Piše: MA Azra Ćulov, dipl.ing.hem. CETEOR Sarajevo, aculov@ceteor.ba

Sistem upravljanja otpadom je proces praćenja otpada od mjesta nastanka do njegovog iskorištavanja ili odlaganja. Sistem upravljanja otpadom nije samo pokazatelj razvoja jedne zemlje nego efiksno upravljanje otpadom predstavlja bitan preduslov za održivi razvoj. Glavni način obrade otpada u Bosni i Hercegovini je odlaganje na deponije. Nusprodukti razgradnje otpada sa deponija direktno završavaju u okolišu te na taj način otpad, pored što zagađuje okoliš, izravno ili neizravno utiče na zdravlje stanovnika i na kvalitet života.

Koncept nisko-karbonskog razvoja bazira se na ideji smanjenja karbonskih emisija, kroz zeleni model ekonomskog razvoja, te promjene životnih i potrošačkih navika pojedinaca, uz istovremeno unapređenje kvalitete njihovog života te očuvanje okoliša. Primjenom koncepta nisko-karbonskog urbanog razvoja može se doprinijeti smanjenju godišnjih emisija stakleničkih gasova (GHG) u svijetu za 3.7 Gt CO₂e do 2030. godine.[1] Podaci iz 2019 godine pokazuju da je 3,18% ukupnih GHG emisija u Europskoj uniji nastalo iz otpada.[2] U razdoblju 1990. – 2015. emisije iz otpada smanjile su se za 42 %. Uspostavljanjem efikasnog sistema upravljanja otpadom može se doprinijeti smanjenju ukupnih GHG emisija.

Količine otpada u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini došlo je do porasta broja divljih deponija uslijed neadekvatnog odlaganja i upravljanja otpadom. Odvojeno sakupljanje, razdvajanje i reciklaža otpada u Bosni i Hercegovini nije na zadovoljavajućem nivou. Također, reciklažna industrija u BiH, koja bi trebala biti pokretač u kreiranju održivog sistema upravljanja otpadom, relativno je nerazvijena. GHG emisije su rezultat neadekvatnog prikupljanja otpada, nekontrolisanog odlaganja i spaljivanja otpada.

Slika 1. Podaci o načinu upravljanja otpadom, ‘000tona

Prema podacima Agencije za statistiku BiH ukupna količina prerađenog i odstranjenog otpada iznosila je 613 597 tona u 2020. godini. [3] Po načinu upravljanja 11,9%  otpada je bilo privremeno uskladišteno, 36,8% prerađeno i 50,2% predato drugom poslovnom subjektu na daljnju preradu i zbrinjavanje. Posmatrajući period 2014-2020 (Slika 1.), trend pokazuje porast ukupne količine prikupljenog otpada, kao i količine predate drugome na upravljanje.

Nivo reciklaže u Bosni i Hercegovini je nizak. Od ukupne količine otpada, manje od 1% otpada se reciklira dok se oko 99% mješovitog otpada odlaže na deponije.[4] GHG emisije od odlaganja otpada se procjenjuju na 3% ukupnih globalnih GHG emisija[5]. Emisije metana sa deponija generalno se smatraju glavnim izvorom uticaja na klimu. Prema dokumentu “Mapa puta i akcijski plan za provedbu utvrđenih doprinosa Bosne i Hercegovine za razdoblje 2020.-2030” udio emisija 2014.godine iz sektora otpada iznosi 4% te je za 1% veći u odnosu na 1994 godinu.

U Bosni i Hercegovini ukupna izračunata GHG emisija u sektoru otpada u 2017 godini iznosi 944,5 gigagram CO₂-eq[6]. Došlo je do istovremenog pada emisija iz odlaganja čvrstog otpada i porasta ukupnih GHG emisija u sektoru otpada za 1% u poređenju sa 2016 godinom.

