Ne radite po bilo koju cijenu projekte kako biste zadovoljili apetite investitora, već radite kako biste se radovali i u tome našli sebe, u suprotnom ćete se izgubiti!
Intervju: Nikola Novaković, arhitektonski studio Enforma Crna Gora
Nikola Novaković je osnivač arhitektonskog studija Enforma u Crnoj Gori. Studio vodi sa svojom suprugom Marijom, a njegov studio je bio jedan od glavnim inicijatora formiranja savremene arhitektonske scene u Crnoj Gori. Izradili su oko 400 projekata, od čega je oko 60 realizacija, a s Nikolom smo za časopis m-Kvadrat razgovarali o njegovom timu, radnom danu, projektima u najavi, ali smo se osvrnuli i na arhitekturu u cijeloj regiji.
Nikola Novaković, osnivač studija Enforma i izvršni direktor, rođen je 05.06.1978 godine u Nikšiću, Crna Gora. Diplomirao je Arhitekturu i 2004 godine magistrirao na Univerzitetu Arhitekture u Novom Sadu. Radio je na projektovanju i izgradnji stambenih i poslovnih objekata u Novom Sadu, a kasnije na projektovanju i izgradnji enterijera u zemlji i inostranstvu. 2006 godine je osnovao arhitektonski studio Enforma u Kotoru, gdje i dalje radi. Nikola je dobitnik Nagrade Inženjerske komore za najboljeg arhitektu u Crnoj Gori 2013 godine. Sa svojim timom dizajnirao je i realizovao veliki broj projekata različitih tipologija s kojima je ostvario prestižne domaće i inostrane nagrade.
Za početak, recite nam ko je Nikola Novaković privatno, a ko poslovno?
Iskreno meni je to prilično teško da razdvojim, jer ja bukvalno živim svoj posao. Arhitektura i stvaranje su uvijek prisutni u mom životu. Ja sam u principu, neobično običan čovjek, koga maske ne zanimaju, tako da pokušavam da u svemu što radim nađem zadovoljstvo i radost. U svakom slučaju, privatno sam prije svega porodičan čovjek, suprug i roditelj dvoje prekrasne djece, pa sa njima se trudim da provedem svo svoje slobodno vrijeme. Na poslu sam isto to, samo posvećen poslu.
Ko čini tim Vašeg studija?
Pored moje supruge Marije, koja je arhitekta konzervator i mene, trenutno u studiju Enforma radi još osam arhitekata i office manager. Uglavnom su pored nas četvoro koji koordinišemo i upravljamo projektima to mlađe kolege koji donose novu i svježu energiju u naš studio.
Opišite nam jedan Vaš radni dan?
Svaki dan mi je ispunjen raznoraznim obavezama, tako da je uglavnom prilično dinamično. Zavisi od dana, ali uglavnom počinje odgovaranjem na e-mailove, zatim koordinacija i rad na razvoju tekućih projekata sa kolegama iz studija, obilazak terena, lokacije i neminovni sastanci sa klijentima… Najviše uživam u razgovoru sa kolegama u vezi projekata na kojima radimo.
Opišite nam Vaše dosadašnje iskustvo i rad? Šta Vas je posebno promijenilo, neki možda događaj u karijeri?
Prve tri godine nakon fakulteta radio sam u projektnom birou, zatim projektovanju i i izvođenju enterijera, ali i kao nadzor na gradilištu Sajma u Novom Sadu. Nakon tog stečenog iskustva 2006. se vraćam u Crnu Goru, gdje u Kotoru osnivam arhitektonski studio Enforma, koji do sada broji oko 400 projekata, od čega je oko 60 realizacija.
Događaj koji je značajno utjecao na moju karijeru je zasigurno međunarodna nagrada Cemex u Meksiku 2012 godine za objekat Vile Stoliv, tačnije III mjesto u kategorijama housing i sustainable architecture. Nakon ove nagrade naš rad je postao mnogo transparentniji i prepoznatljiviji u svijetu arhitekture, bar kada su Crna Gora i okruženje u pitanju.
