Na nama stručnjacima je težak zadatak da učinimo život savremenom čovjeku što ugodnijim i kvalitetnijim, ne ugrožavajući njegovo psihičko zdravlje. Nadam se da ćemo se u budućnosti generalno okrenuti glavnom cilju projektovanja, a to je arhitektura po mjeri čovjeka, a ne radi profita.

Milica Jakovljević, m.a.u. rođena je 25.7.1990 godine u Banja Luci. Nakon završene Gimnazije u Bana Luci, 2009 godine upisuje osnovne studije na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, smjer: Arhitektura, gdje 2016. stiče zvanje diplomirani inženjer arhitekture (d.i.a.). Godine 201 upisuje master studije na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banj Luci, smjer: Arhitektura i urbanizam. Zvanje Master arhitekture i urbanizma (m.a.u.) stiče 2020. godine iz naučne oblasti ”Arhitektonsko i urbanističko projektovanje / pejzažna arhitektura’’ o temi ”Pejzažni (re)dizajn užeg urbanog jezgra Banja Luke”:  većeg stepena ozelenjenosti primjenom prostornih kompozicionih modela plesnih pokreta” pod mentorstvom prof. dr Ljiljane Došenović. Od 2016.godine, pa do danas samostalno radi na projektima idejnih arhitektonskih rješenja, dizajna enterijera stambenih i poslovnih objekata, 3D modelovanje i vizualizacija online i unutar BIH, gdje već pokazuje veliko interesovanje i sklonost ka složenim projektima u samostalnom i timskom radu. Do sada ima nekoliko izvedenih projekata stambenih i poslovnih prostora širom BIH (Coffee shop Fabrika Coffee na Baščaršiji, Sarajevo; Kafeterija Fabrika Coffee, Sarajevo; Poslovni prostor agencije ”Experience Work and Travel doo”, Banja Luka; Teretana ”FIT SOBA”, Banja Luka; nekoliko stambenih prostora u Banjoj Luci,…), gdje je radila od idejnih rješenja do nadzora i izvođenja radova. Od oktrobra 2017 do januara 2018 godine dodatno iskustvo stiče u firmi ”ProINOX FM, Glamočani, Banja Luka, na poziciji 3D artist. Od aprila 2019 do januara 2020 godine radi na poziciji dizajner enterijera u salonu namještaja ‘’Design Hosue by Loft’’, Banja Luka, gdje samostalno radi projektovanje enterijera i nadzor radova stambenih i poslovnih prostora. U julu 2022. osnovala je A2 Design Stduio – architectural and interior design, gdje i danas radi projekte idejnih arhitektonskih rješenja, projektovanje enterijera i njihovom nadzoru i izvođenju, dizajn namještaja po mjeri, 3D vizualizacija i video animacija.  Od maja 2022 do septembra 2022. radi kao spoljni saradnik na izradi idejnih arhitektonskih rješenja, dizajn enterijera i 3D video animacije tipskih objekata za Oda Homes.  Čest je učesnik na međunarodnim arhitektonskim javnim konkursima, gdje osvaja nekoliko zapaženih rezultata

Ovog puta donosimo razgovor sa arhitekticom Milicom Jakovljević iz Banja Luke. Kroz biografiju ste upoznali Milicu, njena ostvarenja, obrazovanje i rad, a u narednim redovima donosimo odgovore vezane za ljubav prema arhitekturi, trenutnim projektima, ali i najavljenim, uzorima u arhitekturi i slično.

Za početak recite nam nešto više o sebi?

Ja sam Milica Jakovljević, arhitekta i osnivač A2 Design Studija u Banjaluci. Rođena sam i odrasla u Banjaluci, gdje sam završila osnovne i master studije. Godine 2020. stekla sam zvanje master arhitekture i urbanizma na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci. Master tezu sam odbranila iz oblasti pejzažne arhitekture, gdje sam kroz teorijski i praktični rad spojila moje dvije najveće ljubavi – arhitekturu i ples na temu ‘’Pejzažni (re)dizajn užeg urbanog jezgra Banjaluke: postizanje većeg stepena ozelenjenosti primjenom prostornih kompozicionih modela plesnih pokreta’’ pod mentorstvom prof.dr Ljiljane Došenović. Trenutno se bavim arhitektonskim projektovanjem, dizajnom enterijera i njihovim izvođenjem, ali i 3D vizualizacijom i arhitektonskom animacijom.

Otkud ljubav prema arhitekturi?

