Obavezno ESG izvještavanje: Izazov ili prilika za kompanije?

Unatoč tome što Bosna i Hercegovina još uvijek nije članica EU, mnoge kompanije u BiH osjetit će uticaj CSRD direktive na različite načine, posebno one koje posluju na tržištu EU ili su dio EU lanaca vrijednosti.

Pišu:

Amela Lepić, MSc ekologije i CSRD Profesionalac (certifikat prema CSRD Institutu)
Vedad Suljić, MSc ekonomije okoliša i CSRD Profesionalac (certifikat prema CSRD Institutu)

U januaru 2024. godine, Evropski standardi za izvještavanje o održivosti (ESRS) su stupili na snagu i postavili okvir za izvještavanje o održivosti u Evropi. Ova promjena dolazi s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), koja uvodi prvih 12 evropskih ESRS standarda s ciljem standardizacije i povećanja transparentnosti izvještavanja o okolišnim, društvenim i upravljačkim (ESG) aspektima širom kontinenta.

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti – CSRD (eng. Corporate Sustainability Reporting Directive) je stupila na snagu 5.1.2023. godine, te zamjenila postojeću Direktivu o nefinansijskom izvještavanju (NFRD). Države članice EU su dužne prenijeti CSRD u svoje zakonodavstvo od jula 2024. godine. U sklopu CSRD-a kompanije će morati izvještavati o usklađenosti investicijskih ulaganja (CAPEX), operativnih troškova (OPEX) i prihoda s taksonomijom EU-a, što će zahtijevati uvođenje tzv. zelenog kontrolinga i klasifikaciju računovodstvenih stavki u skladu s taksonomijom EU-a.

CSRD predstavlja ključni korak prema uspostavljanju standardizovanih pravila za korporativno izvještavanje o održivosti u Europskoj uniji. Ova direktiva je rezultat sve većeg interesa i zahtjeva za transparentnijim i odgovornijim poslovanjem, koji su proizašli iz rastuće svijesti o važnosti održivosti u poslovanju. Njen cilj je osigurati da kompanije detaljno izvještavaju o svojim aktivnostima u vezi s okolišem, društvenim pitanjima (npr. o radnicima, ljudskim pravima i dr.) te o upravljačkim pitanjima (npr. borbi protiv korupcije i drugim oblicima neetičkog ponašanja i sl.).

Ova direktiva postavlja standarde za korporativno izvještavanje o održivosti kako bi se osiguralo da kompanije adekvatno procjenjuju i izvještavaju o utjecaju svojih aktivnosti na društvo i okoliš. Uvođenje ovih standarda pruža korisnicima izvještaja, poput investitora, dioničara, potrošača i regulatornih tijela, bolji uvid u održivost poslovanja i omogućava im da donose informirane odluke.

Ključne novine koje donosi CSRD

CSRD uvodi inovativni, kritični element: DMA – procjenu dvostruke značajnosti (eng. Double Materiality Assessment), obavezu za kompanije da identifikuju koja pitanja održivosti su najvažnija za kompaniju i njene interesne grupe procjenom njihovog uticaja na ESG faktore (perspektiva iznutra prema van), uz istovremeno razmatranje kako ovi faktori utiču na kompaniju (perspektiva izvana). Dvostruka značajnost ima dvije dimenzije: značajnost učinaka i finansijsku značajnost. Faktor održivosti ispunjava kriterij dvostruke značajnosti ako je značajan iz perspektive učinka ili iz finansijske perspektive ili i jedno i drugo. Faktor održivosti je „značajan” ako ispunjava definirane kriterije:

značajnost uticaja: stvarni ili potencijalni pozitivni ili negativni značajni utjecaji kompanija na ljude ili okoliš u kratkoročnom, srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju; ili
finansijske značajnosti: faktor održivosti značajan je iz finansijske perspektive ako izaziva ili ako bi se moglo opravdano očekivati da će uzrokovati značajne finansijske posljedice za kompanije (npr. na razvoj, finansijski položaj, finansijske rezultate, novčane tokove kompanije, njegov pristup finansiranju ili trošak kapitala) u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju.

Kompanije koje podliježu CSRD morat će da izvještavaju u skladu sa Evropskim standardima izvještavanja o održivosti – ESRS (eng. European Sustainability Reporting Standards). Evropska komisija usvojila je ESRS 31.7.2023. godine i oni nalažu da se DMA sprovodi, jer omogućava kompaniji da identifikuje i odredi prioritetna pitanja održivosti koja su značajna i za kompaniju i za njene zainteresovane strane.

