Današnji arhitekti suočavaju se s uobičajenim zadatkom – kako uravnotežiti performanse objekta i stroge ciljeve ugljika s troškovima. Održivost u dizajnu je svakako važan i potreban cilj, ali količina opcija može biti ogromna, a troškovi zanemarljivi, posebno u očima vlasnika. Kako uvjeriti klijente da integrišu održivost u projekat?

Postavljanje dobrih pitanja konsultanata i softvera u ranim fazama dizajna može stvoriti zanimljive dizajnerske savjete koji daju lijepu, dobro promišljenu arhitekturu koja poštuje planetu. Arhitekti se moraju usredotočiti na donošenje odluka u okruženju koje je danas bogato podacima moderne prakse.

1. Oblik, dizajn i orjentacija objekta

Arhitekte trebaju odrediti koji oblik, dizajn i orijentacija najbolje odgovaraju njihovom projektu. U ovoj fazi gradilište je obično donekle definisano, program je slabo određen, a investitor ima široku viziju. Budući da objekti doprinose preko 40% svih emisija ugljika, njegovo rješavanje na projektu može dati zdravu i pozitivnu građevinu u toku svog upotrebnog vijeka. Međutim, dizajn objekta i  orijentacija se ne odnose samo na oblik zgrade. Čak i za vrlo skučene lokalitete sa strogim zoniranjem, izbor stakla može imati ogroman učinak na učinkovitost i udobnost korisnika. Odlučujući faktor prilikom dizajna je učinak energije i dnevna svjetlost.

2. Koje pasivne strategije imaju smisla?

Dizajn s pasivnim strategijama podrazumijeva razumijevanje ograničenja lokacije, namjene objekta i stvaranja dizajnerskih odgovora koji ne zahtijevaju aktivne mehaničke sisteme. Primjeri uključuju korištenje ambijentalnih izvora energije za hlađenje, zagrijavanje ili prozračivanje zgrade. Izazov dizajniranju pasivnih strategija je taj da ih se mora ugraditi u ranim fazama procesa da bi bile učinkovite. Ovaj postupak može uključivati ​​popis strategija koje djeluju za određenu klimatsku zonu, prikupljanje studija slučaja i izradu biblioteke ideja za dizajn koji se mogu integrisati s projektom. Cove.tool ne samo da daje brzu analizu, već daje i preporuke studija slučaja koje treba razmotriti na osnovu klime. Investitori moraju biti uključeni rano u razgovore o tome kako pasivne strategije mogu djelovati na projekat, kako bi se unutar organizacije razvio konsenzus oko toga koje će se strategije koristiti.

3. Strategije zasjenjenja na fasadi

Strategije zasjenjenja obično su osmišljene na objektima kako bi se smanjila refleksija i kako bi se  smanjila potrošnja energije. Zbog složene interakcije sunca i ostalih građevinskih komponenti, pri donošenju odluka o zasjenjenju najbolje je ne oslanjati se na definisana pravila. Često je intuicija pogrešna. Blještavilo, poznato kao vizualna neugodnost, definisano je kao jedan od dva uslova:

-previše svjetla,

-pretjerani kontrast, što znači da je raspon osvjetljenja u vidnom polju prevelik.

Jedan od najčešće korištenih mjernih podataka za blještavilo je Godišnja solarna izloženost (ASE). Koristi li se LEED i WELL građevinski standard, ASE mjeri postotak podne površine koja prima najmanje 1.000 luksa za najmanje 250 zauzetih sati godišnje. Ova metrika pomaže u određivanju koliko prostora prima previše izravne sunčeve svjetlosti, što uzrokuje blještavilo kao i povećana rashladna opterećenja.

Povezani koncept je prostorna dnevna svjetlost (sDA), koja se mjeri u postotku podne površine koja prima „dovoljnu“ dnevnu svjetlost (koja se utvrđuje kao minimum 300 luksa za najmanje 50% godišnje zauzetih sati). U svakom dizajnu želimo povećati autonomiju prostornog dnevnog svjetla, a istovremeno smanjiti godišnju solarnu izloženost za općenito dobru kvalitetu dnevnog svjetla u prostoru. Cove.tool omogućava sDA i ASE analizu u roku od nekoliko minuta izravno iz vaših trodimenzionalnih datoteka kao što su Revit, Sketchup, Rhino ili Grasshopper.

4. Fasada i dnevno svjetlo

Više od postotka zastakljivanja, često prodiranje dnevne svjetlosti s fasade ovisi o omjeru prozora. Iako je postotak zastakljenja svih gore navedenih opcija potpuno isti, karte dnevnog svjetla pokazuju stvarni oblik utjecaja stakla na prodor dnevne svjetlosti. Horizontalni prozori omogućuju veći prodor dnevnog svjetla u prostor. Igrajući se sa zasjenjenjima, dizajneri mogu vješto ukloniti najveći odsjaj, a pritom još uvijek maksimalno povećati dnevnu svjetlost.

5. Koji je najisplativiji način za ispunjavanje energetskog koda / LEED?

Trošak je kritična komponenta donošenja odluka tokom oblikovanja većine projekata i neophodno je koristiti pristup temeljen na podacima za uravnoteženje prvih troškova s ​​energetskim učinkom. Budući da se energetski kodovi ažuriraju širom svijeta za nove i postojeće objkete, mnogi programeri opravdano su zabrinuti zbog rastućih troškova povezanih s usklađenošću. Prvi je korak uska saradnja ​​s izvođačem ili timom za procjenu troškova kako bi se dobili realni troškovi izgradnje materijala i sistema. Nakon donošenja svake odluke unose se troškovna i izvedbena svojstva materijala i sistema. To omogućava timu da znaju donose li ispravne odluke tokom cijelog životnog vijeka projekta i na taj način smanjuju troškove.