Generalno ljubav prema arhitekturi mi se javila iz spoznaje da je to jedina umjetnost koja objedinjuje sve ostale, odnosno sve umjetnosti se dešavaju unutar arhitekture, po čemu je nevjerovatno savršena struka. Njena kompleksnost mi je posebna draž, gdje morate da djelujete i kao umjetnik i kao inženjer, ali i kao filozof i psiholog. Nevjerovatno je širok opus poslova kojim možete da se bavite i sve je izazov, svaki projekat je priča za sebe. Zaista je posebna struka. Nekako sam kroz posao uspjela da zadovoljim sve sfere interesovanja u arhitekturi, a struka je takva da zaista imate bezbroj opcija. Sa jedne strane, učešća na arhitektonskim međunarodnim javnim konkursima mi omogućavaju da se nadograđujem kao arhitekta, ‘’borim’’ sa kompleksnim projektima i novim izazovima, ali i iskažem svoju umjetničku stranu. A sa druge strane, projektovanje enterijera, izvođenje i dizajn namještaja mi pruža mogućnost da se bavim i najsitnijim detaljima i nadograđujem svoju inženjersku stranu. Odnosno kada se bavite projektima malih razmjera, onda se vrlo lako izborite i sa arhitekturom kompleksnih projekata. Jednostavno mislim da arhitektura ide uz moj temperament i jedina je struka koja objedinjuje sva moja interesovanja.

Kako je krenula vaša priča u svijet arhitekture?

Otac mi je po zanimanju alatničar, te sam i od ranog djetinjstva imala kontakt sa inženjerskim nacrtima, pa su i roditelji primijetili moju sklonost ka stvaranju formi i percepciji prostora. Ljubav prema arhitekturi gajim još od osnovne škole, gdje sam uveliko pokazivala interesovanje za modelovanje, maketarstvo i tehničke nacrte na predmetu tehničkog vaspitanja. Još uvijek pamtim komentar nastavnice iz ovog predmeta da treba da se bavim arhitekturom, pa evo bila je upravu. Kada je došao trenutrak da upišem srednju školu, već sam uveliko razmišljala čime želim da se bavim u životu i dvoumila sam se između slikarstva i arhitekture, tako da je logičan slijed bio da upišem Gimnaziju. Međutim, već na prvoj godini sam odlučila da je arhitektura definitivno moj poziv, jer objedinjuje sve čime želim da se bavim, a ujedno je i oblast umjetnosti. U duši sam prije svega veliki umjetnik, slikarstvo je nešto u čemu uživam od najranijeg djetinjstva, a bavim se i savremenim baletom preko 25 godina. Aarhitektura mi upravo omogućava da se prvenstveno izrazim kao umjetnik – čime je moja najveća stast i ispunjena. Po završetku osnovnih studija 2016., počela sam da stičem praksu u nekoliko firmi u Banjaluci, ali i da samostalno radim na arhitektonskim projektima, međunarodnim javnim konkursima i dizajnu enterijera, te sam se 2020. odlučila da osnujem A2 Design Studio i obuhvatim sve svere mog djelovanja kao arhitekta.

Na kojim projektima trenutno radite, a koji su vam u najavi?

Trenutno sam u fazi završetka izvođenja radova dva enterijera u Banjaluci, radim na izradi projektne dokumentacije za dizajn nekoliko enterijera (apartman u Gracu, studio apartman u Stutgartu, spavaća soba u Novom Sadu). U najavi je interesantan projekat u Beogradu i Doboju, ali i priprema za novi međunarodni javni konkurs idejnog arhitektonskog rješenja.

Recite nam više o vašem studiju?

A2 ima vrlo interesantnu priču o svom nastajanju. Naime, 2020. godine ‘’zapela’’sam turistički u Kini zbog korone, gdje sam provela sedam mjeseci, što mi je dalo prostora da razmišljam šta i kako dalje, ali i da se posebno inspirišem kao arhitekta. Na prijedlog arhitekte Jelene Đorđević, odlučile smo da udružimo znanje i iskustvo prvenstveno na izradi projekata za dizajn enterijera. Međutim, ja sam uvijek željela više od toga. Moje djelovanje nije samo kao dizajner enterijera, već i kao arhitekta – inženjer i umjetnik. Dugo sam razmišljala o imenu studija, jer sam željela da sam naziv upravo oslikava sva moja interesovanja. I tako je nastalo ime A2 Design Studio, odnosno From architecture to design studio. I upravo to je ono što je i najspecifičnije za A2, gdje možete da vidite i dizajn namještaja, projektovanje enterijera, ali i kompleksne idejne arhitektonske projekte međunarodnih javnih konkursa, urbanističke projekte, 3D arhitektonske animacije, odnosno od arhitektonskih projekata velikih razmjera, pa sve do najsitnijih detalja dizajna.

Ko sve čini tim i šta vam je najvažnije prilikom projektovanja?