Struktura ESRS

ESRS 1 Opisuje opšte zahtjeve izvještavanja – strukturu izvještaja, strategija i odgovornost za ESG izvještavanje

ESRS 2 Opisuje na koji način je pripremljen izvještaj, pružajući kontekst razumijevanja podataka

Izvještaji o održivosti će morati biti nezavisno revidirani kako bi se osigurala tačnost i vjerodostojnost podataka. CSRD i ESRS donosi velike promjene u poslovanju, procjeni rizika, upravljanju rizicima, transparentnosti, izvještavanju i usklađenosti kompanija, te se uvodi fazno (prikaz za fiskalne godine od koje se primjenjuje CSRD).

Kako CSRD direktiva utiče na kompanije u Bosni i Hercegovini i koliko su spremne?

Unatoč tome što Bosna i Hercegovina još uvijek nije članica EU, mnoge kompanije u BiH osjetit će uticaj CSRD direktive na različite načine, posebno one koje posluju na tržištu EU ili su dio EU lanaca vrijednosti. U nastavku nekoliko mogućih uticaja:

Kompanije koja izvoze robu i usluge na tržište EU morat će se prilagoditi zahtjevima CSRD-a. Kupci i partneri iz EU sve češće će tražiti podatke o ESG uticaju kako bi osigurali usklađenost vlastitih izvještaja (izvještavanje o svom lancu vrijednosti).
Investitori, kreditne institucije i banke, naročito one koje posluju prema EU standardima, sve više uslovljavaju finansiranje na osnovu ESG ocjena i usklađenosti sa standardima održivosti. Kompanije u BiH morat će pružiti jasne i transparentne podatke o uticaju svog poslovanja na okoliš i društvo.
Prilagođavanje zahtjevima CSRD-a omogućava kompanijama da identifikuju rizike i prilike u vezi s ESG faktorima, što dugoročno poboljšava otpornost kompanije.
EU preferira dobavljače s transparentnim izvještavanjem o održivosti. Kompanije iz BiH bez ESG praksi gube konkurentsku prednost.
Kompanije u BiH koje se suočavaju s usklađivanjem prema CSRD-u trebat će uspostaviti sisteme za prikupljanje i analizu ESG podataka. Ovo može uključivati softverska rješenja i obuku zaposlenih kako bi podaci bili prikupljeni na pouzdan način i spremni za nezavisne revizije.
Neispunjavanje ESG zahtjeva može dovesti do gubitka ugovora i poslovnih prilika.
Iako BiH trenutno nema obavezu implementacije CSRD-a, očekuje se da će kroz procese pridruživanja EU zakonodavni okvir u BiH u jednom trenutku morati uključiti slične standarde za održivost. Kompanije koje se na vrijeme prilagode bit će u značajnoj prednosti.
Kao dio EU lanaca vrijednosti, kompanije u BiH mogu očekivati dodatne zahtjeve od svojih partnera iz EU-a, koji će se prenositi i na njihove dobavljače. Na taj način, čak i kompanije koje trenutno ne izvoze direktno u EU mogu osjetiti pritisak za usklađivanjem sa standardima održivosti.

Implementacija CSRD-a pruža kompanijama koje posluju u BiH priliku da unaprijede svoju konkurentnost na EU tržištu, gdje transparentnost i usklađenost s ESG standardima postaju sve važniji faktori za investitore i poslovne partnere. Kompanije koje proaktivno usvoje ove standarde poboljšat će svoj imidž i povećati otpornost poslovanja, ističući svoju spremnost za održivost. Takva praksa otvara vrata investicijama i potiče dugoročno poslovno povjerenje, dok može postati odlučujući faktor u dobijanju ugovora s EU partnerima. Kompanije iz BiH trebaju početi na postepenoj izgradnji kapaciteta, a u nastavku su dati praktični koraci za kompanije u BiH:

Kompanije bi trebale započeti s analizom dvostruke značajnosti, tj. identificiranjem ključnih ESG uticaja njihovog poslovanja, kao i ESG rizika s kojima se suočavaju.
Kompanije bi trebale ocijeniti i pratiti ESG performanse svojih dobavljača i partnera unutar lanca vrijednosti, jer mnogi EU klijenti zahtijevaju transparentnost duž cijelog lanca nabavke.
Važno je uspostaviti sistem za prikupljanje relevantnih podataka o emisijama, potrošnji energije, otpadu, inkluzivnosti, radnim uslovima i upravljanju.
Usklađivanje poslovanja s ESG ciljevima kroz postavljanje dugoročnih ciljeva održivosti, kao što su smanjenje emisija i unapređenje inkluzivnosti.
Kompanije će morati osigurati da podaci koje prikupljaju budu spremni za reviziju i nezavisnu verifikaciju. Osim toga, kompanije bi trebale razviti interne kontrole kako bi osigurale tačnost i usklađenost.
Menadžment i zaposleni moraju biti svjesni važnosti održivosti i novog regulatornog okvira, stoga je ulaganje u obuku ključno.

