Pretpostavimo da vam treba polica za knjige. Prije nekoliko godina, tražili biste salone namještaja ili antikvarnice. Danas ćete vjerovatno otvoriti nekoliko tabova na vašem pretraživaču da biste uporedili cijene i modele. Ali postoji još jedna opcija koja postaje veoma popularna: „Open Source Furniture“ namještaj otvorenog koda. Jednostavno je, skinete dizajn dijela namjestaja i pošaljete ga „CNC“ mašini (mašina za rezanje drveta iz digitalnog dokumenta). To je kao kada kopirate PDF. Izrezane dijelove samo posložite, tj spojite. U primjeru je policu za knjige, ali to može biti stolica, stol, vitrina, klupa, itd.. „Opendesk“, jedan od trenutnih platformi za izvor namještaja ima otprilike oko 30 dijelova namještaja na ponudi, koji se mogu skinuti. Tu korisnik može skinuti projekat i rezati namještaj u „FabLab-u“ ili osobnoj radionici, ili koristiti stranicu da se poveže s onim ko reže te dijelove.
U početku,“FabLab“ termin koristio se za identificiranje pokreta koji se probudio 1990ih godina uz softverske razvijače koji su imali kodove za redistribuciju i modifikovanje. U ovom sistemu korisnici imaju slobodu ne samo da koriste, nego i da kopiraju, distribuiraju, modificiraju i proučavaju softver, promovišući model intelektuale proizvodnje. Softver otvorenog izvora je veoma poznata platforma stranica i blogova, WordPress.
Namještaj otvorenog koda pojavio se prateći ovaj trend, a potencirajući samostalnost i samostalni rad. Povezujući dizajnere, lokalne proizvođače i kupce, te eliminišući trošak uvoza i izvoza, također se smanjio trošak logistike i distribucije. Umjesto kupovanja namještaja preko interneta, i da se isti dostavlja kroz državu, otvoreni izvori imaju korist za lokalnu ekonomiju – s obzirom na ideju da će se namještaj proizvesti što bliže mjestu gdje će se i koristiti. Jedna od premisa „Open Source“ pokreta je „Dijeli Globalno i Proizvodi Lokalno“.
Na platformi Opendesk, na primjer, do dizajnera je da li će dijelovi moći skinuti besplatno ili ne. Opendesk je partner s mnogim stolarima širom svijeta, tako da postoji još jedn aopcija da korisnik kupi namještaj putem stranice. Na ovaj način bit će preusmjeren do najbližeg „spajača“, koji će primiti projekat i spojiti dijelove po uputama. Tada će korisnik platiti stolara, dizajnera i platformu.
Svi projekti Open Source, čak i besplatni, imaju patent koji štiti sva prava kreatora i mogu biti skinuti za osobnu korist. Iako ne profitira direktno kroz skidanje dijelova, Open Source namještaj nudi dizajnerima odličnu prednost : globalnu distribuciju. Kroz namještaj Open Source ili otvorene izvore, dizajneri mogu unaprijediti svoj rad i biti poznatiji interacionalno, te imati više potencijala da ih kupci primijete.
Denis Fuzii, jedan od prvih dizajnera Opendesk-a, bio je mladi arhitekta iz Sao Paulo-a kada je kreirao stolicu koja se napravila digitalno kroz CNC, za mušteriju. Njgov klijent iz Barcelone bio je zapanjen ovim modelom i htio je jedan za sebe. Da bi se riješio problem daljine, Fuzii je poslao datoteku u kompaniju u Španiji, koja je imala CNC. Projekat je bio toliko uspješan da je Fuzzi odlučio da datoteku proslijedi u FabLab bez naplate, svuda po svijetu. Za dva mjeseca na platformi, njegove dvije stolice „Kuka i Valovi“ bile su skinute 5 hiljada puta i proizvedene u više od 100 država.
Bez obzira na broj skidanja i proizvedenog namještaja na ovaj način, širom svijeta, Open Source je još uvijek nešto veoma novo i u razvoju. Sve ukazuje na to da je ovaj pokret revolucija i da će ostati još dugo vremena , ali postoje problemi koji se moraju riješiti. Jedan od najvećih problema je nemogućnost kontrolisanja komercijalne upotrebe projekta. Tu je također i visoka cijena proizvodnje, kao i nedostatak iskustva sa CNC mašinama, što može poremetiti proizvodnju i finalne dijelove. U svakom slučaju ovo je solidan način da se razvije lokalna ekonomija, smanji utjecaj na okolinu i poveća međuljudske odnose.
m-Kvadrat
