Rustikalni izgled ranih drvenih građevina postajao je sve ortogonalniji i čistiji, što je rezultat standardizacije, masovne proizvodnje i pojave novih stilova i estetike.

Danas proživljavamo još jedan izvorni trenutak unutar evolucije drveta. Hranjene i ojačane tehnološkim napretkom, novim sistemima montaže i nizom postupaka koji povećavaju njegovu održivost, sigurnost i učinkovitost, drvene konstrukcije se ističu u gradnji i zauzvrat toplinom  i teksturom ponovno spajaju unutrašnje prostore s prirodom. U nastavku slijedi nekoliko trendova koji sugerišu rapidni napredak drveta, povećavajući tako mogućnosti i visinu drvenih građevina u godinama koje dolaze.

1. Novi alati: pojednostavljenje dizajnerskih i građevinskih procesa

Tehnološki napredak mijenja pravila igre i nastavlja širiti mogućnosti ovog građevinskog materijala u narednih nekoliko godina. Alati i metodologije poput BIM-a, virtualne stvarnosti i 3D modeliranja i 3 d printa počeli su zamagljivati ​​granicu između dizajna i konstrukcije i trenutno su isprepleteni u jedinstvenom glavnom procesu osmišljavanja i razvoja novih objekata.

Danas više disciplina radi u kolaboraciji (arhitektura, građevinarstvo, MEP inženjering, izvođači, konzultanti, dobavljači i dr.) kroz BIM koordinaciju i upotrebu tehnologija raspravljajući, odobravajući i ubrzavajući proces pregledom trodimenzionalnih modela konstrukcije.

2. Najsavremenija tehnologija: milimetarska proizvodnja, montažni sistemi i novi materijali

Nove tehnologije i sistemi transformišu tradicionalni posao stolara, zamjenjujući alate i procese inovativnim mašinama i načinima montaže. CNC mašine, na primjer, omogućuju obradu greda i ploča, uz generisanje prilagođenih komponenti. Pokreću ih računskim naredbama i omogućuju rezanje, glodanje i graviranje komada drveta visoke preciznosti kroz koordinatne osi. Ti se dijelovi tada mogu učinkovitije spojiti konstrukcijskim spojnicama, sidrima i sistemima za pričvršćivanje.

Brzina i učinkovitost gradnje s gotovim i montažnim dijelovima preciznih dimenzija poboljšani su pojavom (ili razvojem) masivnog drveta. Među najčešće korištene uključuju križno lamelirano drvo (CLT), lijepljeno lamelirano drvo (LLD), kao i druge zanimljive inovacije, kao što su drveno-betonski kompoziti. Svi ovi pomaci omogućavaju jednostavno i brzo sastavljanje objekata, povećavajući tačnost i dramatično smanjujući pogreške, rad, radno vrijeme i dodatne troškove.

3. Novi poslovni modeli: integrisanje životnog ciklusa projekta u jedinstveni proces

Potpuna integracija dizajna, inženjeringa, materijala i konstrukcije – i nove tehnologije – dovela je do pojave novih poslovnih modela, poput usluge End-to-End New Build. Usredotočena na programiranje, kompanija koja isporučuje ovu uslugu preuzima odgovornost za cijeli životni ciklus projekta, povećavajući njegovu brzinu i učinkovitost standardiziranjem ponavljajućih elemenata, iskorištavajući prednost preradbe komponenti od drveta i koristeći konfigurabilne setove i unaprijed instalirane mehanizme.

4. Politike klimatske akcije: Povećanje upotrebe drveta

Globalna zabrinutost za ublažavanje klimatskih promjena potaknula je neke gradove i vlade da razmotre utjelovljene emisije materijala koji koristimo za izgradnju objekata, posebno količinu sve energije potrebne za vađenje, obradu, proizvodnju, transport, izgradnju i održavanje svakog materijala. Imajući to u vidu, drvo se čini atraktivnom opcijom, jer prema mnogim istraživanjima može postići manje utjelovljene i pogonske emisije u odnosu na beton i čelik. Pored toga, precizna montaža drvnih komponenti može pružiti visoko učinkovitu građevinsku ovojnicu koja poboljšava izolaciju, štedi na grijanju i hlađenju i minimizira toplinske mostove.

5. Biofilni dizajn: Povezivanje ljudi s prirodom

Upotreba drveta u unutrašnjim prostorima može biti jedan od najneposrednijih načina motivisanja „veze“ između ljudi i prirode, posebno kada drvo održava svoje najrustikalnije teksturisano stanje. Biofilni dizajn nastoji poboljšati dobrobit ljudi izravnim kontaktom s prirodom i organskim oblicima, izbjegavajući ravne linije i ‘aseptične’ prostore. Tako se rustikalne nedosljednosti i promjenjivi tonovi komada drveta mogu integrisati s unutrašnjim biljkama, živim zidovima, bojama i drugim sirovinama, poboljšavajući prostor dovoljnom ventilacijom i osvjetljenjem. Biofilni dizajn ne treba koristiti samo u  domovima, već i u javnim objektima, jer se tako može poboljšati svakodnevno iskustvo ljudi, smanjujući nivo stresa i promičući opću udobnost.

7. Razvoj istraživanja učinkovitost drveta proširuje njegove upotrebne mogućnosti

Dizajn sve većih drvenih konstrukcija nastavit će pokretati razvoj istraživanja i eksperimenata koji će poboljšati tačnost reakcija u hitnim slučajevima, razvijajući građevinske kodekse širom svijeta kako bi postao i sveobuhvatniji.

U narednim godinama očekuju se rastuća istraživanje koje će pomoći u otvaranju još većih mogućnosti za masovnu izgradnju i oblikovanje drvetom.

Čini se da svi znakovi upućuju na to da će drvo 2020. godine imati vodeću ulogu u razvoju gradova budućnosti. Drvo ima potencijalno važnu ulogu u pomaganju arhitektama, programerima i urbanistima da se pozabave jednim od najvećih izazova u sljedećoj deceniji: potreba da se odgovori na neizbježno zgušnjavanje gradova i da se dostave stambeni prostori visoke kvalitete okoliša, a da se pritom ne izgubi povezanost između ljudi i prirode.