Mladi uspješni arhitekt i urbanist dr. sc. Alen Žunić, docent na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, od ove je godine novi član uredništva m-Kvadrata, što dolazi kao lijepa vijest istovremeno s promjenama u dizajnu i koncepciji našeg časopisa. Žunić je već kao student bio dobitnik brojnih nagrada – uz ostalo i dvije Rektorove – a studij je završio kao najbolji student u historiji svoga Fakulteta. Usavršavao se na brojnim svjetskim destinacijama pa je tako 2015. završio postdiplomski studij teorije i filozofije arhitekture na Harvard University GSD (Graduate School of Design), a 2016. doktorirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a ondje je ubrzo izabran i za najmlađeg docenta te institucije. Tokom 2017./18. na postdoktorskom je usavršavanju na ETH_gta Zürich (Institut für Geschichte und Theorie der Architektur), gdje provodi istraživanja o modernom i savremenom urbanizmu i teorijama grada 20. i 21. stoljeća. Tokom 2019. je bio gostujući istraživač na Columbia University NY – Academy for Advanced Studies gdje je održao seminar i nekoliko gostujućih predavanja o temi modernizma na području nekadašnje Jugoslavije.

Afirmirao se istraživačkim, teorijskim i kritičkim djelovanjem u domeni modernog i savremenog urbanizma i arhitekture, objavivši preko 300 naučnih, popularizacijskih i stručnih radova. Piše za časopise: MIT Design Issues, Oris, ArtKontura, Prostor, ČIP, Kvartal, Projekt, Presjek i Vijenac u kojemu je tokom 2014. vodio kolumnu, poslije sabranu u knjizi “[Kon]tekst arhitekture” (2015). Objavio je 7 autorskih/koautorskih i 7 uredničkih knjiga, uz ostalo u više izdanja “Antologijski arhitektonski vodič Zagreba” koji je do sada najprodavanija arhitektonska knjiga u Hrvatskoj publicirana u četiri izdanja s ukupno 4000 primjeraka te monografiju “Kincl” (2016.). Urednik je knjiga o arhitekturi u Golden marketingu, bio je izvršni urednik časopisa časopisu „Projekt“ i član uredništva fakultetskoga naučnog časopisa „Prostor“ američke indeksacije u Web of Science. Suradnik je na enciklopedijskim izdanjima LZ ‘Miroslav Krleža’. Recenzirao je nekoliko knjiga i više članaka u naučnim časopisima, a aktivno je sudjelovao s objavljenim priopćenjima na petnaestak međunarodnih i domaćih naučnih skupova. Posljednja velika publikacija – „Islamska arhitektura i umjetnost u Hrvatskoj: Osmanska i suvremena baština“ – koju je napisao s prof. Z. Karačem, objavljena je prije dvije godine i od tada je višestruko nagrađivana zbog originalnog doprinosa istraživanju tog potisnutog i gotovo zaboravljenog sloja  spomeničkog naslijeđa.

Selektirane radove i projekte izlagao je na Zagrebačkom salonu (2012., 2015., 2018.) i više puta na Godišnjoj izložbi realizacija UHA-e, Salonu arhitekture u Novom Sadu i dr. Za naučno i teorijsko-publicističko djelovanje dobio je dvije međunarodne Nagrade ‘Ranko Radović’ (AF Beograd, ULUPUDS, IAUS, 2016., 2018.), godišnju Nagradu ‘Radovan Ivančević’ (Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2019.), Nagradu Grada Zagreba (2019.), Nagradu ‘Vera Johanides’ za najboljeg mladog naučnika u RH (Hrvatska akademija tehničkih znanosti, 2019.), Priznanje Salona arhitekture u Novom Sadu (2020.), a nominiran je i za godišnju Državnu nagradu za znanost RH (2019.).

U više prilika Žunić je održao gostujuća pozvana predavanja na Filozofskim fakultetima u Zagrebu i Beogradu te na Arhitektonskim fakultetima u Ljubljani, Beogradu i Zagrebu. Voditelj je tribina o arhitekturi u Kulturno-informativnom centru u Zagrebu, održao je brojna znanstveno-popularizacijska i stručna predavanja o savremenoj arhitekturi i urbanizmu u New Yorku, Zürichu, Ljubljani, Beogradu, Sarajevu, Podgorici, Mostaru, Karlovcu, Rijeci, Zagrebu…, a realizirao je i niz radijskih i TV emisija o arhitekturi. Također je bio i jedan od predavača na do sada najvećem TedX eventu u Hrvatskoj gdje je govorio o svojim projektima i jedinstvenoj metodologija projektiranja.

