Mogućnosti poboljšanja energijske efikasnosti u Luci Brčko

Piše: MA. Adna Šovšić Kurešepi, dipl.ing.el., CETEOR Sarajevo, asovsic@ceteor.ba

U cilju poboljšanja resursne efikasnosti i smanjenja karbonskog otiska luka, u okviru prvog javnog poziva transnacionalnog Jadransko-jonskog programa INTERREG V-B 2014.-2020. (ADRION) provodi se projekt PoWER (Ports as driving Wheels of Entrepreneurial Realm) – Luke kao pokretački mehanizam preduzetništva, koji ima za cilj da pruži podršku u procesu transformacije luka u inovacione centre (inovation hubs) čiji je osnovni zadatak povezati ADRION regione[1] i iskoristiti njihov neiskorišteni preduzetnički potencijal. Projekat traje dvije godine i sastoji se od pet radnih paketa.

CETEOR Sarajevo je partner na projektu ispred BiH i voditelj je radnog paketa WPT1 pod nazivom „Mapiranje potreba energijske efikasnosti“. Pored CETEOR-a, partneri na projektu su: Naučni razvojni tehnološki institut iz Milana (Italija), CNA Ravena iz Ravene (Italija), Riječka razvojna agencija Porin (Hrvatska), Fond “Evropski poslovi” AP Vojvodine (Srbija), Grad Drač (Albanija), Insitut za razvoj i saradnju iz Tirane (Albanija), Centar za istraživanje i razvoj Grčke iz Soluna (Grčka) i Privredna komora Trespotije iz Igumenice (Grčka).

Očekivani rezultati projekta su:

  • Izrada jedinstvene PoWER metodologije kojom će se nastojati ubrzati saradnja preduzeća i istraživačkih instituta
  • Uspostava mreže inovacionih centara (Innovation Hubs Network – IHN)
  • Izrada IHN strategije za evoluciju luka u inovativne centre koja će biti podržana ICT (Information and communications technology ) platformom

 

Jedan od dokumenata koji značajno utiče na očekivane rezultate projekta jeste Energijski orijentiran secenarij za ADRION luke[2]. Odabrane pilot luke koje učestvuju u projektu su: Ravenna, Bari, Igoumenitsa, Drač, Brčko i Rijeka.

[1] ADRION regija obuhvata 8 država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Italija, Crna Gora, Srbija i Slovenija. Zemlje učesnice projekta PoWER su: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Italija, Srbija i Albanija.

[2] Luke Jadransko-jonskog područja obuhvaćene evropskim transnacionalnim programom ADRION

Slika 1. Luka Brčko

Energijski orijentiran scenarij Luke Brčko kao izlaz radnog paketa 3 „Razvoj scenarija“ projekta PoWER

Energijski orijetiran scenarij Luke Brčko predstavlja dokument koji opisuje buduće scenarije koji se odnose na pretvorbu Luke Brčko u inovacijsko čvorište, s posebnim osvrtom na oblasti koje se odnose na energiju.

Ključni ulazni podaci uključuju rezultate radnih zadataka „Poziv za dostavljanje rješenja“ (Call for Solution) i „Sesije igara“ (Gaming Session) radnog paketa 2 „Preduzetničke igre“, koji se odnose na pilot luke. S tim u vezi, projektni tim CETEOR-a je objavio „Poziv za dostavljanje rješenja“ koji je imao za cilj da uključi mala i srednja preduzeća, stručnjake i istraživače u BiH u pronalaženje novih rješenja i patenata (proizvoda, usluga, poslovnih modela i tehnologija) koji se bave energijski orijentisanim potrebama Luke Brčko identifikovanim ovim projektom. Predložena rješenja su bila podvrgnuta evaluaciji u dva koraka, nacionalnom i transnacionalnom. Pobjednička rješenja poziva su uključena u bazu podataka projektne platforme, a pobjednici su učestvali u događajima umrežavanja u okviru projekta PoWER, gdje su imali priliku da povećaju svoju vidljivost na evropskom nivou i pronađu konkretne poslovne prilike.