Kompanija CETEOR razvila je metodologiju za procjenu ESG i CSRD spremnosti, omogućavajući kompanijama da objektivno sagledaju svoje trenutno stanje i definišu potrebne korake ka usklađivanju. Kroz sveobuhvatni upitnik (dostupan na www.ceteor.ba/esg), identifikujemo ključne ESG izazove i prilike, analiziramo usklađenost s ESRS standardima i pružamo smjernice za poboljšanje.

Na osnovu procjene kompanije iz BiH, dobili smo uvid u stepen njihove spremnosti za ESG izvještavanje i usklađenost s CSRD-om. Analizirani su svi ključni ESRS standardi, a rezultati pokazuju značajne varijacije među firmama.

Sve kompanije ostvaruju različite rezultate u ESRS 1 i ESRS 2, pri čemu su neke već razvile interne procese izvještavanja, dok druge još nisu započele sistemsku pripremu.
Pokazalo se da su klimatski aspekt (ESRS E1) i često nedovoljno integrisani u poslovne strategije, s tim da pojedine kompanije imaju određene mjere smanjenja emisija, ali rijetko izvještavaju o tranzicijskim planovima.
Najveća usklađenost zabilježena je u segmentu “Vlastita radna snaga” (ESRS S1), gdje kompanije najčešće imaju razvijene politike za zaštitu zaposlenih i radne uslove. S druge strane, radnici u lancu vrijednosti (S2) i pogođene zajednice (S3) su područja s velikim prostorom za poboljšanje.
Kompanije su u prosjeku bolje pozicionirane u segmentu poslovnog ponašanja (ESRS G1), ali postoji potreba za jačanjem politika etičkog poslovanja, transparentnosti i zaštite zviždača.
Kompanije se ističu u segmentu potrošači i krajnji korisnici (ESRS S4), naročito one koje posluju u direktnom kontaktu s krajnjim potrošačima, dok industrijski subjekti još uvijek nemaju jasno definisane politike zaštite potrošača.

Usklađenost ESRS standarda s ostalim standardima i regulativama

ESRS standardi su oblikovani tako da budu usklađeni s ključnim međunarodnim okvirima i regulatornim zahtjevima za izvještavanje o održivosti, uključujući GRI (Globalni standardi za izvještavanje o održivosti), TCFD (Okvir za objavu finansijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama), SFDR (Uredba o objavljivanju informacija u vezi s održivim finansiranjem), te propise o EU taksonomiji. Iako ISO 14001 (Međunarodni standard upravljanja okolišem) nije u potpunosti usklađen s ESRS standardima, njegovi principi su djelomično integrirani, posebno u segmentima koji se odnose na klimatske utjecaje, korištenje resursa i cirkularnu ekonomiju čime se može olakšati usklađivanje sa novim regulatornim zahtjevima.

Zaključak

CSRD direktiva predstavlja izazov, ali i priliku za kompanije u BiH. Iako BiH nije formalno obavezna slijediti ovu direktivu, tržišne sile, zahtjevi međunarodnih partnera i regulativa EU snažno će uticati na poslovanje domaćih firmi. Uvođenjem standarda održivosti, kompanije ne samo da će poboljšati svoj imidž i poslovnu otpornost, već će i osigurati pristup tržištima i izvorima finansiranja u EU.

S obzirom na kompleksnost zahtjeva CSRD-a i ESRS-a, konsultantske firme igraju ključnu ulogu u podršci kompanijama prilikom implementacije novih standarda izvještavanja o održivosti. Konsultanti pružaju potrebnu stručnost za procjenu dvostruke značajnosti, usklađivanje sa taksonomijom EU kao i za kreiranje sistema zelenog kontrolinga. Oni mogu pomoći u identifikaciji ključnih indikatora za ESG ciljeve i uspostavi efikasnih sistema za prikupljanje i obradu podataka. Također, oni nude edukaciju i podršku za menadžment i zaposlenike, omogućavajući im da se prilagode novim obavezama i razumiju dugoročne koristi implementacije održivih praksi.

Prilagodba CSRD direktivi zahtijeva strateški pristup i promjenu poslovne filozofije, ali može donijeti dugoročne koristi kroz bolje upravljanje rizicima, povećanu efikasnost i jačanje povjerenja kod investitora i kupaca. Za one koji na vrijeme prepoznaju važnost ove promjene, CSRD može postati katalizator za inovacije i poslovni rast.