Njihovi rani projekti bavili su se većinom interijerima ostvarenim s minimalnim budžetom, ali maksimalnim trudom zbog čega su brzo stekli priznanja struke

Tokom dvadesetpetogodišnje saradnje, osvojili su i bili nominirani za najvažnije arhitektonske nagrade u Hrvatskoj, a posljednje vrijeme i u inozemstvu, na takmičenjimaa kao što su Cemex Awards, Wienerberger Brick Award i World Architecture Festival

O uredu:

‘Dva arhitekta’ je arhitektonski studio koji su 1992. godine utemeljili Tomislav Ćurković i Zoran Zidarić. Njihovi rani projekti bavili su se većinom interijerima ostvarenim s minimalnim budžetom, ali maksimalnim trudom zbog čega su brzo stekli priznanja struke. S vremenom, svoj su primarni fokus prebacili s interijera na obiteljske kuće – kategoriju koju su označili svojim prepoznatljivim potpisom.

Tokom dvadesetpetogodišnje saradnje, osvojili su i bili nominirani za najvažnije arhitektonske nagrade u Hrvatskoj, a posljednje vrijeme i u inozemstvu, na takmičenjimaa kao što su Cemex Awards, Wienerberger Brick Award i World Architecture Festival. Tri godine zaredom bili su užem izboru nagrada časopisa The Plan što je kulminiralo prošlogodišnjom pobjedom projekta Slavonske vinarije u kategoriji zgrada za proizvodnju. Iako Dva arhitekta uglavnom grade na području Hrvatske, obim njihovog rada seže znatno šire kroz objave stručnih časopisa i portala te međunarodnih publikacija i izložbi.

Biografije:

TOMISLAV ĆURKOVIĆ

Tomislav Ćurković rođen je u Zagrebu 1961. godine, gdje je i diplomirao na Arhitektonskom fakultetu 1988. Po završetku, radio je u arhitektonskom uredu ‘Interinženjering’ u Zagrebu do 1992. kada je zajedno sa Zoranom Zidarićem osnovao ured ‘Dva arhitekta’. U razdoblju od 2009. do 2015. Tomislav Ćurković bio je predsjednik Hrvatske Komore Arhitekata.

ZORAN ZIDARIĆ

Zoran Zidarić rođen je u Šibeniku 1962. godine, a diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1987. Nekoliko godina nakon diplome radio je kao samostalni arhitekt do 1992. godine kada je zajedno s Tomislavom Ćurkovićem osnovao ured ‘Dva arhitekta’.

 

Kada se rodila Vaša ljubav prema arhitekturi i dizajnu?

Z.Z.

Gledajući unazad, čini mi se da je moj  put prema arhitekturi bio zacrtan otprije, ljubav prema disciplini se rodila jako rano, negdje još u osnovnoj  školi.

‘Dva arhitekta’ je arhitektonski studio koji je utemeljen 1992. godine. Možete li navesti neke od značajnih projekata na kojima ste radili?

T.Ć.

Iako smo najviše poznati po stambenoj arhitekturi (npr. rekonstrukcija u Varaždinu, Imanje u Bijači, Kuća za odmor na Murteru, Stambeno naselje u Babonićevoj ulici u Zagrebu  itd.), osobno značajnima smatram naše prve interijerske projekte iz ranih 90-ih kojima smo osvojili tri uzastopne godišnje nagrade Bernardo Bernardi. Kao mladim arhitektima na samom početku naše profesionalne karijere, te nagrade su nam bile pravovremena potvrda da smo na dobrom putu.

Otkud ideja za naziv „Dva Arhitekta“?

Z.Z.

Ta je priča zapravo vrlo jednostavna. Kada smo počinjali suradnju još ’91.-e, bili smo samo Tomislav i ja. Nas dvoje, dva arhitekta. U trenutku kada smo trebali odabrati ime, Tom je predložio ‘Dva arhitekta’ i tako je ostalo.

Šta Vas inspiriše pri radu?

T.Ć.

Sve je inspiracija… Arhitektura, umjetnost, ljudi, kontekst – sve može nadahnuti ako promatraš stvari oko sebe otvoreno, sa razumijevanjem i bez predrasuda.

Da li ste se u svom radu suočavali s nekim problemima?

Z.Z.

Svakodnevica arhitekata je suočavanje s problemima, od tekućih sitnica do većih prepreka. Možda jedan od najčešćih problema je kako realizirati prvotnu zamisao. Obično budžeti i želje investitora ili mogućnosti izviđača krenu diktirati izvedbu projekta što potom zahtjeva kompromis sa svih strana.

Smatrate li da postoje određene stavke u arhitekturi koje bi se trebale mijenjati?

T.Ć.

Postoji sistematična erozija društvenog položaja arhitekata na globalnoj i lokalnoj razini. Kao ‘policajci prostora’, kako je arhitekte nekoć nazvao uvaženi profesor Neven Šegvić, smatram da bismo trebali kao njegovi zaštitnici imati puno više utjecaja na donošenje strateških odluka vezanih za prostorno uređenje na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini.

Najpoznatiji ste po stambenoj arhitekturi. Vaša arhitektura je prepoznatljivog potpisa – naizgled minimalistička, ali sa nizom specifičnih detalja. Kako to postižete?

Z.Z.

Kao što ste i sami rekli, naša arhitektura je minimalistička, ali samo naizgled. Takvom izražaju prethodi kompleksan projektantski proces te intenzivna razrada detalja koji osiguravaju da se projekt reducira na ono što je esencijalno.

Koja je Vaša definicija stvaranja?

T.Ć.

To je čin negdje izmeđe agonije i ekstaze. Kad stvaraš, stalno nešto preispituješ, mijenjaš, dorađuješ… Tko vješto balansira između tih dvaju ekstrema, taj vjerujem i uspješno stvara.

Za kraj, možete li nam reći imate li najavljenih projekata u skorijoj budućnosti, i ukoliko imate koji su to projekti?

Z.Z.

Imamo niz projekata na kojima trenutno radimo i to u svim fazama izvedbe. Spomenuo bih da privodimo kraju izgradnju ’boutique’ vinarije u Kutjevu čiji je koncept inspiriran tradicionalnim vinskim podrumima u regiji. Za istog smo investitora već projektirali vinariju u Radovancima koja je nedavno osvojila nagradu American Architecture Prize u kategoriji agrikulturnih zgrada.

Imate li možda neku poruku za mlade arhitekte koji se tek upuštaju u taj posao?

T.Ć.

Na početku karijere važno je vjerovati u svoj arhitektonski izražaj i način razmišljanja te graditi svoj identitet. Iako je to proces koji traje, jedino na taj način se može formirati jaka podloga koja kada je u pitanju naša struka objedinjuje umjetničku i tehničku komponentu. Treba biti ustrajan u svom stavu i ne pristajati na ‘nemoralne’ ponude. Arhitektura je kompromis, ali do određene granice koju postavljamo sami.

m-Kvadrat

print