljšanja kvaliteta zraka i energijske efikasnosti.

2. Koji su ključni izazovi u pogledu energijske efikasnosti u KGH sistemima?

Jedan od glavnih izazova energijske efikasnosti u KGH sistemima u BiH je zastarjela infrastruktura (sistemi izvora, prenosa i predaje toplote) u starijim objektima, nedostatak adekvatne izolacije i korištenje energijski neefikasnih kotlova i uređaja. Sistemi grijanja u velikim objektima su namjenjeni za visokotemperaturne izvore energije (primarno za kotlove na ugalj i lož ulje), te mogućnost instalacije tehnologija obnovljivih izvora energije na takve sisteme je ograničena. Ipak, nije nemoguće instalirati visokoefikasne tehnologije bazirane na obnovljivim izvorima energije na takvim objektima, ali se primarno moraju implementirati mjere energijske efikasnosti kroz poboljšanje termoizolacije ovojnice objekta. Na taj način, implementacijom mjera energijske efikasnosti, smanjit će se količina energije koju je potrebno dovesti objektu za njegovo zagrijavanje/hlađenje, te će to biti moguće implementirati sa niskotemperaturnim sistemima poput toplotnih pumpi.

Također, nedostatak svjesnosti i nedovoljnih stimulacija za prelazak na energijski efikasne sisteme predstavlja veliki izazov. Kroz subvencije i povoljne kredite za energijsku obnovu, situacija bi se mogla poboljšati, te su u posljednjih par godina donosioci odluka (vlast na svim nivoima) aktivnije krenuli u projekte sufinansiranja mjera energijske efikasnosti.

3. Kako KGH sistemi mogu doprinijeti smanjenju zagađenja zraka, posebno u zimskim mjesecima?

Tradicionalni sistemi grijanja na fosilna goriva, poput uglja i lož ulja, doprinose visokom stepenu zagađenja zraka, posebno tokom zimskih mjeseci. Uvođenjem energijski efikasnih KGH sistema baziranih na obnovljivim izvorima energije, kao što su toplotne pumpe, solarni kolektori i sistemi na biomasu, emisije štetnih gasova mogu se značajno smanjiti. Primjena ovih sistema može značajno smanjiti koncentraciju PM2.5 i PM10 čestica, koje su glavni uzročnici zagađenja u gradovima poput Sarajeva tokom zime.

4. Koje su ekonomske prednosti korištenja energijski efikasnih KGH sistema?

Korištenje energijski efikasnih KGH sistema može donijeti značajne uštede na dugoročnom nivou, iako početni troškovi mogu biti veći. Na primjer, ugradnja toplotnih pumpi može smanjiti troškove grijanja i do 50%, dok solarni paneli mogu gotovo eliminisati troškove zagrijavanja vode tokom ljetnih mjeseci. Također, postoji mogućnost povrata investicije kroz subvencije i državne programe poticanja energijske efikasnosti. Uz to, povećana energijska efikasnost može podići vrijednost nekretnine na tržištu.

5. Koji su trendovi u razvoju KGH sistema u svijetu i kako se oni mogu primijeniti u Bosni i Hercegovini?

Na globalnom nivou, sve je veći fokus na pametnim KGH sistemima koji koriste IoT tehnologiju za optimizaciju potrošnje energije. Primjena obnovljivih izvora energije, poput hibridnih sistema koji kombinuju solarnu energiju s tradicionalnim izvorima, također je u porastu. Uvođenje rekuperatora toplote, koji vraćaju energiju iz otpadnog zraka, postaje standard u razvijenim zemljama. Ovi trendovi se polako uvode i u BiH, ali za širu primjenu potrebni su daljnji zakonski i ekonomski poticaji, kao i povećanje svijesti o prednostima energijski efikasnih sistema.

6. Kojim projektima nLogic Advisory potpomaže unapređenju energijske efikasnosti u KGH sistemima ?

nLogic Advisory je, kao konsultantska kuća, uvidjela potrebu za detaljnijim analizama KGH sistema kako u zgradarstvu tako i u industrijskim postrojenjima. Donešena je odluka da se u toku izrade projekata posebna pažnja obrati na analizu trenutnog stanja KGH sistema, te daju prijedlozi poboljšanja energijske efikasnosti primarno implementacijom tehnologija baziranim na obnovljivim izvorima energije. Sličnu potrebu je uvidjelo i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, te je donešen Pravilnik o redovnom energijskom auditu sistema grijanja i sistema klimatizacije, koji precizira načine, uslove, ovlaštenja, rokove i procedure za obavljanje redovnih energijskih audita sistema grijanja i sistema klimatizacije. nLogic Advisory je prvo i trenutno jedino pravno lice koje je osposobljeno i ovlašteno kako za obuku inženjera mašinstva za sticanje prava za provođenje energijskih audita KGH sistema, tako i pravno lice koje je ovlašteno za provođenje energijskih audita sistema grijanja i klimatizacije. U posljednjem periodu proveden je određeni broj audita koji je pokazao da je potencijal finansijske uštede uz smanjenje emisija stakleničkih gasova, a uz zadržavanje ili poboljšanje komfora, ogroman ukoliko se sistemi grijanja i hlađenja bazirani na fosilnim gorivima zamijene sistemima grijanja i hlađenja utemeljenim na tehnologijama obnovljivih izvora energije, te će se sa ovim auditima nastaviti u narednom periodu.