Javno preduzeće Autoceste FBiH je pokrenulo snažan investicioni ciklus. Cilj nam je da do kraja 2028. godine imamo završenu autocestu na Koridoru Vc.

Praksa izgradnje kratkih nefunkcionalnih dionica je napuštena. Novi ugovori za izvođenje radova potpisuju se za funkcionalne dionice od petlje do petlje. Planiramo do sredine 2026. godine imamo u potunosti izgrađen sjeverni dio od Sarajeva do Save. Intenzitet izvođenja radova u posljednje nepune dvije godine je pojačan. Trenutno je u izgradnji 60 kilometara autoceste i rade se neki od najzahtjevnijih objekata tunela i mostova.

Gdje se radi

Od petlje Zenica sjever do južnog dijela Žepča u dužini od 20 km u toku su radovi. Također radovi se izvode od entiteske linije prema Tešnju, te od Tešnja do južnog dijela Maglaja ukupnoj dužini blizu 30 km. Raspisan je tender za posljednju dionicu Koridora na sjeveru, od Maglaja do Žepča koja je duga 12 km. Početkom jeseni trebali bismo završiti proceduru odabira izvođača, te će cijeli taj dio koridora biti u određenoj fazi gradnje. Na južnom dijelu koridora od Ivana do Konjica, zatim od Konjica do tunela Prenj te do tunela Prenji do petlje Mostar sjever u toku je izrada glavnog projekta kojeg finasira EU. Ova godina će biti veoma dinamična kada je u pitanju nastavak gradnje ostalih dionica na jugu. Svakako na prvo mjestu je tunel Prenj kao najzatjevniji projekta na cijelom Koridoru Vc. Tunel Prenj će biti dug 10,90 km i radit će se o devetom najdužem cestovnom tunelu u Evropi, na 30. mjestu u svijetu, a prvi je ovakav tunel u Bosni i Hercegovini koji prelazi granicu od šest kilometara. Ozbiljno se pripremamo za početak njegove izgradnja u ovoj godini. Radovi će trajati do šest godina i završetak je planiran do kraja 2028. godine čime će kompletan Koridor Vc biti završen.

Planiramo veoma brzo otvoriti dva gradilišta na jugu i to za dionice Mostar sjever – Mostar jug i tunel Kvanj – Buna ukupne dužine 19,4 km. Za dionicu Mostar jug tunel – Kvanj pokrenut ćemo nabavku za izradu idejnog i glavnog projekta sa geološkim i geotehničkim istraživanjima čija realizacija će trajati šest mjeseci. Ova projektna dokumentacija će nam obezbijediti sigurniju implementaciju projekta i minimizirati rizik sa strane nas kao invesitora.  Ove godine bit će završena izgradnja dionice Počitelj – Zvirovići u dužini od 11 km. To uključuje i most Počitelj, koji je jedinstven po tome što se sve četiri trake autoceste nalaze na jednoj konstrukciji, a uz tunel Prenj most preko Neretve predstavlja najzahtjevniji objekt na Koridoru Vc.

Dakle, 2023. godina je radna za Autoceste FBiH.  Bez obzira na sve probleme s kojima se cijeli svijet susreće, Autoceste FBiH su, prvenstveno vlastitim angažmanom, na osnovu raspoloživih sredstava i kapaciteta uspjeli pokrenuti puno i možemo reći da je na prostoru Federacije BiH došlo do ekspanzije izgradnje cestovne infrastrukture. Federacija BiH je već sada jedno veliko gradilište. U proteklom periodu smo pripremili realizaciju radova na dionicama autoceste na Koridoru Vc za novih 85 kilometara i investicijama od oko 4 milijarde KM. Već su potpisana dva ugovora za realizaciju preko jedne milijarde KM, dok se potpis ostalih ugovora priprema do kraja trećeg kvartala ove godine.

Na svih osam gradilišta radi se sedam dana u nedjelji po 24 sata, na svim dionicama i gotovo bez većih problema. Ukupna vrijednost radova koji se trenutno izvode na Koridoru Vc iznosi preko dvije milijarde KM.

Tunel Prenj – pokazatelj naše spremnosti i sposobnosti za najveće domete

Javno preduzeće Autoceste FBiH ozbiljno se priprema za najzahtjevniji posao na Koridoru Vc, što je sasvim sigurno izgradnja tunela Prenj sa svim pristupnim saobraćajnicama oko ovog generacijskog objekta. Opsežne pripreme su počele davno, a sredinom septembra prošle godine krenulo se s izborom izvođača radova na samom tunelu, dok je paralelno s tim raspisan i tender za izbor izvođača radova na izgradnji pristupnih cesta ovom tunelu.

