spot_img

Poslovni objekat “Revolucija”

Najduža i najstarija beogradska ulica, sa najprometnijim kolsko-pješačkim saobraćajem – Bulevar Kralja Aleksandra koji je nekada povezivao Beograd i Istanbul, zahvaljujući dugoj i kompleksnoj istoriji, danas je snažan duh konglomercije značajnih administrativnih objekata.

1. ZNAČAJ LOKACIJE, KARAKTER BULEVARA KRALJA ALEKSANDRA, ODNOS PREMA JAVNOM – KONTEKST

Najduža i najstarija beogradska ulica, sa najprometnijim kolsko-pješačkim saobraćajem – Bulevar Kralja Aleksandra (Via Militaris, Carigradska ulica, Fišeklija, Markova, Sokače kod zlatnog topa, Bulevar kralja ALeksandra, Bulevar Crvene armije, Bulevar Revolucije) koja je nekada povezivala Beograd i Istanbul , zahvaljujući dugoj i kompleksnoj istoriji, danas ima snažan duh konglomercije značajnih administrativnih objekata, religijskih objekata, objekata kulture i obrazovanja, objekata značajnih sa aspekta arhitektonskih vrijednosti, stambenih objekata, poslovnih središta i parkovskih površina od izuzetnog značaja za Grad Beograd, kako sa kulturno- istorijskog tako i sa aspekta urbanih funkcija – Pionirski park, Tašmajdasnki park i park Ćirila i Metodija. Kao rezultat pojavne i istorijske mješavine sadržaja koji grad Bulevar kralja Aleksandra,

Odgovori i smjernice za pojavnost, oblikovanje i materijalizaciju poslovnog objekta „Belgrade Business Centar“, na uglu Bulevara kralja Aleksandra i Golsvordijeve ulice izgrađeni su kroz analizu upravo ova dva aspekta. Urbanističko-morfološki karakter Bulevara može biti podijeljena u 4 sekcije. Prva sekcija kreće od Trga Nikole Pašića i završava se sa zgradom Glavne pošte, sljedeća, u kojoj se nalazi predmetna lokacija pa je posljedično najviše i opredjeljuje, je sekvenca koja se završava Parkom Ćirila i Metodija, treća se proteže do Cvetkove pijace i četvrta do Smederevskog. puta. I kao što je savremeni razvoj prve sekcije otpočeo zgradom Agrarne banke braće Krstić iu mnogome utjecao kako na visinsku regulaciju tako i pojavne karakteristike budućih objekata prve sekcije Bulevara kralja Aleksandra, tako se u drugoj sekciji nalaze, iu mnogome su utjecali na dalji razvoj Bulevara, objekti definirani kao spomenici kulture (Crkva sv. Marka, Univerzitetska biblioteka), objekti sa statusom prethodne zaštite (hotel Metropol, zgrada Pravnog fakulteta i zgrada Tehničkih fakulteta) kao i niz značajnih stambenih objekata (prelaz od akademizma ka ranoj beogradskoj modernoj). Sa aspekta urbanističke morfologije, drugu sekvencu karakteriše „tvrdo“ regulirani ulični front sa suvremenim „relaksacijama“, prvenstveno u vidu parkovskih površina, potom značajnih raskrsnica, i konačno – lokalno proširenje uličnog fronta u vidu pjaceta odnosno malih gradskih platoa formiranih povlačenjem građevinskih linija ispred značajnih objekti koji redom imaju nestambenu namjenu. objekti sa statusom prethodne zaštite (hotel Metropol, zgrada Pravnog fakulteta i zgrada Tehničkih fakulteta) kao i niz značajnih stambenih objekata (prelaz od akademizma ka ranoj beogradskoj modernoj). Sa aspekta urbanističke morfologije, drugu sekvencu karakteriše „tvrdo“ regulirani ulični front sa suvremenim „relaksacijama“, prvenstveno u vidu parkovskih površina, potom značajnih raskrsnica, i konačno – lokalno proširenje uličnog fronta u vidu pjaceta odnosno malih gradskih platoa formiranih povlačenjem građevinskih linija ispred značajnih objekti koji redom imaju nestambenu namjenu. objekti sa statusom prethodne zaštite (hotel Metropol, zgrada Pravnog fakulteta i zgrada Tehničkih fakulteta) kao i niz značajnih stambenih objekata (prelaz od akademizma ka ranoj beogradskoj modernoj). Sa aspekta urbanističke morfologije, drugu sekvencu karakteriše „tvrdo“ regulirani ulični front sa suvremenim „relaksacijama“, prvenstveno u vidu parkovskih površina, potom značajnih raskrsnica, i konačno – lokalno proširenje uličnog fronta u vidu pjaceta odnosno malih gradskih platoa formiranih povlačenjem građevinskih linija ispred značajnih objekti koji redom imaju nestambenu namjenu.

