Europska unija odlučila je postići ugljičnu neutralnost do 2050 godine, te preoblikovati Europu u održiv i energetski neovisan kontinent. Arhitektura i dizajn su  među  ključnim medijima za tranziciju prema zelenoj budućnosti.

Piše: Alen Pučar

Novi europski Bauhaus sveobuhvatna je inicijativa za oblikovanje otporne, inkluzivne i suvremene Europe. Projekt je pokrenut od strane Europske komisije krajem 2020. godine, s ciljem usmjeravanja ekološkog, kulturnog i gospodarskog razvoja Starog kontinenta. Koncipiran je kao direktan odgovor na sadašnje i buduće izazove, pogotovo u vidu rastućih prijetnji uzrokovanih klimatskim promjenama. Nit vodilja je koncept održivosti, koji podrazumijeva dugoročno planiranje budućnosti gospodarstva, gradova i društva.

Klimatsko-ekološki kontekst

Globalni porast temperature i prekomjerna eksploatacija prirodnih resursa današnja su stvarnost. Projekcije posljedica globalnog zagrijavanja uzrokovanog emisijama stakleničkih plinova uključuju poplave, toplinske valove, nestašice vode, hrane i drugih dobara, masovne migracije, izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, slom gospodarstva, društvene nemire i niz drugih katastrofalnih efekata. Na ozbiljnost situacije ukazuje i 26. konferencija UN-a o klimatskim promjenama, skraćenog naziva COP26, koja se održava početkom novembra u škotskom gradu Glasgowu i na kojoj sudjeluju delegacije iz gotovo dvjesto zemalja svijeta. Ograničavanje rasta globalne temperature do 1.5°C u odnosu na predindustrijsko doba jedna je od središnjih tema ovogodišnjeg COP-a. Države Europe odgovorne su za značajan udio u emisijama stakleničkih plinova, zagađenju i iskorištavanju planetarnih resursa.  Zato je Europska unija odlučila postići ugljičnu neutralnost do 2050. godine te preoblikovati Europu u energetski neovisan i održiv kontinent, što podrazumijeva i društveno-kulturnu održivost. Značajan doprinos postizanju tih ciljeva mogao bi donijeti upravo projekt Novog europskog Bauhausa.

Očekivanje povijesnih uspjeha

Arhitektura i dizajn su  među  ključnim medijima za tranziciju prema zelenoj budućnosti. Zgradarstvo se smatra jednim od najvećih zagađivača okoliša u kontekstu eksploatacije resursa i emisija stakleničkih plinova. Potencijali reduciranja negativnih utjecaja u sektoru su ogromni, a načini mnogobrojni. Ipak, pronalaženje zadovoljavajućih tehničkih rješenja je prvi korak, a krajnji cilj je oblikovanje kulture održivosti. Vjera u snagu arhitekture i dizajna za postizanje tog cilja krije se u nazivu ove inicijative. Naime, Bauhaus je bila utjecajna škola za arhitekturu i primijenjenu umjetnost osnovana u Njemačkoj početkom 20. stoljeća. Imala je središnju ulogu u razvoju masovne proizvodnje kakvu poznajemo danas, u kojoj se kombinira praktičnost i estetika, što je osnova suvremenog industrijskog dizajna. Nastojanje Novog europskog Bauhausa je ponoviti takav uspjeh uspostavom suvremenog arhitektonskog jezika, generiranog međudjelovanjem inovativnih tehničkih rješenja i kulturoloških značajki koje podržavaju način življenja usklađen sa zahtjevima održivosti.

Od ideje prema provedbi

Program rada inicijative predviđen je u tri faze: osmišljavanje, provedba i širenje ideja. Prva faza završena je u rujnu ove godine. Cilj je bio prikupiti suvremene primjere i organizirati razgovore za donošenje smjernica budućeg djelovanja. Okruglim stolovima pridružili su se arhitekt i dobitnik Pritzkerove nagrade Shigeru Ban, danski arhitekt Bjarke Ingels, dansko-islandski umjetnik Olafur Eliasson, kao i mnogi drugi istaknuti stručnjaci iz polja biologije, ekologije, urbanizma i ostalih relevantnih područja. Rezultat ove faze niz je raznolikih teorijskih principa za rješavanje postojećih izazova.  Pristup Shigeru Bana temelji se na prirodnim materijalima od drva, socijalnoj gradnji i otpornosti na prirodne katastrofe te ističe potrebu za novim metodama postizanja energetske efikasnosti zgrada. Ingels se fokusira na obnovu zapuštenih predgrađa, cirkularno gospodarstvo i zelenu infrastrukturu, dok Eliasson navodi umjetnost kao sredstvo društvene kohezije. Također, organiziran je poziv za prijavljivanje suvremenih referentnih primjera, a ljetos su najbolji nagrađeni u deset kategorija koje uključuju inovativnost materijala, regeneraciju urbanih zona, modularne konstrukcije te cirkularnu obnovu zgrada i kulturne baštine.