Često je ljudima na ime A2 Design Studio prva asocijacija da je to nekakav tim ljudi, a zapravo je u pitanju samo jedna osoba. Odnosno, samostalno radim na svim svojim projektima i uz pomoć mojih saradnika. Naravno, kad su u pitanju projekti većih razmjera, koje je nemoguće samostalno raditi zbog obima posla i potrebe da više ljudi dođe do najboljeg rješenja, kao što je skoro rađeno idejno arhitektonsko-urbanistično rješenje za luksuzni kompleks Mahala u Cazinu, u tom slučaju radim sa mojim saradnikom arhitektom, i prije svega velikim prijateljem,  Milankom Maksić. Takođe, velika pomoć mi je i saradnja sa bratom Vladanom Jakovljevićem, kada je u pitanju multimedija mojih projekata. Pored njih dvoje, kao mojih najvažnijih saradnika, tu i je nekoliko izvođača radova koje itekako smatram da su dio A2 priče i realizatori mojih ideja od samog početka. Čest sam učesnik arhitektonskih međunarodnih javnih konkursa, i u tom slučaju najčešće okupljam tim ljudi sa kojima sarađujem, u zavisnosti od kompleksnosti projekta i procjene ko mi je u tom momentu potreban za odjeđeni segment rada. A2 još uvijek nije tim ljudi jer želim da budem uključena u svaki segment mojih projekata kako bih investitorima prije svega pružila maksimalan kvalitet i jedinstven dizajn, ali i iz razloga što me apsolutno sve zanima – i projektovanje, i urbanizam , i dizajn i 3D modelovanje,… Zasada mi posao dozvoljava da se bavim svim navedenim, jer se ne zatrpavam projektima, ali u budućnosti imam tendenciju da povećam članove studija.

Najvažnija stavka u projektovanju mi je individualni pristup svakom projektu, kako bi se ispunila dva osnovna aspekta arhitekture, a to je funkcija i estetika’. Čovjek je ‘’mjerna jedinica‘’ arhitekture, i sve u prostoru treba i mora da bude prilagođeno ljudskim potrebama i što komfornijem načinu življenja. Nemam specifičan stil koji forsiram u projektima, jer smatram da moj stil čine želje i potrebe mojih investitora, a ne neko nametanje nečega što je meni ‘’lijepo’’, što je po meni ključ za kvalitetno projektovanje. Zapravo su investitori ti zbog kojih je svaki projekat drugačiji – njihove potrebe, način življenja, vizije, pojam estetike, sve to formira i oblikuje projekat, gdje ja kao stručno lice treba sve da objedinim i izvučem maksimalan potencijal svakog prostora.

Kakva je arhitektura u regiji?

Arhitektura u regiji? Često se i sama zapitam da li je uopšte imamo?! Generalno mislim da je struka na izuzetno niskim granama, gdje preovladava investitorska gradnja, čiji je glavni zadatak profit, a pejzažnu arhitekturu gotovo i da nemamo. Zanemarena je osnovna poenta arhitekture, odnosno dizajn po mjeri čovjeka za kvalitetniji i ugodni život i boravak ljudi, kako u zatvorenim tako i na otvorenim prostorima. Sve više se susrećem sa projektima, gdje je npr. u stambenoj gradnji lažno prikazana funkcionalna dispozicija namještaja, loše proporcije prostorija (uske, a izrazito dugačke prostorije), nedovoljna osvjetljenost,… Javni život čovjeka u urbanim sredinama je potpuno isključen, jer je veća profit izgraditi stambeni ili poslovni objekat, nego obezbjediti otvorene javne prostore za socijalizaciju društva i izgraditi balans prirodne i vještačke fizičke strukture grada. Arhitektura prije svega utiče na društveni tok življenja, ali i kvalitet života u svakom smislu, a kod nas je sve to jednostavno zanemareno. Žao mi je što sve više čujem komentare – kakav je ovo arhitekta projektovao, arhitekte crtaju samo ono što je lijepo, zašto nema zelenila, što je sve popločano,… Društvo je svjesno da im je narušen kvalitet življenja i jednostavno su izgubili povjerenje u arhitekte i našu struku generalno.

Ko su vam uzori u arhitekturi?

Uzori u arhitekturi su mi svi koji čuvaju i vrednuju prave vrijednosti struke. Arhitekte kojima se divim su Jan Gehl, Jean Nouvel, Renzo Piano, Norman Foster, Tadao Ando, Bjarke Ingels,… Mnogo ih je na listi, ali prije svega genijalni Antonio Gaudi, za mene arhitektonski genije, koji je Barseloni u mnogo čemu dao posebnost i jedinstven pečat u svijetu. Kada je dizajn enterijera u pitanju, moje vječite muze su biroi Prosvirin design, Studia 54 i LOAK design.

Imate li neku poruku za naše čitaoce?

Nemojte kriviti arhitekte za sve. Nažalost za današnju gradnju najmanje se pita nas. Tržište i današnji način gradnje diktiraju investitori i profit, te je jako teško izboriti se da se prepoznaju prave vrijednosti i primijene kod nas u praksi. A ne smijemo da zaboravimo da je arhitektura prije svega humana nauka, gdje arhitekta utiče na psihičko zdravlje čovjeka – njegov način življenja, socijalizaciju, životne navike i potrebe, percepciju mjesta, stvaranje uspomena, emocije,… Čovjek jednostavno živi u arhitekturi, jer nas ona okružuje na sve načine, i na nama stručnjacima je težak zadatak da učinimo život savremenom čovjeku što ugodnijim i kvalitetnijim, ne ugrožavajući njegovo psihičko zdravlje. Nadam se da ćemo se u budućnosti generalno okrenuti glavnom cilju projektovanja, a to je ARHITEKTURA PO MJERI ČOVJEKA, A NE RADI PROFITI.