Adekvatno upravljanje otpadom

Prema izvještaju Svjetske banke[7], očekuje se da će do 2050. godine globalna proizvodnja otpada porasti na 3,4 milijarde tona godišnje. To znači povećanje od 70% u odnosu na nivo iz 2016. godine. Na globalnoj razini upravljanje otpadom doprinosi sa skoro 5% u GHG emisijama. U 2016. godini godišnje GHG emisije iznosile su 1,6 milijardi tona. Rast globalne proizvodnje otpada može povećati GHG emisije na 2,6 milijardi tona godišnje. Dakle, ovo bi predstavljalo povećanje emisija za 62,5%. [8]

Nisko-karbonski razvoj upravljanja otpadom bazira se prvenstveno na sprečavanju nastajanja otpada i smanjenju količina otpada koje se odlažu na deponije. Cilj nisko-karbonskog razvoja upravljanja otpadom jeste povećati količine recikliranog otpada te uspostaviti i otvoriti zelena radna mjesta. Realizacijom ciljeva doprinosi se smanjenju ukupnih GHG emisija iz sektora otpada.

Smanjenje GHG emisija i doprinos razvoju nisko-karbonskog upravljanja otpadom može se postići poboljšanjem načina sakupljanja otpada, ponovnom upotrebom proizvoda, reciklažom, adekvatnim upravljanjem organskim otpadom (proizvodnja biogasa i komposta iz organskog dijela otpada) te uspostavljanjem sistema za prikupljanje i iskorištavanje deponijskog gasa u svrhu proizvodnje električne energije i toplote.

Sakupljanje otpada i prateći transport često su najskuplji korak u uspostavi sistema adekvatnog upravljanja otpadom, no korištenjem dostupnih tehnologija sistem se može unaprijediti. Upotrebom geografskog informacionog sistema moguće je optimizirati uspostavljene rute za sakupljanje otpada te minimizirati nepravilnu upotrebu vozila za sakupljanje otpada. Također, korištenjem vozila koja imaju manju potrošnju te koriste čistija goriva doprinosi se smanjenju GHG emisija iz sektora transporta.

Cilj nisko-karbonskog razvoja upravljanja otpadom je stvaranje sinergije s konceptom razvoja novih zelenih poslova i ekonomije, konceptom kružne ekonomije u kojem se resursi koriste maksimalno, nastanak otpada se svodi na najmanju moguću mjeru. Prema izvještaju Svjetske banke[9], samo osnovno poboljšanje u upravljanju otpadom moglo bi smanjiti emisije na više od 25%. Također, u izvještaju se procjenjuje da bi mogli smanjiti GHG emisije na 200 miliona tona godišnje do 2030. godine. Studija Svjetske banke navodi primjere dobre prakse upravljanja otpadom. U Indoneziji rezultati pokazuju da čak i osnovna poboljšanja, kao što je povećanje stope prikupljanja otpada do 85% sa 65% te uspostavljanje i uvođenje kontroliranog odlaganja otpada smanjuje GHG emisije za 21%.

Također, zahvaljujući recikliranju otpada u Francuskoj, GHG emisije na nacionalnoj razini 2014. godine su smanjene za 5 %.[10] Poduženje životnog vijeka odjeće za samo 9 mjeseci smanjuje emisiju CO₂ i generisanje tekstilnog otpada za čak 30%.[11]

Zaključak

Mnogobrojni su izazovi vezani za upravljanje otpadom u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina se suočava sa ograničenjima koja su vezana za dostupnost kapitala, no pored nedostatka novčanih sredstava jednako se suočava sa problemima pronalaska lokalno prikladnih i istinski održivih rješenja za efikasno upravljanje otpadom.

Mjerama koje su na snazi u Europskoj uniji u pogledu otpada, koje se provode uglavnom pomoću zakonodavnih akata, obuhvaćeno je izravno smanjenje GHG emisija smanjenjem emisija sa odlagališta te neizravno smanjenje sprečavanjem nastanka otpada i recikliranjem materijala. Kao posljedica toga, uspostavljanjem efikasnijeg sistema upravljanja otpadom smanjuju se emisije u drugim sektorima privrede, kao što su opskrba energijom, poljoprivreda, proizvodnja i transport.