Dakle u domenu horizontalne regulacije, u drugoj sekciji Bulevara, širina koja je regulirana na cca 37.5m, povremeno je, u smislu atmosfere i načina korištenja, relaksirana i diverzificirana, po karakteru raznorodnim proširenjima. U smislu visinske regulacije, pretežna visina objekata koji formiraju ulični front je cca 26m sa izuzecima upravo kod objekata sa formiranim proširenjima u smislu horizontalne regulacije (objekti koji imaju formirane gradske platoe ispred), i koji su redom nestambene namjene. Visina ovih objekata je pretežno cca 32m i sa dodatnom izuzetkom poslovnog objekta preko puta Univerzitetske biblioteke, čija je visina 50m mjereno od nivoa pristupnog trotoara. Važna je činjenica da će se objekat, gledano iz Bulevara KA doživljavati kao da je slobodnostojeći, jer je objekat pozicioniran tako da definiše dva ugla – ugao Golsvordijeve i Bulevara kao i ugao buduće slobodne javne površine prema Trnskoj ulici i Bulevaru kralja ALeksandra. S obzirom na tu činjenicu i činjenicu da se lokacija poslovnog objekta „Bulevar Business Center“ nalazi preko puta iu podužnoj osi simetrije parka Ćirilo i Metodije (među najstarijim beogradskim parkovima), bilo je potrebno izvršiti pažljivu analizu objekta i odrediti njegov odnos prema okruženju. Sa aspekta imputiranja novog značenja u kompleksnom značenjskom okruženju, odrednice koje su formirale koncept pojavnosti objekta su sadržane ne samo u činjenici da će budući objekat dominirati pogledom iz parka na Bulevaru kralja Aleksandra, već iu činjenici da se u neposrednom okruženju nalaze objekti sa statusom prethodne zaštite , koji su svojedobno predstavljali arhitektonsko-kulturološke iskorake. Takvom značenjskom kontekstu trebalo bi odgovoriti arhitekturom koja će uputiti ka novim pojavno-funkcionalnim tendencijama za poslovne objekte u Beogradu.

Posebna prostorno-karakterna dinamika druge sekcije Bulevara izrasta iz dinamike naizmjeničnog i povremenog razlivanja uličnog profila (koji bi inače bio klasičan ulični profil) u gradske platoe ili parkovske cjeline pa se tako izmjenjuju sa lijeve i desne strane Bulevara – Tašmajdanski park, platoi ispred Pravnog fakulteta, hotela Metropol, plato ispred poslovne zgrade Ivo Lola Ribar sistemi, ispred zgrade tehničkih fakulteta, park Ćirila i Metodija, budući plato ispred Belgrade Business centra, plato ispred ustanove kulture Vuk odn. Zgrade Opštine Zvjezdara, kojim se i završava druga urbanističko-morfološka sekcija Bulevara kralja Aleksandra. Platoi ispred navedenih objekata su odgovarali njihovom značaju i funkciji kao što su istovremeno, kao u slučaju zgrade Ivo Lola Ribaar sistemi, zgrade hotela Metropol i zgrade opštine Zvjezdara omogućili akcentovanje prostora u smislu visinske regulacije. Dakle, analizom odnosa objekata nestambene namjene prema Bulevaru kralja ALeksandra, prepoznaje se da objekti hotela Metropol, Poslovni objekat (Ivo Lola Ribar sistemi), Poslovni objekat Svetislava Ličine, objekat opštine Zvezdara imaju zajedničku karakteristiku – to su ugaoni objekti, sa platoima i proširenjima ispred njih, koji su omogućili i smireno visinsko akcentovanje tih tačaka Bulevara kralja Aleksandra.

