spot_img

Otpad nastao uslijed pandemije COVID-19

Piše: MA Azra Ćulov, dipl.ing.hem. CETEOR Sarajevo, aculov@ceteor.ba

Proglašenjem pandemije korona virusa od strane Svjetske zdravstvene organizacije (11.03.2020.godine)  globalno se uvode do sada neviđene socijalne i ekonomske mjere. Efekat uvedenih mjera kao što su fizička distanca, obustava putovanja, zabrana prelaska državnih granica, obustava nastave u školama i na fakultetima u skoro svim zemljama, otkazivanje svih sportskih i kulturnih događaja, zabrana rada različitim uslužnim djelatnostima, obustava javnog saobraćaja  i sl., dovode do naglog smanjenja globalne ekonomske aktivnosti. Navedene mjere kratkoročno rezultiraju poboljšanom kvalitetu okoliša, posebno dolazi do smanjenja lokalnog zagađenja zraka i emisije stakleničkih gasova u mnogim zemljama, posebno u urbanim područjima.

Pandemija COVID-19 prvi put se pojavila u decembru 2019. godine u NR. Kini gdje se uočava smanjeno zagađenje zraka zbog uvođenja mjere karantena kojom je, između ostalog, u velikoj mjeri smanjeno korištenje motornih vozila. U gradu Wuhanu se pojavilo čisto plavo nebo, što je neuobičajeno obzirom da je pomenuti grad 90 % vremena prekriven smogom. Također, pozitivan efekat se pojavio i u Italiji  gdje je  voda u venecijanskim kanalima postala toliko čista da su se mogle uočiti i ribe koje obitavaju u tim vodama, kao i samo dno kanala, a sve zbog smanjenja turizma.

Iako pandemije na neki način za posljedicu ima smanjenje zagađenosti zraka i emisije stakleničkih gasova,  aktivnosti koje se provode radi zaštite zdravlja ljudi istovremeno imaju i negativan uticaj na okoliš. Jedan od najvećih negativnih uticaja na okoliš se ogleda u povećanom nastanku otpada uslijed pandemije COVID-19.

Mjesta na kojima nastaje otpad od COVID-19 su:

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je izradilo “Smjernice za upravljanje infektivnim otpadom u zdravstvenim ustanovama – COVID-19” unutar kojih su date i smjernice za upravljanje potencijalno infektivnim otpadom u domaćinstvima u kojima postoje sumnjivi slučajevi na – COVID-19. Na osnovu različitih studija o humanim koronavirusima (HCoV), ukazano je na činjenicu da se virus na različitim površinama  može zadržati od 2 h do 9 dana. [1]

Stoga, mogu se očekivati povećane količine otpada nastalog od prisustva korona virusa na različitim površinama. Na narednoj slici dat je prikaz otpornosti korona virusa na različitim površinama.

[1]   Podaci preuzeti iz stručnog rada “Municipal solid waste management under COVID-19: challenges and recommendations”

 

Slika 1 Otpornost korona virusa na različitim površinama

Sve površine na kojima se zadržava korona virus predstavljaju potencijalni infektivni otpad. Bolest COVID-19 može se proširiti nepravilnim upravljanjem otpadom, ako se prikupi, ubaci u vreće, rukuje, transportuje ili neadekvatno odloži.

Nastanak otpada u domaćinstvima

Povećanom upotrebom maski i rukavica za zaštitu u vrijeme pandemije korona virusa stvaraju se i veće količine otpada koji, ako je kontaminiran, potencijalno može prenositi virus. Poseban problem nastaje u domaćinstvima u kojima ima oboljelih

 

osoba od COVID-19 bolesti, te otpad koji se do tada smatrao komunalnim otpadom postaje potencijalno infektivni medicinski otpad. Nepostojanje adekvatnog sistema za upravljanje otpadom, naročito u oblasti prikupljanja, tretiranja i obrade COVID-19 otpada iz domaćinstava sa registrovanim slučajevima, predstavlja opasnost po zdravlje ljudi i okoliš.

Slika 2. COVID 19- otpad

Pandemija korona virusa je doprinijela povećanju potrošnje sredstava za ličnu higijenu te povećana je upotreba jednokratnih proizvoda.

Sve aktivnosti vezane za COVID-19 pacijente uzrokovale su povećanje količine otpada te nadležne institucije su izradile Preporuke u svrhu smanjenja širenja korona virusa.

Preporuke za rukovanje otpadom nastalim uslijed COVID-19 pandemije u domaćinstvima dostupne su na web-stranicama Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Osnovna preporuka jeste da sav otpad koji potiče od oboljelih osoba (maramice, maske, rukavice, igle, lancete i dr.) se mora  odvojiti od ostalog otpada, spakovati u dvije vrećice dobro zavezane ili zatvorene ljepljivom trakom te kao takav  ostaviti na sigurnom mjestu 72 sata prije nego što se odloži u zajednički kontejner.