Završen je postupak pretkvalifikacija za međunarodni tender za izbor izvođača radova za izgradnju najsloženijeg građevinskog poduhvata i ključne dionice za cijeli Koridor Vc. Od osam ponuda tri je došlo od kompanija iz Turske, dvije od kompanija iz Kine, jedna kompanija iz Indije i dva od konzorcija iz Turske i Koreje. Nakon pregleda pristiglih prijava i sagledavanja svih detalja vezanih za tehničke i finansijske pojedinosti u odnosu na tenderom propisane kriterije završit će se postupak pretkvalifikacija, odnosno sačinit će se uža lista ponuđača koji ispunjavaju uslove i prolaze u narednu fazu tendera.

Druga faza podrazumijeva dostavljanje finansijskih ponuda pretkvalifikovanih ponuđača. O kakvom interesovanju za ovaj projekat je riječ pokazuje i informacija da se za tendersku dokumentaciju zanimalo čak 196 firmi koje su poslale više od 50 pitanja koja se odnose na pojašnjenje projekta. Paralelno s izborom izvođača radova na tunelu je raspisan tender i za izbor izvođača radova na izgradnji pristupnih cesta oko tunela.

Kako bi se rizik investitora sveo na minimum u pogledu cijene izgradnje tunela Prenj, te odabrani izvođač mogao krenuti s radovima što prije, vanjski saradnici JP Autoceste FBiH su već završili niz priprema koje uključuju sveobuhvatne geološko-geotehničke i geofizičke podloge. Jedna od njih je projektovanje izgradnje pristupnih cesta kako bi izvođač radova na izgradnji tunela imao sve što je potrebno da odmah počne s iskopom tunela, a te pripreme podrazumijevaju izgradnju pristupnih cesta, vodovoda i električne mreže. Tunel Prenj je sa stajališta struke jedan od najkompleksnijih objekata u povijesti građevinarstva Bosne i Hercegovine. Tunel Prenj će biti dug 10,90 kilometara i radit će se o devetom najdužem cestovnom tunelu u Evropi, na 30. mjestu u svijetu, a prvi je ovakav tunel u Bosni i Hercegovini koji prelazi granicu od šest kilometara.

Istovremeno će se raditi dvije tunelske cijevi sa po dvije trake, u kojima će se saobraćaj odvijati jednosmjerno za svaki pravac. Osim tunela Prenj, ova dionica podrazumijeva pristup sjevernom i južnom portalu tunela, pa se ukupna dužina povećava na 12 kilometara. Tunel je lociran u centralnom masivu planine Prenj i njegovom izgradnjom od Sarajeva do Mostara uveliko će se skratiti putovanje. Poređenja radi trenutna dužina puta preko M-17 iznosi 113 km, dok će izgradnjom autoceste iznositi 82 km. Preciznije, vrijeme putovanja će se skratiti sa dosadašnjih dva sat na nešto manje od jednog sat vožnje, što u konačnici dovodi do skraćenja puta od 31 km i uštede vremana za više od jednog sata, što će jako ubrzati transport roba i ljudi, usluga.

Na projektovanju tunela radi međunarodna ekipa od oko 50 stručnjaka iskusnih inžinjera iz Austrije i Slovenije, jer radi se o tehnički izuzetno zahtjevnom projektu po pitanjima sigurnosti, ventilacije, prometa i hidrogeologije, gdje i leži najveći izazov. Važeći standardi za ovaj tunel propisani su europskim standardima i normama. Tunel će biti specifičan  jer se radi o ogromnom planinskom masivu bez lateralnih pristupa preko kojih bi smo obavili ispitivanja materije. Zbog toga se radi procjene drugim metodama, uzimaju se uzorci sa drugim sličnih masiva i na bazi toga rade se prognoze mehaničkog ponašanja.

Geotehnički i hidrološki  rizici izgradnje tunela Prenj su veliki, zbog čega će se u fazi ispitivanja pristupiti veome oprezno i detaljno. Tunel Prenj će imati svoju vatrogasnu stanicu i svoj lokalni centar za upravljanje. Obzirom na to da su do sada urađena brojna ispitivanja i studije ne očekuju se veće poteškoće prilikom realizacije ovog projekta. Na prvoj trećini dionice od Konjica prema Mostaru nešto su lošiji uvjeti iskopa tunela i može se očekivati dva rasjeda dok ostatak dvije trećine prema Mostaru uglavnom se očekuje čvrsta stijena.

Tunel Prenj strateški će kvalitetnije pozicionirati BiH u evropske tokove jer će međunarodni koridor privući saobraćaj putnika i roba od Budimpešte prema Jadranu. Cijena gradnje tunela Prenj, također, pokazuje o kakvom je projektu riječ. Procjenjuje se da bi njegova gradnja mogla koštati 400 miliona eura, ali je projekat finansijski opravdan jer će mnogo ubrzati protok ljudi i robe kroz BiH.

Radovi će se finansirati iz sredstava međunarodnih finansijskih institucija (EBRD i EIB), bespovratnih sredstava Evropske unije i vlastitih sredstava