Cjelokupna pojavnost i oblikovanje objekta „Belgrade Business centar“ je koncipirana nastavljajući se i proizlazeći iz tog principa građenja prostorne dinamike Bulevara. Oslanjajući se i nastavljajući se na navedene kvalitete i mogućnosti prostornog oblikovanja, kao i na prostorni kvalitet budućeg platoa na mjestu ulivanja Trnske ulice u Bulevar kralja Aleksandra , objekat BBC, /kome su Regulacionim planom definisane tri regulacione linije, definišući tako gabarite objekta I određujući činjenicu da se objektom „BBC“ završava blokovska cjelina i posljedično stiče utisak slobodnostojećeg objekta u frontalnom profilu desne strane Bulevara kralja Aleksandra/, sa punom urbanističko-prostornom logikom, ispunjava Planom generalne regulacije datu mogućnost visine vijenca od 32m (orijentaciona spratnost P+8).

2. NEPOSREDNO OKRUŽENJE – UTJECAJ NA OBLIKOVANJE MASA OBJEKTA – UKLAPANJE U KONTEKST

Ulazne odrednice, definisane Generalnim planom regulacije i Regulacionim planom, su predefinisale horizontalni gabarit objekta obavezujućim poklapanjem građevinske i regulacione linije. Puni potencijal lokacije je proizašao i podržava činjenicu da je Regulacionim planom predviđeno probijanje Trnske ulice do raskršća sa Bulevarom kralja ALeksandra i formiranje javne slobodne površine na raskršću ovih dvaju ulica. Uklapanju visinske regulacije sa susjednim objektima, čije visine predstavljaju stečenu obavezu kao i pažljivom planiranju masa, a na osnovu prethodno prezentovane analize karaktera i urbanističko-morfoloških specifičnosti Bulevara kralja Aleksandra, posvećena je posebna pažnja. Da bi se front objekta, orijentisan ka Golsvordijevoj ulici, cijelom svojom dužinom uklopio u njenu visinsku predefinisanost, nije iskorištena urbanističkim parametrima data mogućnost za maksimalni volumen, što je objektu „BBC“, s obzirom na spratnu visinu koja odgovara savremenom konceptu poslovanja, u tom dijelu odredilo spratnost P+4.

Na ovaj način je ostvarena namjera i cilj da, sagledavano iz Golsvordijeve ulice, objekat u cjelokupnosti podrži njenu visinsku regulaciju. Iz tog razloga je bilo neophodno povući glavnu masu objekta za cca 8m (što predstavlja osnovnu jedinicu konstruktivnog rastera i u „x“ i u „y“ pravcu). Prema novoplaniranom dijelu Trnske ulice, a u okviru ovog bloka, ne postoje objekti koji bi predstavljali stečenu obavezu ali je planska regulativa dosljedno poštovana i dosljedno je provedeno planiranje masa koje znači spratnost od P+4+Ps i to u onolikoj dužini bočnog fronta koliko je Regulacionim planom predviđena dužina za izgradnju objekta koji će se nalaziti preko puta buduće integrisane saobraćajnice. Tako je postignuta dinamika masa poslovnog objekta „BBC“ gdje je ukrštanjem datosti neposrednog okruženja /novoprojektovani poslovni objekat se nalazi u osi simetrije i preko puta parka Ćirilo i Metodije i zahvaljujući postavci i geometriji regulacionih linija, frontalno se doživljava kao slobodnostojeći; sa desne strane budućeg objekta je Regulacionim planom definisana slobodna javna površina, koja otvara novom objektu prostornu/volumensku mogućnost za akcentovanje mase; objekat se na dvije bočne granice parcele, ali u zaleđu bloka, nadovezuje na objekte spratnosti P+4+Ps/, koncipirano oblikovanje objekta, koga čini baza – spratnosti P+4, i kubična izdvojena masa spratnosti P+8+Ps, na lijevom uglu parcele, gledano iz Bulevara KA.

