Nakon što je 1990. godine proglašen vitezom za usluge arhitekture, zatim osvojio Pritzkerovu nagradu 1999. i potom stekao plemstvo u istoj godini, može se sa sigurnošću tvrditi da nema živog arhitekte koji ima veći utjecaj na urbani život od Normana Fostera. Prilikom nedavno održanog govora, Foster se obratio publici u Barbican Hallu o budućnosti rastućeg urbanog krajolika, u sedmoj seriji arhitekture na pozornici koju je organizovala Arhitetonska Fondacija s Barbicanom. Sadržaj je bio pun velikih izjava i predviđanja, od skale slične projektima koje Fosterova praksa poduzima. Sljedećih 5 lekcija prikupljenih iz ove prezentacije neće jamčiti uspjehe slične Fosterovim, ali možda će Vam pomoći u izazovima koje arhitektura nosi sa sobom.

1. Arhitektura je više od objekta

Ono što je možda izgubljeno u potrazi za Instagram savršenstvom je pravi cilj arhitekture: oblikovanje prostora koji će koristiti zajednica. Foster je dosljedno ponovio ovu tačku, pozivajući se na stvaranje nečega više od objekta, istaknuvši kako je “teško razdvojiti arhitekturu od infrastrukture”. Ne samo da je potrebno razmišljati o tome kako će izgledati objekat, nego je potrebno i koncentrisati se na to kako će objekat funkcionisati. Objekat će tako imati veće šanse obogatiti živote ljudi koji ga koriste. Bilo da je u pitanju stvaranje javnog prostora, okolnog konteksta ili održavanje puta kroz jezgru zgrade – Fosterovo usmjerenje na više od puke estetike ključ je uspjeha mnogih njegovih projekata.

2. Istraživanje je najvažnije

Ono što je bilo jasno prilikom slušanja Fosterovih predavanja, bila je dubina historijskih i teorijskih znanja koje je imao. Iako se to čini očitim osobinama nekoga ko je na samom vrhu svoje profesije već više od 50 godina, bilo je ipak impresivno kako je mogao odrediti pojedinačne elemente višestrukih projekata i osigurati njihovu svrhu usmjerenu u istraživanju. Istakao je primarno istraživanje praksi, od svojih obimnih prototipova i modela do istražnih studija urbanog života u favelama. Ako je odluka dobro istražena tada rijetko može biti pogrešna i na taj način se izbjegava neugodna tišinu nakon što klijent pita “ali … zašto?”

3. “Svi težimo onome što radimo najbolje”

Norman Foster je 2010. godine bio jedan od nekoliko plemića koji su odustali od stolice u Domu Lordova. Tokom pitanja i odgovora, član publike je pitao da li žali zbog te odluke. Kao odgovor, Foster je rekao: “svi težimo onome što radimo najbolje”. Tvrdio je da je mnogo korisniji kao dizajner i arhitekta, nego kao političar koji se svađa svaki dan. Takvo mišljenje je ključno za efektivnu komunikaciju ideja. Holističko pboljšanje je još uvijek važno, ali naše vještine su prirodno ponderisane u određenim područjima; bilo da se radi o izradi modela, crtanju ili detaljima; i usredotočujući se na Vaše prednosti, možete povećati uspjeh projekta.

4. Hrabra rješenja

Hrabrost. Većina Fosterovih radova, naročito njegovih ranijih projekata, eksperimentisala je na ovaj ili onaj način, pa su tako i mnoge teme iznesene na njegovom predavanju. Biti hrabar u arhitekturi je teško, jer stotine ograničenja i propisa nastoje da održe ukusnu razinu status quo-a. Stvaranje nečega novog – čak i ako to znači plivanje protiv struje – ključno je za pozitivnu promjenu unutar arhitekture.

“Učinite više s manje”

Poznati Fullerov citat “činiti više s manje” obično se pripisuje izvođenju projekata: pomoću tehnološkog napretka kako bi se stvorio učinkovitiji input (manje) s opširnim izlazom (više). Ova logika se vidi prvenstveno u njegovoj geodetskoj kupoli, a kasnije u kući Dymaxion. Također ova logika se možete primijeniti i na vrijeme koje provodite na poslu, maksimizirajući učinak i ostavljajući prostora za slobodno vrijeme – nešto bitno za opću dobrobit. Ako vam ikada treba savjet o tome kako živjeti izvan arhitekture, brzi pregled njegovog Instagram računa pružit će Vam dosta ideja.

m-Kvadrat