Osim naučno-teorijskog i edukativnog djelovanja na fakultetu Alen Žunić je u jednakoj mjeri i aktivni projektant – stručnjak je za urbane preobrazbe, razvoj modela planiranja gradova i projektiranje dijelova urbanih sredina te za pojedinačne arhitektonske objekte osobite složenosti, koji imaju ambiciju izaći iz ustaljenih okvira i postaviti nove, inovativne smjerove za budućnost. Arhitektonski ured ALBATROSS osnovao je 2020., gdje okuplja mlade i talentirane arhitekte na projektima za brojne domaće i inozemne gradove – od osmišljavanja trgova, parkova, dijelova gradova, investicijskih zona, poslovnih HUB-ova, do transformacija nekadašnjih industrijskih i vojnih zona. Sudjelovao je na brojnim javnim arhitektonskim i urbanističkim konkursima na kojima je gotovo redovito osvajao nagrade, a nedavno su Žunić i njegov tim ušli i u TOP 20 od 146 timova na međunarodnom konkursu za trg Taksim i Gezi park u Istanbulu, o čemu smo pisali u našem posljednjem broju. Riječ je o dosad najsveobuhvatnijem i najzahtjevnijem projektu koji je imao prilike voditi, u kojem je s koautorima i suradnicima uključio sve elemente svog pristupa unapređenju gradova i provođenju uspješnih urbanih transformacija – od cjelokupne vizije i definiranja identiteta prostora, preko urbanog menadžmenta i razvoja dijela grada kao interaktivne i participatorne zone, do dizajna i implementacije segmenata smart cityja.

Postulat Žunićeva ureda je primjena holističkog pristupa projektiranju, pri čemu teži stvaranju arhitekture i novog urbaniteta kao najboljega mogućeg okoliša za život, baziran na detaljnom istraživanju neposrednoga fizičkog prostora, socio-ekonomskog konteksta, napretka tehnologije i kulturno-društvenih pomaka kako bi se u konačnici dogodio projekt koji nudi iznenađenje, ali odgovara investitoru i njegovim potrebama – i željama za koje ponekad ni sam nije znao da ih ima.

Ranije spomenuti naučno-teorijski okvir dr. sc. Alenu Žuniću je dao poticaj da arhitekturu tretira ne kao isključivo dizajnersko-umjetnički proces, nego uvijek kao spoj nauke, umjetnosti i socijalne interakcije, tako da do arhitektonskih rješenja dolazi kroz specifičnu metodu projektiranja – research design – koja mu pomaže da se svojim projektima diferencira od većine drugih ureda. Umjesto uobičajenog skiciranja i ad hoc predlaganja intuitivnih vizija, znatno veći dio projektantskog procesa (u prosjeku barem polovinu vremena) posvećuje kompleksnim istraživanjima – pripremama koje daju odgovore za kreativnu fazu, o čemu je detaljnije govorio na našoj prošlogodišnjoj konferenciji Sfera 2020. Upravo zbog naglašeno dugog perioda researcha brže i uspješnije provodi kreativni dizajnerski dio – jer su brojne odluke višestruko ispitane – a u konačnici to bitno skraćuje drugu dionicu efektivnoga projektiranja te dovodi do dodatnih saznanja o potrebama i rješenjima. Žunićev je cilj takvog pristupa da se inovativno propituju ustaljene hipoteze, testiraju njihove krajnosti i limiti i tek onda predlažu nova rješenja. U svom postupku definirao je jasnu metodologiju, gotovo naučnu. Na taj način u svakom zadatku dolazi do specifičnog rješenja za pojedini grad, naselje ili zgradu – do unikatnog identiteta projekta za svakog investitora, u skladu s potrebama 21. stoljeća.

Drago nam je da će svojim znanjem i iskustvom – i projektantskim i uredničkim – te drugačijim pristupom promišljanju arhitekture, urbanizma i građevinarstva, od ove godine postati član našeg uredništva.