Navedene datosti neposrednog okruženja, definisane Regulacionim planom i postojećim kontekstom, ne samo da omogućavaju ovakvo građenje masa već i pozivaju na akcentovanje datog mikroambijenta lokacije, koje zapravo predstavlja simboličko označavanje još jednog od mini platoa Bulevara kralja Aleksandra. U planiranju masa, značajan je bio zaključak da bazu spratnosti P+4 treba jasno izdiferencirati pa je u traženju načina za to, presudna bila činjenica da je osobit kvalitet lokacije – pogled na park i zelenilo parka. Iz tog razloga su formirane neprohodne zelene terase na nivou trećeg i četvrtog sprata, koje se protežu cijelom dužinom prednje i bočnih fasada objekta.

Posljedično, osim što je postignuta diferencijacija masa, postignuto je i prenošenje, jednog od najznačajnijih kvaliteta lokacije, u sami unutrašnji prostor poslovnog objekta – a to je zapravo prenošenje atmosfere parka u enterijer, preko zelenih neprohodnih terasa. Istovremeno, upravo visina na kojoj se nalaze treći i četvrti sprat novog objekta je visina gornjeg dijela krošanja drvoreda koji se nalazi ispred objekta u Bulevaru kralja Aleksandra.

Na taj način je postignut dodatni kvalitet kako funkcionisanju samog objekta tako i građenju ulične atmosfere, jer će pogled iznutra, preko krošnji drvoreda biti prenesen do zelenila parka Ćirila i Metodija i obratno, a istovremeno je olakšana pojavnost objekta, posmatrano bilo iz neposredne blizine, bilo iz nekih od mnogobrojnih tačaka sagledavanja poslovnog objekta „BBC“.

3. RITAM, POJAVNOST, MATERIJALIZACIJA – UKLAPANJE U KONTEKST

Primarni doživljaj i prepoznavanje ritma fasade, u smislu horizontalnih gradivnih elemenata, ostvaren je kroz ritam 3:2:4 (broj spratova koji čine oblikovne celine objekta), formiranjem neprohodnih, zelenih terasa, cijelom dužinom trećeg i četvrtog sprata objekta. Sekundarno čitanje ritma horizontalnih elemenata fasade, sprovedeno je kroz isticanje svake pojedinačne međuspratne konstrukcije. Tako se u međusobnom preklapanju primarnog ritma objekta 3:2:4 i sekundarnog ritma svake pojedinačne etaže, postiže korekcija subjektivanog utiska spratnosti /visine objekta – koja time biva smirenija i dobro balansirana. Analizirajući karakteristike arhitektonskog jezika fasada, niza objekata koji grade ulični front Bulevara kralja Aleksandra, zaključak ili činjenica koja se izdvojila je – da upravo oni objekti koji imaju u prostornom smislu specifičan odnos prema Bulevaru kralja Aleksandra, i koji su istovremeno po svojoj funkciji nestambeni, imaju i cijeli niz zajedničkih elemenata arhitektonskog jezika iako su nastajali u razmacima od po deceniju ili više.