Nastanak otpada u zdravstvenim ustanovama

Prema preporukama Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti medicinskim otpadom, vezanim za COVID-19, trebalo bi postupati kao sa otpadom kategorije B (biomedicinski i medicinski otpad koji zahtijeva poseban tretman), slijedeći metode zbrinjavanja koje se koriste za većinu drugih zaraznih medicinskih otpadnih materijala, uz dodatne mjere koje uključuju primjenu “dvostrukog pakiranja” otpada koji potiče od pacijenata za koje je potvrđeno da su zaraženi COVID-19.

Medicinski otpad nosi veći potencijalni rizik za zdravlje ljudi nego druge vrste opasnog otpada zbog uzročnika infektivnih bolesti i toksičnih materija koje može sadržavati. Na taj način se mogu zaraziti pacijenti u bolnicama, zdravstveni radnici, kao i stanovništvo koje dođe u kontakt sa ovim otpadom. Otpad nastao tokom njege osoba za koje se sumnja i kod kojih je potvrđeno prisustvo korona virusa treba inicijalno odlagati kao infektivni medicinski otpad.

Prema podacima iz „Zbirka Tehnologije za tretman/uništenje medicinskog otpada (UNEP-IETC, 2012.)“ otpad koji nastaje u zdravstvenim ustanovama obično se prijavljuje kao 85% neopasnog otpada i 15% opasnog otpada.[2]

[2]Izvor: Destruction of Healthcare Waste (UNEP-IETC, 2012)

Slika 2. Količine medicinskog otpada nastalog u zdravstvenim ustavama

Prema procjenama stručnjaka količina medicinskog otpada je u razvijenim zemljama utrostručena od početka širenja bolesti COVID-19.

U BiH trenutno nema tačnih podataka o ukupnim količinama otpada nastalog u svim zdravstvenim ustanovama u toku pandemije koronavirusa. Broj zaraženih pacijenata u proteklom periodu je kontinuirano rastao, što je u konačnici dovelo do toga da su zdravstvene ustanove imale kontinuirani rast COVID-19 pacijenata u smislu testiranja i hospitalizacije. Povećanim brojem COVID-19 pacijenata u zdravstvenim ustanovama može se pretpostaviti da je došlo i do povećanja nastalih količina medicinskog infektivnog otpada. Sljedeća slika ilustrira lance u sistemu upravljanja čvrstim otpadom (medicinski i komunalni otpad), te predstavlja mogući put i ulazne tačke virusa u okoliš.

Slika 3 Potencijalne tačke ulaska infektivnog otpada u tok upravljanja otpadom

Povećana količina otpada dovodi do određenih rizika i izazova koji se javljaju pri upravljanju otpadom. Rizici i izazovi upravljanja otpadom u pandemiji COVID-19 koji se mogu javiti su prikazani u narednoj  tabeli:

Tabela 1.Rizici i izazovi upravljanja otpadom u pandemiji COVID-19

Zaključak

Pandemija korona virusa nije trenutna pojava i zasigurno neće tako brzo nestati. Suočeni sa tom činjenicom moramo biti spremni odgovoriti na sve postavljene izazove. Pandemija korona virusa pogađa gotovo sve segmente našeg društva, prvenstveno je ugroženo naše zdravlje, ugrožena je ekonomija no isto tako ugrožen je i naš okoliš. Segment okoliša predstavlja bitnu komponentu kojoj je potrebno posvetiti posebnu pažnju. Pandemija korona virusa je imala pozitivan uticaj na okoliš u određenim komponentama dok određene komponente okoliša su pretrpjele značajne negativne uticaje. Nepravilno odložen otpad,  nastao kao posljedica COVID-19 bolesti, zagađuje okoliš te dovodi do mogućnosti kako širenja COVID-19 bolesti tako i do povećanih količina infektivnog otpada.

Upravljanje infektivnim medicinskim otpadom počinje na samoj lokaciji nastanka otpada pravilnim razvrstavanjem koji minimizira rizik po zdravlje i okoliš. Stoga, povećana javna svijest o pravilnom razvrstavanju otpada na samom mjestu nastanka može doprinijeti da krajnje odlaganje otpada bude sigurno kako za zdravlje ljudi tako i za okoliš. Efikasan sistem upravljanja otpadom je od suštinske važnosti kako bi se minimizirao potencijalni sekundarni uticaj COVID-19 na zdravlje i okoliš. Proizvođači otpada dužani su preduzeti adekvatne mjere za upravljanje otpadom i osigurati osnovne mjere u cilju sprečavanja stvaranja otpada, recikliranja i tretiranja otpada.

Zahvaljujući globalnom usvajanju lične zaštitne opreme kao što su maske za lice, rukavice, kombinezoni i sl., buduća istraživanja trebaju imati za cilj razvoj biorazgradivih i ekološki prihvatljivih zaštitnih sredstava.

Definisane opće principe i smjernice za upravljanje infektivnim otpadom u toku pandemije COVID-19 izdate od nadležnih ustanova se trebaju primjenjivati te se šira javnost treba upoznati sa istima kako bi se spriječilo širenje virusa, no svakako i u cilju unapređenja upravljanja infektivnim otpadom. Pravilnim upravljanjem infektivnim otpadom smanjuje se rizik od mogućnosti prenosa zaraze korona virusa te doprinosimo očuvanju okoliša.

 

POVEZANI ČLANCI

Comments

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

NOVE OBJAVE