Vrlo je važno imati dobar tim, čiji se odnos zasniva na kvalitetnoj međusobnoj komunikaciji. U arhitekturi je to najvažnije.

Nihada Gadžo rođena je u Sarajevu, 11.12.1991 godine. Od djetinjstva je pokazivala interes za matematiku, a kasnije i crtanje, pa se arhitektura nametnula kao idealna kombinacija jednog i drugog, inženjerstva i umjetnosti. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2015 godine i stekla zvanje magistar arhitekture-diplomirani inženjer arhitekture. Kao student učestvovala je na mnogim konkursima i arhitektonskim radionicama. Nakon što je stekla određeno radno iskustvo u struci, 2017 godine se odlučuje osnovati vlastiti arhitektonski studio, koji već pet godina uspješno djeluje.

Časopis m-Kvadrat iz dana u dan broji sve veći broj pretplatnika, saradnika, klijenata koji prepoznaju značaj izlaska ovog časopisa za struku, nauku i ciljanu skupinu, te shodno posebno smo ponosni što dodatno širimo saradnju sa arhitektima i biroima širom regije. Tako smo saradnju ostvarili i sa arhitektonskim studijom Dva d.o.o. iz Sarajeva i arhitekticom Nihadom Gadžo, te shodno tome u ovom broju časopisa razgovaramo upravo s njom, predstavljamo biro, tim, ali govorimo i o projektima.

Intervju: arhitektica Nihada Gadžo

Za početak, recite nam ko je Nihada Gadžo privatno, a ko poslovno?

Privatno jedan tipični introvert, a poslovno ekstrovert. Pokušavam pronaći balans.

Recite nam koja vam je funkcija u studiju DVA?

U studiju sam direktor, menadžer, neko ko obavlja dosadne administrativne poslove vezane za firmu, a mnogo češće arhitektica i aktivni učesnik u projektovanju i radu firme.

Recite nam nešto više o studiju?

Studio DVA kao ideja postoji od 2016., ali je pravno osnovan 2017. godine.  DVA obično prvo asocira na broj, ali za nas je to opis posla kojim se bavimo, Dizajn-Vizualizacija-Arhitektura. Osnovan je iz želje i entuzijazma mladih ljudi, sa kapitalom od prvog dogovorenog projekta, bez ikakvog velikog budžeta i finansijskog plana.  Već 5 godina uspješno djelujemo na domaćem i internacionalnom tržištu, i bavimo se arhitektonskim projektovanjem, projektovanjem enterijera, projektantskim nadzorom, konsaltingom i projekt menadžmentom.

Koliko ljudi čini tim studija i koliko je, prema vašem mišljenju, važan timski rad?

Studio DVA d.o.o. čini tim od četiri osobe, Edna, Ajša, Irnes i ja, ali i niz stručnih saradnika bez kojih bilo koji posao ne bi bio potpun. Sa većinom naših saradnika imamo dugoročnu, višegodišnju saradnju i prijateljski odnos. Vrlo je važno imati dobar tim, čiji se odnos zasniva na kvalitetnoj međusobnoj komunikaciji. U arhitekturi je to najvažnije. Arhitektura nikad nije rad pojedinca, uvijek je timski rad i sinergija različitih inženjerskih disciplina.

Na kojim projektima trenutno radite, a koji su vam planirani za budućnost?

Trenutno radimo na projektu dogradnje i adaptacije objekta Elektrodistribucije u Bihaću, kao i nekoliko idejnih i glavnih projekata za privatne investitore. Na proljeće očekujemo početak izgradnje vrtića čiji smo projekat radili prošle godine. Tome se radujemo posebno.

Na koje ste urađene projekte posebno ponosni?

Upravo smo završili rad na projektu opremanja kabineta za 66 osnovnih škola u Sarajevu, u saradnji sa Ministarstvom za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo. Ponosni smo što smo dio projekta čiji je cilj sistemski pristup poboljšanju obrazovnog sistema i stvaranju jednakih uvjeta za sve učenike. Također smo vrlo ponosni na osvojenu drugu nagradu na konkursu za „Dom zdravlja“ u Bihaću.

Šta je najvažnije prilikom rada projekta, na šta obratiti pažnju…

Najvažnije nam je ostvariti dobru komunikaciju sa investitorom, razumjeti njegove želje i potrebe, a onda sve to uklopiti u jednu funkcionalnu cjelinu. Uvijek nastojimo iskoristiti prirodne potencijale lokacije, ispoštovati okruženje i stvoriti ugodnu atmosferu za korisnike objekta. Osim toga, akcenat uvijek stavimo na nivo detaljnosti tehničke razrade projekta, kako bi projekti koje uradimo bili što čitljiviji i jasniji izvođačima na gradilištu. Najveći uspjeh nam je kada nam se isti klijenti ponovo vrate sa novim projektom ili nas preporuče svojim prijateljima. Tada znamo da smo uradili dobar posao.

Kakva je arhitektura, prema Vašem mišljenju, u regiji?

Postoji puno pozitivnih primjera, ali je nažalost sve još uvijek na nivou osviještenih pojedinaca. Bilo kakva strategija i vizija razvoja i urbanih i ruralnih sredina ne postoje. Ono što uzima maha je investitorski urbanizam gdje je najbitnija kratkoročna privatna korist, a posljedice toga ćemo, čini mi se, tek da osjetimo.

Ko su vam uzori iz svijeta arhitekture?

Pratim arhitektonsku scenu, kako domaću tako i internacionalnu, jer smatram da se arhitektura konstatno mijenja i predstavlja proces konstantnog učenja. Sretni smo što živimo u vremenu kada su nam sve informacije dostupne. Mnogo možemo naučiti iz pristupa arhitekturi u različitim političkim i sociološkim okolnostima, različitim prirodnim uslovima i finansijskim okvirima. Inspiraciju međutim mnogo češće pronalazim u svakodnevnim navikama i načinu života ljudi, njihovim ličnim pričama, njihovoj borbi i uspjehu da iz ničega stvore nešto.

Za kraj, da li imate određenu poruku za naše čitaoce?

Moja poruka i moja želja je da generalno svi pokazujemo malo više empatije i da mislimo na ljude oko sebe. Da razmišljamo o onome što stvaramo, da budemo svjesni da će naša djeca živjeti u okruženju kakvo mi kreiramo za njih i jedni za druge. Razmišljajmo barem par koraka unaprijed.