Zajednička karakteristika arhitektonskog jezika fasada objekata – Poslovni centar Bulevar kralja Aleksandra 28, Hotel Metropol, Poslovni objekat Pošte Srbije, objekat Opštine Zvlezdara je prple svega poslledica činjenice da su svi nastali u periodu od 1950 do 1980-tih i svi da pripadaju periodu moderne arhitekture. Jasnoća utilitarnog jezika ovih modernističkih objekata direktno proizlazi iz njihove funkcije, pa krajnjom ekspresijom dominira repeticija proporcijski dobro balansiranog jediničnog modula. Nastavljajući se na takav jasan, utilitaran i pročišćen jezik, uvedeni su vertikalni gradivni elementi fasade koji jesu istinski konstruktivni elementi objekta, a čiji su rasponi i dimenzije namjenski dimenzionisani u cilju definisanja osnovnog jediničnog modula fasade u ciljanom odnosu 2:1, a u korist horizontalne dimenzije. Repeticijom ujednačenog modula, koji je dimenzionisan tako da njegova horizontalnost dominira, kao i rasterećivanjem arhitektonskog jezika od nepotrebnih elemenata, postignuta je izvjesna elegancija i smirenost finalne ekspresije.

Vertikalni konstruktivni elementi koji grade finalni ritam fasade su izbačeni ispred ravni stakla čime je postignuta dubina fasade, zasjenčenost gradivnih elemenata i posljedično snažan pojavni karakter. Ipak, zbog svedenog broja elemenata, kružne geometrije vertikalnih elemenata, dominantne horizontalnosti kako jediničnog modula tako i cjelokupne mase, ekspresivnost je umjerena i odgovara na zahtjevnosti lokacije, kako u prostornom smislu, tako i u smislu kulturno-istorijskog naslijeđa značajnih objekata i ambijentalnih cijelina Bulevara kralja Aleksandra. Činjenica koja je omogućila još jedan stepen regulisanja stepena ekspresivnosti objekta je ta da se objekat nalazi preko puta parka i da je posljjedično toj činjenici, ne samo bilo moguće, već i pozivajuće, svjesno ići na povećani stepen transparencije samog objekta.

Taj povećani stepen transparencije je postignut pozicioniranjem zid zavjese u ciijelom obimu fasade, ali u drugom planu u odnosu na osnovne gradivne elemente arhitektonskog jezika fasade. Proizašavši iz svih navedenih nastojanja ka krajnjoj ekspresiji objekta, i sa nastojanjem da se objekat savremenim odgovorom, ne samo nastavi na značajne objekte Bulevara kralja Aleksandra već i da donese novi impuls okruženju, verikalni i horizontalni gradivni elementi fasade, su materijalizovani u prefabrikovanom, betonskom sendviču. U drugom planu je transparentna zid zavjesa, od troslojnog stakla sa svim potrebnim karakteristikama u cilju zaštite od buke. Finalna pojavno-estetska odredica prefabrikovanog betona je glatka tekstura betona nijansiranog u pastelnoj, sivo-zelenoj boji. Takvom materijalizacijom se objekat jasno stavlja u savremeni trenutak, ističuci bazične vrijednosti arhitekture, istovremeno imajući kvalitativne karakteristike materijala kakav je kamen.

Ovakvim odabirom boje, objekat se sa jedne strane nastavlja na valer pastelnih boja objekata u Bulevaru kralja Aleksandra a sa druge strane teži suptilnom principu mimikrije u okružujuće zelenilo. Sveukupno, proizašavši iz detaljne analize šireg i užeg konteksta kao i iz odrednica planske regulative, mase objekta su pažljivo planirane, proporcije gradivnih elemenata fasade dimenzionisane tako da dominira horizontalnost ali i da se prepoznaje osnovni jedinični modul proizašao iz konstruktivnog sistema. Verikalni elementi fasade su kružno dizajnirani kako bi se postigla izvjesna „mekoća“ i dodatna elegancija. Materijalizacija je definisana tako da podrži reprezentativnost objekta. Sve u cilju postizanja savremenog poslovnog objekta, proporcijski dobro balansiranog, umjereno ekspresivnog, adekvatno uklopljenog o kompleksan kontekst, donoseći mu nove vrijednosti.

Zabriskie studio

Kneza od Semberije 10a

Beograd, Srbija

Tel.: +381 11 2440 376

E-mail: office@zabriskie.rs

POVEZANI ČLANCI

Comments

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

NOVE OBJAVE