Idejni projekat za rekonstrukciju zgrade Umjetničke galerije uradio je Institut za arhitekturu i urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu. Rekonstrukcija bi trebala biti cjelokupna, a sačuvala bi se jedino njena zaštićena vanjska fasada. Tek tada bi se stvorili uslovi za adekvatno poslovanje i funkcionisanje jedne ustanove kakva je nacionalna galerija. O ovome projektu, planiranim radovima, te iznalaženju sredstava, za naš portal govori direktor Umjetničke galerije BiH, Strajo Krsmanović.

1. Za početak, svim našim čitateljima objasnite šta je trenutno u planu kada je u pitanju zgrada Umjetničke galerije BiH?

Umjetnička galerija BiH djeluje u zgradi koju je na korištenje dobila krajem pedesetih godina prošlog vijeka i koja je u posljednjem ratu znatno oštećena, ali i sredstvima švicarske federacije djelimično obnovljena poslije tog rata. Uslovi za rad jedne institucije kao što je galerija, na žalost, nikada nisu bili adekvatni, i mi smo zbog toga pokrenuli inicijativu da se ona rekonstruiše temeljito, prevashodno vodeći računa o funkcionalnosti korisnog prostora. Paralelno, galerija obavlja većinu svojih funkcija, u uslovima koji nisu povoljni, prevashodno zbog činjenice da joj ni do dana današnjeg nije riješen status, da nema osnivača niti organe upravljanja. Dominacija je na dosta bogatoj izlagačkoj djelatnosti, ali i na čuvanju postojećeg, vrlo bogatog fonda umjetničkih djela koje galerija čuva. Osim toga, nastojimo osposobiti restauraciju, zbog zaštite postojećeg fundusa. Popunu fundusa, zbog nedostatka finansija, na žalost vršimo isključivo donacijama autora. Također, nastojimo poboljšati uslove rada u zgradi u kojoj djelujemo, pa smo do sada dosta investirali u tehničke uslove poput fizičke zaštite (alarmi, video kamere itd), kao i tehničke opreme poput alata, ramova, stolica, elektronske opreme i slično.

2. Šta će njena rekonstrukcija podrazumijevati? Šta je planirano radovima, koje izmjene?

Rekonstrukcija bi trebala biti totalna, a sačuvala bi se jedino njena zaštićena vanjska fasada.  Također, sačuvali bi se i postojeći vanjski gabariti zgrade, a povećanje korisnog prostora bi se postiglo racionalnom arhitektonskom preobrazbom unutrašnjeg prostora. Kao što rekoh, rukovodili smo se prije svega funkcionalnim potrebama jedne ovakve ustanove, pa je i arhitektonsko rješenje koncipirano u tom pravcu.  Sadašnja zgrada posjeduje izlagačke prostore koji su eksponirani prema vani, sa dominantnim dnevnim svjetlom, što ometa osiguranje optimalnih izlagačkih uslova. Također, zgrada nema liftove, pa shodno tome ni pristup invalidnim osobama, nema klimatizaciju, radni prostori su jako skučeni i nedovoljni, depo za čuvanje slika mali i neuslovan i slično. Planirani arhitektonski zahvat bi trebao da riješi sve te probleme, i to, po našem mišljenju, na jeda veoma mudar način. Arhitekte su napravile inverziju prostora, pa su tako izlagačke dvorane (ukupno tri) locirane u sredinu zgrade, a kancelarijski prostori, biblioteka, čitaonica i drugi radni prostori prema fasadi, sa prozorima prema vani. Također, planirani su i liftovi za posjetioce i za eksponate, restoran na krovnoj terasi, manji bife u prizemlju, suvenir šop, recepcija i park skulptura, kao i prošireni i opimizirani depo za čuvanje exponata.