Evropska komisija je donošenjem Akcionog plana EU za kružnu ekonomiju, krajem 2015,godine, a onda i usvajanjem tzv. Paketa kružne ekonomije 2018.godine, postavila pred zemlje članice veoma ambiciozne ciljeve u pogledu reciklaže komunalnog i ambalažnog otpada, deponovanja, sistema separacije na izvoru, produžene odgovornosti proizvođača i upravljanja prehrambenim otpadom. Procjene Evropske komisije, ali i nezavisnih istraživača, su da bi intervencije u skladu sa ovim legislativnim instrumentima mogle da proizvedu pozitivne efekte, kako na ekonomiju i zapošljavanje, tako i u pogledu zaštite i unapređenja okoliša. [12]

Bosna i Hercegovina postepeno prilagođava svoje zakonodavstvo europskom u procesu približavanja EU, stoga se postepeno ciljevi postavljeni u europskim strateškim dokumentima i propisima ugrađuju u nacionalno zakonodavstvo. U pogledu zakonodavnog okvira, upravljanje otpadom se primarno provodi putem zakona entiteta i Brčko Distrikta o upravljanju otpadom. U Bosni i Hercegovini, pored usklađivanja propisa i politika iz oblasti upravljanja otpadom, prvenstveno je potrebno primjeniti opće principe upravljanja otpadom tzv. integralni pristup: odvojeno sakupljanje, reciklaža i ponovno korištenje. Primjenom navedenih principa moguće je smanjenje GHG emisija iz sektora otpada. Cilj je proizvoditi što manje količine otpada za obradu i trajno odlaganje čime se doprinosi razvoju nisko-karbonskog upravljanja otpadom. U Bosni i Hercegovini potrebno je izraditi i/ili revidirati regionalne i lokalne planove upravljanja otpadom u skladu sa principima kružne ekonomije koji predstavljaju osnovu za unapređenje sistema upravljanja otpadom.

U usporedbi s drugim obnovljivim izvorima, otpad je jedinstven, budući da se može pretvoriti u razne visokovrijedne proizvode (tekuća goriva, hemikalije i čvrste materijale). Ukoliko se ponovno proizvodi, ponovno koristi i reciklira te ako otpad jednog sektora postane sirovina drugog, uspostavlja se sistem kružne ekonomije u kojoj se otpad smanjuje na najmanju moguću mjeru te se resursi koriste efikasno i održivo. Potreba za uspostavljanjem efikasnog i ekonomski isplativog modela za adekvatno upravljanje otpadom postoji uslijed povećanja količina otpada na globalnom nivou. Efikasno upravljanje otpadom doprinosi smanjenju zdravstvenih i okolinskih problema, smanjuje GHG emisije te ima pozitivne efekte na uslove života ljudi i na okoliš. Nisko-karbonsko upravljanje otpadom je zasnovano na smanjenju GHG emisija iz sektora otpada te promovisanju pozitivnih praksi za očuvanje okoliša.

[1] http://newclimateeconomy.report/2015/wp-content/uploads/sites/3/2015/09/NCE2015_workingpaper_cities_final_web.pdf

[2] https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/data/data-viewers/greenhouse-gases-viewer#tab-based-on-data

[3] https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2021/ENV_05_2020_Y1_1_BS.pdf

[4] URBANLED SMANJI OTPAD

[5] IPCC, 2007.

[6] https://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Saopstenja/2019/ENV_07_2017_Y1_0_HR.pdf

[7] https://openknowledge.worldbank.org/handle/10986/30317

[8] https://landfillsolutions.eu/did-you-know-the-world-will-generate-3-4-billion-tonnes-of-waste-per-year-in-2050/

[9] What a Waste 2.0 : A Global Snapshot of Solid Waste Management to 2050

[10] https://op.europa.eu/webpub/eca/lr-energy-and-climate/hr/

[11] https://www.otpbanka.rs/kako-uticemo-na-svoj-karbonski-otisak/

[12] http://www.skgo.org/storage/app/uploads/public/159/579/857/1595798573_Analiza%20kapaciteta%20za%20tranziciju%20ka%20cirkularnoj%20ekonomiji%20na%20lokalnom%20nivou-final%20bez%20korice.pdf