Dodijeljene medalje za arhitekturu, urbanizam i konceptualni pothvat Hrvatske komore arhitekata

Više od 400 hrvatskih arhitekata okupilo se u Rovinju, na trodnevnoj stručnoj konferenciji Dani arhitekata 2.0, čija je tema obrazovanje kao ključ za poslovni i profesionalni napredak društva u cjelini, a time i arhitektonske struke. Drugu po redu strukovnu godišnju konferenciju organizovala je Hrvatska komora arhitekata (HKA), a konferencija je trajala od  3. do 5. maja u Hotelu Lone. Dane arhitekata otvorila je predsjednica HKA, dipl. ing. arh. Željka Jurković naglasivši ulogu koju arhitekti imaju u društvu, glavnih zagovornika unaprjeđenja vrsnoće izgrađenog prostora i zaštite javnog interesa.

“Cilj obrazovanja arhitekata mogao bi pojednostavljeno glasiti: svojim djelovanjem arhitekt treba poboljšati prostor u kojem pojedinac i društvo žive. Na žalost, taj cilj i tu misiju postojanja i djelovanja arhitekata teško je u Hrvatskoj ostvariti dijelom i zbog toga što je naš rad opterećen mnogim često nepotrebnim procedurama koje u drugi plan stavljaju bit arhitektonske struke: kvalitetu izgrađenog prostora. Zato stalno ponavljamo da je nužno da zakonodavac osvijesti značenje i pravu vrijednost prostora u Hrvatskoj! Ako su prostor i zaštita prostora naše temeljno nacionalno dobro, a očuvanje i unaprjeđenje vrijednosti tog prostora primarno zadatak arhitekata, onda je nužno profesiji arhitekt osigurati zakonodavni okvir koji će to omogućiti”, naglasila je Jurković.

Temu oblikovanja obrazovanja arhitekata otvorili su akademik Nikola Bašić i renomirani riječki arhitekt Idis Turato, a prvi dan konferencije u Rovinju završio je predavanjem Klaudia Muçe, arhitekta iz poznatog danskog arhitektonskog studija CEBRA koji je govorio o arhitekturi koja inspirira. U nastavku Dana arhitekata održani su i okrugli stolovi o edukaciji arhitekata, zakonodavstvu, urbanističkim i arhitektonskim natječajima, kao i o poslovnoj praksi arhitekata.

U okviru svečane večere, u petak, 4. maja, u prostoru The Factory (bivše hala TDR-a) proglašeni su dobitnici godišnje nagrade Komore arhitekata za 2017. Godinu: Medalje za arhitekturu, Medalje za urbanizam i Medalje za konceptualni pothvat.

Svebor Andrijević i Luka Korlaet, autori projekta „Stambeni sklop Jordanovac“ u Zagrebu, dobitnici su  Medalje za arhitekturu, godišnje nagrade Hrvatske komore arhitekata.  Zoran Hebar, autor projekta “Revitalizacija prostora uz rijeku Savu u Zagrebu, s osvrtom na uređenje toka u cjelini” dobitnik je Medalje za urbanizam, dok je Dinko Peračić, autor Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci u nastajanju dobitnik Medalje za konceptualni pothvat.

Dobitnike prestižnih strukovnih priznanja za istaknuti doprinos hrvatskoj arhitekturi u 2017. godini proglasio je žiri kojim je predsjedao akademik Nikola Bašić.

„Smješten na sjevernim zagrebačkim obroncima, u prijelaznom predjelu kolektivne i individualne izgradnje, stambeni sklop Jordanovac uspostavlja specifičnu prijelaznu stambenu tipologiju – svojevrsni “prelomljeni niz”, organiziran u malu urbanu aglomeraciju. Četiri zasebna volumena, izvana demonstrativno mirna i geometrijski kontrolirana, u sebi udomljuju po tri vertikalno organizirane jedinice – tri združene i međusobno elaborirano prožete kuće. Stanovi, ili bolje maisonettes, kao jedinice ovoga sklopa, otvoreni su za različita korištenja, organizacije, prilagodbe i transformacije“, obrazložio je akademik Bašić odluku o dodjeli medalja u ime Ocjenjivačkog suda godišnjih nagrada Komore arhitekata.

Odnos rijeke Save i grada Zagreba jedna je od najdugtrajnijih, postojano aktualnih i otvorenih urbanističkih tema. Pitanje života grada na rijeci, s rijekom i oko nje zaokuplja pažnju urbanističke struke već decenijama. To je pitanje obilježilo stručni i stvaralački život urbaniste i arhitekte Zorana Hebara. Toj temi posvećena je i njegova nova knjiga, a nagradu je u ime laureata Zorana Hebara primila gđa. Sandra Jakopec. „Tu veliku zagrebačku temu nije moguće u potpunosti iscrpiti u ovako skraćenom formatu i predstaviti je podjednako detaljno u svim bitnim aspektima – ekološkom, hidrotehničkom, energetskom, infrastrukturnom i mnogim drugim. Zoran Hebar u knjizi jasno iznosi stavove o nizu akutnih pitanja, sumirajući svoju poziciju u snažnom stavu i rečenici: “Savi ne treba nametati tehnička rješenja, treba ih prilagoditi obilježjima rijeke.”, kazao je akademik Bašić. Kako sakupljeni radovi svjedoče, takva promišljanja proizlaze iz autorova krajnje odgovornog i profesionalnog odnosa prema urbanizmu te njegove odgovornosti za održivost i očuvanje okolišnih vrijednosti.

U zemlji s brojnim i vrijednim graditeljskim naslijeđem često se postavlja pitanje opravdanosti novoga građenja, barem u slučajevima gdje novi sadržaj može biti s dobitkom udomljen u vrijedne slojeve izgrađene baštine. Slučaj Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, koji nastaje u bivšoj tvorničkoj zgradi,  zaslužuje posebnu pažnju i podršku struke. „Uvidjevši kompatibilnost suvremene muzejske namjene i konkretne povijesne tvorničke građevine, kao i veliki potencijal njihova sjedinjenja, riječki MMSU smješta se u zgradu nekadašnjega tvorničkog sklopa. Vrijedna, no zapuštena, s nizom građevnih problema i izazova, od zgrade se pritom očekuje da svoje nove muzejske sadržaje udomi što brže. Arhitekt stoga nužno bira učinkovitost i održivost i domišlja koncept preobrazbe koji uz minimalne, ali promišljene tehničke zahvate omogućuje i funkcioniranje novoga sadržaja u dijelu zgrade“ pojasnio je akademik Bašić odabir dobitnika Medalje za konceptualni pothvat.

m-Kvadrat