Dosta mladih arhitekata i građevinara ne prolazi gradilišta, što je osnova za razumijevanje struke. Kako ćete nacrtati zid, ako ga ne znate sazidati. Taj dio je meni osobno nedostajao.
Intervju: Mislav Bašić, direktor i glavni projektant, 4uha Zagreb
Prve arhitektonske staze počeli su stvarati 2011 godine, te su, uz puno volje, te ličnog i profesionalnog rasta, stvorili stabilan tim od 20 ljudi koji kombinira mladost i iskustvo, kreativnost i inženjersku preciznost, duhovitost i ozbiljnost. Njihovo područje interesa je veoma raznoliko i prilagodljivo potrebama tržišta – porodične kuće, luksuzni stanovi, mali apartmani, vile s bazenima, stambene i obrazovne zgrade, lokali, ordinacije, hoteli, barovi, restorani, projekti enterijera svih namjena samo dio su njihovog kvalitetnog portfolija. Projekte vode od početnih konsultacija, finansijskih i urbanističkih analiza, preko kvalitetne razrade projekta i pripreme ponudbenog troškovnika, pa sve do project managementa, odabira izvođača i vođenja gradilišta. Predstavljamo vam zagrebački ured 4uha i donosimo razgovor sa Mislavom Bašićem, direktorom i glavnim projektantom.
Za početak, molimo vas da se predstavite.
Rođen sam u Zagrebu i diplomirao arhitekturu 2006. godine. Radio sam u nekoliko arhitektonskih biroa, prije nego sam 2011. godine krenuo na samostalan put. U tih, sada već 12 godina, 4uha se razvio u respektabilan arhitektonsko-dizajnerski tim, koji zapošljava 25 ljudi. Ponosan sam na sve neuspjehe, jer su nas ojačali te nas je to dovelo do kontinuiranog rasta i stalnog kritičkog propitkivanja. Trenutno imamo urede u Zagrebu, Londonu i Puli, a planiramo i daljnje širenje. Projekte koje radimo su od razine interijera i luksuznih vila, do hotela, prodajnih centara i stambenih zgrada. Radimo zapravo sve i trudimo se da bude estetski, tehnički i funkcionalno na najvišoj razini.
Šta je, prema vašem mišljenju, najvažnije da posjeduje arhitekta?
Jako teško je izdvojiti jednu stvar. Vrlo rijedak je slučaj da netko tko je talentiran arhitekt, postane uspješan arhitekt. Zašto? Zato jer biti arhitekt na slobodnom tržištu znači upravljati timom i biti dobar menadžer. Morate upravljati investicijom, dakle morate biti i dobar ekonomist. Morate kvalitetno prezentirati svoje radove, što podrazumijeva da ste prodavač. Morate znati zakone i propise, pa je zgodno i da ste pravnik. Morate surađivati sa svojim klijentima, koji vam jako često otkrivaju potpuno intimne detalje o sebi, pa je poželjno da ste i psiholog. Morate znati povijest umjetnosti, kako ne biste ponovo isprojektirali dorski ili jonski stup. Na kraju svega toga, trebate biti i dobar arhitekt. Ovo što sam prije naveo nas ne uče na fakultetu. Osim povijesti umjetnosti. Vještine upravljanja, vođenja, prodaje, mikro i makro menadžmenta, delegiranja, operative, gradilišta, ekonomske analitike, ispitivanja tržišta, to su sve stvari koje na kraju naprave razliku između uspješnih i neuspješnih arhitekata. Puno nas je talentiranih, kako sam rekao na početku pitanja, a jako malo uspješnih arhitekata.
Šta je najvažnije prilikom projektovanja?
Dijelom je odgovor na ovo pitanje i odgovor na prethodno pitanje. Ali naglasio bih kao najvažnije: slušanje. Slušanje želja investitora, opipavanje njegovog bila, njegovih vrijednosti, njegovih ambicija i interesa. Ako ste dobro poslušali, možete sugerirati promjenu u projektnom zadatku u skladu sa vrijednostima i interesima investitora. Na taj način investitor i projektant postaju tim. I samo u tom slučaju nastaju uspješni projekti. Tako da definitivno slušanje.
Šta smatrate da je imperativ u edukaciji novih generacija u građevinskom sektoru?
Gradilište i nove tehnologije. Dosta mladih arhitekata i građevinara ne prolazi gradilišta, što je osnova za razumijevanje struke. Kako ćete nacrtati zid, ako ga ne znate sazidati. Taj dio je meni osobno nedostajao. Gradilište se mora proći, bolje prije nego kasnije.
Što se tiče tehnologija, napomenuo bih projektiranje u BIM sustavima.
BIM (Building Information Modeling) predstavlja digitalnu reprezentaciju fizikalnih i funkcionalnih karakteristika građevinskih objekata. Bitno ubrzava i olakšava komunikaciju između projektanata i komunikaciju prema investitoru. Također, smanjuje greške, troškove i vrijeme izgradnje, dok istovremeno poboljšava kvalitetu i održivost zgrada.
Na BIM se nadovezuju AI teme, koje su danas jako aktualne. Poput augmented reality, koji doslovce omogućava šetnju kroz zgradu i olakšava instalaterima, izvođačima, kao i investitorima, puno bolji pregled objekta. Znači, ukratko BIM i gradilište. Jedno su osnove gradnje, drugo je visokosofisticirana tehnologija. Kombinacijom jednog i drugog, možete postati uspješan inženjer.
Svjedoci smo zemljotresa u posljednje vrijeme na prostoru Balkana, šta biste izdvojili kao najbitniji aspekt novoprojektovanih armiranobetonskih objekata u pogledu seizmologije?
Od potresa u Skopju, 1963. godine je regulativa na području bivše države takva da se sve zgrade projektiraju kao sigurne za visoke razine potresa. Bili smo volonteri kod potresa u Petrinji i vidjeli u epicentru potresa pravilno projektirane i izgrađene objekte koji su imali samo kozmetička oštećenja. Tako da je regulativa dobra, problem je što gradnja, zbog ušteda, ne prati zakone. Bez obzira da li su zgrade od drva, cigle i betona, armiranog betona, porobetona, ukoliko se projektiraju prema zakonima i tehničkim pravilnicima, a kasnije tako izvedu, izdržati će vrlo visoke razine potresa.
Imate li poruku za mlade arhitekte koji tek počinju graditi svoj put?
Poniznost, skromnost, rad i strpljenje. Samo tako možete doći do željenog znanja i iskustva. Ako ste izašli sa fakulteta i popili svu pamet svijeta, nažalost vaša karijera je u tom trenutku završena. Treba se desiti jedan ogroman šok, da vas se vrati u tračnice. Nekada se govorilo da se arhitekt postaje s pedeset godina. Danas ljudi nakon faksa otvaraju svoje biroe. Onda moraju raditi poslove ispod cijene. Čime se srozava cijena i vrijednost čitave struke. Vjerojatno je i razlog tome što pripadam zadnjoj generaciji koja je šutke primala šamare. Danas, kad učiteljica u školi vikne na sedmaša, ona dobije ukor pred isključenje. Tako da bih savjetovao poniznost, skromnost, rad i strpljenje. Rezultati će doći prije nego što se nadate i biti će veći nego što ste očekivali.