Na kojim projektima trenutno radite, a koji su Vam u najavi?
Enforma je multidisciplinarni studio, gdje se pored samog projektovanja bavimo i istraživačkim radom. Tako između ostalog smo nedavno izašli iz jednog veoma interesantnog projekta Rediscover – Istraživanje i prezentacija materijalnog i nematerijalnog jevrejskog kulturnog naslijeđa u okviru koga smo se bavili izučavanjem jevrejske kulturne baštine na području Boke kotorske. Istraživanja je rezultiralo dvjema studijama: Jevreji u Kotoru tragovima arhivskih nalaza od XV-XX vijeka i Cemetery studija turizma.
Pored toga naš studio je trenutno angažovan na izradi glavnog projekta rekonstrukcije tvrđave Španjola, za čije idejno rješenje smo nagrađeni prvom nagradom na međunardnom konkursu u organizaciji UNDP-a, projekat rekonstrukcije tvrđave Onogošt u Nikšiću, radimo na izradi i provođenju Master plana i projekata naselja Centrale u sklopu Lustica bay rizorta, zatim na projektu vinarije u Novom Sadu, hotela i vinarije u Aranđelovcu, na nekoliko interesantnih vila i stambenih objekata, kao i održivo naselje u blizini Herceg Novog i …
Recite nam, kakva je arhitektura u regiji? Neko Vaše viđenje?
Iskreno govoreći arhitektura i ekonomija idu pod ruku jedno sa drugim, naravno kao i svijest o opštem dobru, tako da Slovenija i Hrvatska su ispred ostalih zemalja na prostorima bivše Jugoslavije. Naravno da i u drugim državama ima sjajne arhitekture. U svakom slučaju, stvari se kreću naprijed, što je pohvalno u svakom slučaju.
Šta je, prema Vašem mišljenju, najvažnija stavka koju mora da sadrži svaki arhitekta?
Razvijen osjećaj i jasan stav. Arhitekta mora da osluškuje i da ispravno djeluje u skladu sa moralnim i etičkim načelima. Da bi proveo svoj osjećaj kojim se rukovodi, mora ga iskazati na jasan način, a to je stav. Nemamo svi isti odnos prema okruženju i stvarima koje vidimo, ali ta relacija između objekta i ne građene sredine karakteriše se etičkim odnosom arhitekte prema prostoru.
Koji biste projekat izdvojili kao poseban, koji Vam je ostao u sjećanju, a koji kao kompleksan, odnosno koji pamtite kao posebno težak i izazovan i zbog čega?
Jako mi je teško izdvojiti neke od objekata, ali ako moram neka to bude poslovni objekat za kompaniju Entext u predgrađu Kotora. Iz razloga, što mi u Enformi trudimo se da svi naši projekti imaju jasan i čitljiv koncept, a ovo je jedan od onih projekata gdje je koncept kreiran na minimalistički način, a da je puno toga rečeno.
Kada je kompleksnost u pitanju, sigurno je to projekat rekonstrukcije ostrva Lastavica, Mamula u luksuzni hotel. Raditi hotel, rekonstruišući fortifikacioni objekat i to na ostrvu, veliki je izazov kako moralno tako i tehnički, tehnološki…
Ko Vam je uzor od domaćih, a ko od regionalnih arhitekata?
Ne mogu reći da imam uzore, ali da imam poštovanja prema radu mojih kolega, to svakako. U Crnoj Gori i regionu ima veliki broj arhitekata koje jako cijenim i čiji rad pratim. Sa nekima od njih sam i prijatelj, tako da je jako interesantno kada upoznate nekog čiji ste rad pomno pratili dok ste bili student.
Za kraj, imate li neku poruku za mlade arhitekte koji tek počinju da grade svoj put?
Generalna poruka jeste da se ne rukovode novcem, već ljepotom, stvaralaštvom i ljubavi prema profesiji. Ne radite po bilo koju cijenu projekte kako biste zadovoljili apetite investitora, već radite kako biste se radovali i u tome našli sebe, u suprotnom ćete se izgubiti!