Druga faza, započeta u rujnu, trenutno je u tijeku te podrazumijeva uspostavu i provedbu pilot-projekata Novog europskog Bauhausa. Glavne tematske cjeline su povezivanje s prirodom, stvaranje osjećaja pripadnosti, određivanje prioritetnih prostora te implementacija kružnog gospodarstva. Pritom se fokus postavlja na transformaciju izgrađenog okoliša i okoliša za inovacije te preobrazbu trenutnih načina razmišljanja o estetici i održivosti. U ovoj fazi organizira se niz virtualnih konferencija i debata na kojima je moguće sudjelovati. Isto tako, otvaraju se novi pozivi na kandidature za dodjelu nagrada i pozivi za pilot-projekte, što je moguće pratiti na službenim internetskim stranicama Europske unije New European Bauhaus.  Posljednja faza započinje s 2023. godinom i naglašava širenje informacija i ideja u Europi i izvan nje, kao i umrežavanje stručnjaka te stvaranje vodećih tržišta za održive načine života.

Inicijativa u regiji

Interes za projekt Novog europskog Bauhausa u regiji je velik, što potvrđuje činjenica da se na poziv za prijavljivanje suvremenih referentnih primjera odazvao veći broj arhitekata iz Slovenije i Hrvatske. Slovenska arhitektica Jona Rak Koceli osvojila je nagradu Rising Star u kategoriji cirkularne obnove zgrada za projekt Zero Waste House. Rješenje obnove zgrade stare 130 godina temelji se na recikliranju 80% materijala struktura koje nije moguće vratiti u uporabljivo stanje. Pritom se taj materijal koristi u izgradnji novih građevina na lokaciji, a projekt je upotpunjen pasivnim sustavom hidroponike, solarnim staklenikom i suvremenim sustavima energetske efikasnosti. Sklop je istovremeno prototip i laboratorij održivog obiteljskog stanovanja. Nadalje, djelovanje Novog europskog Bauhausa obilježeno je nizom regionalnih konferencija. Tako je na zagrebačkom Arhibau, sajmu Kulture građenja i održivog razvoja, centralna tema bila Budućnost nakon kriza. Trodnevni sajam, koji je održan početkom listopada u Areni Zagreb, ugostio je velik broj izlagača održivih građevinskih materijala i tehnologija te poslužio kao platforma za konferencije o relevantnim temama, kao što su zelena tranzicija, pametni gradovi i potresna obnova. Isto tako, Arhitektonski fakultet sveučilišta u Zagrebu uključen je u inicijativu NEB Goes South, koja nastoji istražiti implikacije novih europskih prioriteta na arhitektonsko obrazovanje. U Bosni i Hercegovini je osnovan NEB Forum BiH, platforma za razmjenu znanja o zelenom  projektiranju u zgradarstvu i urbanom planiranju, koja se temelji na principima Novog europskog Bauhausa, a nastoji umrežiti lokalne stručnjake i promovirati koncept održivosti.

Pametni gradovi budućnosti

Krajnji cilj preoblikovanja zgrada, okoliša i infrastrukture su pametni gradovi. Ovaj koncept podrazumijeva učinkovita naselja, u kojima su lokalne usluge unaprjeđene digitalnom tehnologijom, emisije stakleničkih plinova su smanjene, a upravljanje resursima je održivo. Isto tako, vizija sadržava rješenja za probleme javnog prijevoza, zbrinjavanja otpada i energetske efikasnosti zgrada, dok generirani prostori postaju sigurni, inkluzivni i pristupačni. Za postizanje ovih ciljeva potrebna je uključenost svih relevantnih struka – građevinara, arhitekata, instalatera, dizajnera, urbanista te mnogih drugih.  Sljedećih nekoliko desetljeća angažmana započetog projektom Novog europskog Bauhausa, pokazati će je li pametni grad za nas nedostižna utopija ili vrlo bliska budućnost.