3. Ko je radio idejni projekat i kada očekujete početak radova?

Idejni projekat je uradio Institut za arhitekturu i urbanizam arhitektonskog fakulteta u Sarajevu na čelu sa prof. Adnanom Pašićem i njegovim saradnicima, a u cjelosti ga je finansirala sama galerija. Što se tiče početka radova, to je uvijek najteže pitanje i ono ne zavisi u velikoj mjeri od nas. Mi smo se rukovodili činjenicom da ako želite od bilo koga tražiti novac, morate imati projekat i finasijske parametre, pa smo zbog toga i ušli u ovu avanturu sa izradom idejnog projekta. Postoji načelni interes lokalne zajednice i sada je projekat u fazi ishodovanja urbanističke saglasnosti, a potom bi trebala da uslijedi izrada izvedbenog projekta i zatvaranje finansijske konstrukcije.

4. U kakvom je trenutno stanju zgrada Umjetničke galerije BiH?

Iskoristit ću priliku da istaknem da grad Sarajevo trenutno nema ni jedan adekvatan izlagački prostor za iole kompleksnije i ambicioznije izložbene projekte. Zbog toga vjerujemo da će ova naša ideja biti prepoznata prvenstveno od rukovodećih struktura općine Stari grad i Kantona Sarajevo, jer bi se na ovaj način konačno dobio jedan prostor koji bi odgovarao zahtjevima ambicioznijih izlagačkih projekat.

5. Da li je zapravo rekonstrukcija nužna i zbog čega?

Apsolutno je nužna. Ako vam kažem da trenutno na jedan, neuslovni ulaz ulaze i uposlenici i posjetioci i eksponati, da zgrada ima samo jedan improvizovani toalet, da nema klimu niti ventilaciju, da nema adekvatan depo niti dovoljne radne prostore za osoblje, da nema pristup invalidnim osobama, onda je sasvim jasno zašto je rekonstrukcija nužna.

6. Koliko će obnova i rekonstrukcija doprinjeti Vašem boljem poslovanju?

  Tek tada bi se stvorili uslovi za normalno poslovanje jedne ustanove kakva je nacionalna galerija. Uvjereni smo, da će u međuvremenu biti riješen i njen status, pa da će konačno grad Sarajevo i Bosna i Hercegovina imati nacionalnu galeriju kakvu svi zaslužujemo.

7. Imate li problem sa iznalaženjem sredstava?

Sada smo u fazi ishodovanja urbanističke saglasnosti kod općine Stari grad Sarajevo, čiji načelnik Hadžibajrić ima interesovanja i razumijevanja za ovaj projekat, nakon čega bi trebalo ići u izradu izvedbenog projekta, što bi trebalo da radi Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, o čemu nam prethode razgovori sa premijerom i ministrom kulture. Tek poslije toga bi išli ka finansijerima, a imamo naznake da postoji interes i od strane bh. vlasti, ali i međunarodnih institucija poput nekih razvojnih agencija i slično. Vrijedi napomenuti i to, da sadašnja dosta proizvoljna procjena troškova operira sa oko 3 milioma KM, što nije tako ”zastrašujuća” suma za ovu vrstu objekta.

8. Imate li nekih dodatnih poteškoća?

Za sada još ne, tek nam pretstoji prava bitka za ovaj projekat, ali duboko smo uvjereni da postoji razumijevanje svih da ovo bude urađeno na najbolji način.

9. Kada je u pitanju atelje za restauraciju, šta je na tom polju do sad urađeno?

Atelje je u priličnoj mjeri saniran i sada je u funkciji. Restaurator dolazi iz Italije i angažovan je povremeno, a atelje je, što je nama posebno važno, na raspolaganju i studentima Odsjeka za restauraciju akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.

10. Koje su trenutno aktivnosti galerije, a šta imate u planu za naredni period?

Imamo vrlo bogatu izlagačku aktivnost.  Osim naše stalne postavke ”Oprostorena intima” gdje su izložene slike iz našeg bogatog fundusa, tu je i vrlo atraktivna izložba ratnih fotografija Milomira Kovačevića strašnog pod nazivom ”Strašni grad, strašni pisci, strašni fotograf”.  U planu je značajna izložba britanskog savremenog umjetnika Grejsona Perija, izložba Satka Hažihasanovića, Franje Likara, izložba u saradnji sa sarajevskom ”Prosvjetom” i neke druge.

m-Kvadrat