U isto vrijeme je provedena aktivnost „Sesije igara“, predviđena za rad sa studentima tehničkih fakulteta koji su uz nadzor mentora osmislili inovativna rješenja i patente (proizvoda, usluga, poslovnih modela i tehnologija) u vidu biznis planova koji rješavaju različite energijske potrebe Luke Brčko. Dostavljeni biznis planovi su također bili podvrgnuti evaluaciji na nacionalnom i transnacionalnom nivou, a pobjednička rješenja su uključena u bazu podataka projektne platforme.

Pored gore navedenih ulaznih podataka, značajan doprinos u realizaciji energijski orijetiranog scenarija za Luku Brčko dali su zaključci sa lokalnih tematskih sastanaka koji su okupili stručnjake iz različitih oblasti, od tehničkih do društvenih, kao i lokalne sudionika zainteresirane za razvoj energijskih scenarija.

Na temelju identifikovanih energijskih potreba Luke Brčko, predložene su sljedeća područja djelovanja: korištenje obnovljivih izvora energije (OIE), povećanje energijske efikasnosti,  utopljavanje objekata i inovativno planiranje. S tim u vezi su predložena odgovarajuća rješenja u skladu s prioritetima, te je procijenjena ekonomska izvodljivost svakog predloženog rješenja.

Energijski orijentiran scenarij Luke Brčko

Energijski orijetiran scenarij Luke Brčko se sastoji od osnovnog scenarija koji obuhvata pet prijedloga, koji rješavaju različite energijske potrebe Luke Brčko i alternativnog scenarija koji ima dvije varijante prijedloga, osmišljenih od strane studenata i stručnjaka.

Osnovni scenarij podrazumjeva sljedeće prijedloge, navedene po prioritetu implementacije:

  1. Uvođenje sistema energijskog menadžmenta
  2. Instalacija toplotnih pumpi
  3. Izmjena sistema rasvjete
  4. Instalacija solarnih panela
  5. Uspostava održivog restorana i inovacionog centra

Tabela 1. Prijedlozi osnovnog scenarija

Kratak pregled prijedloga osnovnog scenarija

  1. Uspostava energijskog menadžmenta

Luka Brčko nema uveden ISO 50001, te u poslovanju preduzeća nije osiguran okvir za:  – uspostavu energijske politike sa konkretnim ciljevima kako bi se poboljšala energijska efikasnost organizacije, – definiranje baznih pokazatelje energetske potrošnje,  – identificiranje kritičnih područja te prilika za poboljšanje,  – osiguravanje temelja za provedbu efikasnog planiranja u smislu investicija i planiranih rashoda.

Na bazi iskustva energijskih audita u industriji, zaključuje se da samim uvođenjem, odnosno kroz primjenu organizacionih mjera koje predviđa sistem energijskog menadžmenta, se mogu ostvariti značajne uštede energije, za 15 do 20 %. U slučaju potrošnje električne energije u okviru Luke, a za koju se bilježi trend rasta, to znači godišnju uštedu od oko 11.000 KM uzimajući u obzir prosječnu potrošnju posljednje tri godine (73.413 KM).

  1. Izmjena sistema rasvjete

Kako je sistem rasvjete u Luci Brčko realizovan opremom koja je tehnološki, okolinski i ekonomski prevaziđena, sistem rasvjete predstavlja izvor velike potrošnje električne energije.  Predstavnici Luke prepoznali sistem rasvjete carinskog terminala kao jednog od najvećih potrošača Luke, budući da je instalirano 12 halogenih reflektora od po 1.000 W. Zamjenom neefikasnih rasvjetnih tijela se doprinosi sveukupnom smanjenju emisija ugljen dioksida, poboljšanju ergonomije rasvjete, smanjenju troškova održavanja i smanjenju potrošnje energije za čak 50 %.

  1. Instalacija toplotne pumpe

Luka Brčko za potrebe grijanja koristi 7 električnih bojlera koji imaju snagu od po 24 kW što uzrokuje veliku potrošnju električne energije i jako visoka vršna opterećenja. Instalacijom toplotne pumpe bi se postiglo smanjenje potrošnje električne energije za 40 % i gotovo eliminirala vršna opterećenja.

  1. Instalacija solarnih panela

Godišnje potrebe za električnom energijom su iskazane u iznosu od preko 500 MWh. Sa druge strane, postoje prirodni potencijali, a isto tako i slobodne krovne površine za instalaciju fotonaponskih elektrana. Izgradnjom fotonaponske elektrane nazivne snage 150 kWp pokriva se 33% vlastitih potreba za električnom energijom.

  1. Uspostava održivog restorana i inovacionog centra

Budući da Luka nema atraktivne sadržaje, rijetko je posjećena od strane građana i turista. Na području Luke ima oko 7 hektara (od ukupno 14 ha) neiskorištenog prostora. Sadržaji poput restorana, uređenog šetališta uz obalu rijeke, inovacioni centri  koji bi se mogli izgraditi na neiskorištenom prostoru Luke, oživjeli bi Luku u tom pogledu. Održivi restoran bi koristio električnu energiju iz obnovljivih izvora (PV), uključivao bi LED osvjetljenje, a hlađenje / grijanje osiguravale bi toplotne pumpe. Luka kao čvorište za inovacije koristila bi studentima da vide primjenu OIE u praksi, a sam bi inovacijski centar bio pogodan za start-up kompanije, gdje bi se susretali ljudi sa idejama i razvijali nove inovacije.

Za prijedloge Instalacija solarnih panela i Instalacija toplotne pumpe izračunat je i nivelirani trošak električne energije (LCOE – levelized cost of energy) prikazan na slici 2.

Slika 2. LCOE za instalaciju solarnih panela i toplotne pumpe

Sa slike se vidi da su nivelirani troškovi električne energije iz fotonaponske elektrane oko 12,5 pf/kWh što je konkurentan trošak aktuelnoj cijeni električne energije u BiH (kada se posmatra cijena krajnjih potrošača). Nivelirani trošak toplote iz toplotne pumpe iznosi oko 8,5 pf/kWh što je oko dva puta manje od troška toplote iz postojećeg sistema grijanja.

Za implementaciju energijski orijentiranih prijedloga (prva četiri navedena prijedloga) osnovnog scenarija je potrebna investicija u iznosu od 400.000 KM, a godišnje uštede koje bi se implementacijom scenarija mogle ostvariti iznose 60.000 KM.

Alternativni scenarij je predstavljen kroz dvije varijante:

  • Varijanta 1. Reduciranje broja prijedloga osnovnog scenarija koje je potrebno implementirati
  • Varijanta 2. Izmjene i dopune prijedloga osnovnog scenarija prijedlozima iz projektne baze prijedloga i biznis planova

 

Varijanta 1 podrazumjeva implementaciju prva tri prijedloga osnovnog scenarija, čiju je realizaciju moguće provesti u kratkom i srednjem  vremenskom roku budući da nije potrebno ishodovanje određenih dozvola kao ni značajna finansijska sredstva. Kako se u projektnoj bazi prijedloga i biznis planova nalazi više različitih rješenja za istu energijski orijentiranu potrebu, to je moguće pojedine mjere scenarija opisanog kroz Varijantu 1 zamjeniti prijedlogom koji je finansijski isplativiji i/ili zahtijeva kraći vremenski rok implementacije. Pa tako jedan od mogućih scenarija Varijante 2 čine prva tri prijedloga osnvnog scenarija gdje se uzmjesto trećeg po prioriteu navedenog prijedloga Instalacija toplotnih pumpi iz projektne baze odabire prijedlog: Zamjena postojećeg sistema grijanja sa kotlom na biomasu.

Međutim, obje ove varijante u osnovi daju nepotpune rezultate u smislu smanjenje zagađivanja zraka, promocije obnovljivih izvora energije i energijske efikasnosti, te stvaranje više radnih mjesta i veća ulaganja u privredu, u odnosu na osnovni scenarij, koji podrazumijeva provedbu svih pet prijedloga navedenih u Tabeli 1.

Na kraju možemo zaključiti da povećanje energijske efikasnosti  u Luci Brčko prvenstveno treba sagledati u kontekstu održivosti Luke. Uključenjem Luke Brčko u EU projekte poput projekta PoWER otvaraju se mogućnosti korištenja domaćih i međunarodnih sredstava za održivost svih oblika transporta, u ovom slučaju rječnog.

 

print