spot_img

Poslovni sektor bi mogao imati višestruke koristi od EU integracija

Koristi za poslovni sektor od euroatlantskih integracija mogu biti višestruke, no potrebno je da kompanije same postanu svjesne toga i da ih počnu iskorištavati.

akta

Istaknuto je ovo danas na konferenciji pod nazivom ”Euroatlantske integracije-koristi za poslovni sektor” koja predstavlja završetak jednogodišnjeg projekta ”Izazovi na euroatlantskom putu BiH” u sklopu kojeg je naš portal objavljivao priče vezane za izazove u procesu euroatlantskih integracija.

Asad Karišik, šef sektora za poslovni razvoj u Sarajevskoj regionalnoj razvojnoj agenciji (SERDA), koja je povukla značajna sredstva iz EU fondova, samatra da proces europskih integracija ne počinje potpisivanjem nekog akta od strane neke institucije.

”Proces prisutpanja za neku kompaniju iz BiH krenuo je od onog trenutka kada krene usvajati EU standarde. Naša kompanija kada je već izložena europskoj konkurenciji mora brzo usvajati europske standarde iako to institucije nisu uradile. Dobra stvar je ako imate ideje i inovativne pojekte ne trebaju vam bh. institucije. Imate fondove EU na koje možete aplicirati”, naveo je on.

Ključno za neku instituciju ili kompaniju da bi dobila sredstva iz EU-a je da postoji motivacija,da ima kapacitete da bi to implementirala te da uđe u taj proces bez straha, napominje Karišik.

Fuada Zuko, direktorica kompanije MF plus, koja ima dugogodišnje iskustvo u izradi i implementaciji EU projekata, navodi da je bitno razbiti predrasude kod kompanija da su fondovi EU dostupni samo onim podobnima. ”Oni su dostupni svima i potrebno je samo da se uključite i da aplicirate”, ističe ona. Navodi da već postoje otvoreni pozivi na koje je moguće da se uključe i kompanije iz BiH.

Navodi da je upravo otvoren program prekogranične suradnje sa Crnom Gorom. Tu su i program Adrion, Dunavski program…

Ističe da BiH budući da nema na državnoj razini donesene strategije poljoprivrednog sektora izgubila 100 milijuna eura i trenutno je, ističe, samo jedan dokument vezano za ovu oblast otišao prema Vijeću ministara.

Martin Gaber, bivši savjetnik kompanija za  programe Cosme, Horizon 2020 u Industrijskoj komori Donje Bavarske, kaže da 85 posto svih novih radnih mjesta u EU kreiraju male i srednje kompanije te im iz tog razloga EU daje veliki značaj.

Govoreći o COSME programu za koji je BiH već uplatila članarinu navodi da od ukupnih sredstava ovog programa oko 60 posto odlazi na direktno ili indirekno na financiranje kompanija. Drugi dio oko 40 posto ide za Europsku poduzetničku mreža kroz koju je kompanijama osigurano traženje partnera u EU.

Govoreći o benefitima koje kompanije mogu osjetiti od ovog programa navodi primejr njemačke kompanije Baier, koja proizvodi fasadne elemente, i koja je kroz Europsku poduzetničku mrežu uspjela naći partnera i proširiti svoje poslovanje na Poljsku.

Tu je navodi i prema njemu najbitniji programa koji se odnosi na program regionalne suradnje, a to je program INTEREG kojeg su dobro iskoristile njemačke kompanije.

Kaže da su kroz njega Trgovinska komora Bavarske i Češke zajednički radili projekt vezan za energetsku efikasnost u sklopu kojeg su pokušali raditi na prilagodbi propisa sa obje strane granice u dvije zemlje u toj oblasti. ”Kada su oni počeli sa svojom suradnjom u oblasti energetske efikasnosti tada to nije bila tako važna tema, a danas vidimo da je sitaucija  sasvim drugačije”, navodi on.

Adnan Ćerimagić, analitičar Europske inicijative za stabilnost, govoreći o koristi euroatlantskih integracija naveo je primjer Rumunije koja je prije ulaska u EU imala prosjek BDP-a 30 posto prosjeka EU, a nakon što je završila proces pridruživanja on je iznosio 49 posto.  Dodaje da BiH ima 29 posto prosjeka BDP i najlošiji od svih zemalja koje su u procesu pridruživanja.

ULAZAK U NATO BI OTVORIO VRATA POSLOVIMA DOMAĆOJ NAMJENSKOJ INDUSTRIJI: PRISTUP TRŽIŠU OD 700 MILIJARDI DOLARA

Što se tiče atlantskih integracija, odnosno pridruživanju NATO-u, BiH nije na tom putu daleko odmakla. Haris Sejdić, direktor firme Koteks, koji već nekoliko godina ima ugovore sa NATO-om, kaže da sam proces ulaska u suradnju sa NATO-om nije niti brz niti lak, te da su potrebna stalna ulaganja, ali se na kraju isplatio. ”Isplati se jer se potpisuju višegodišnji ugovori i da nema nikakvih problema sa naplatom. Osim toga stekli smo i određena iskustva u radu sa njima”, navodi on.

Ako BiH uđe u tu priču, smatra da, korist ne bi imala samo namjenska industrija, po kojoj je BiH, nego i raznih civilnih poslova jer postoji mogućnost  opskrbe ispostava članica NATO Alijanse u okviru njihovih raznih misija u svijetu.

Koteks je prvo poduzeće u BiH koje je izvršilo doregistraciju za proizvodnju u ovoj oblasti. Uložili smo sredstva u razvoj, izvršili edukaciju ljudi, nabavili opremu da bi i dodatna tri nova proizvoda. Ovih dana čekaju rezultate tendera koji bi im mogao osigurati novi četverogodišnji ugovor sa NATO Savezom.

 

 

akta.ba

POVEZANI ČLANCI

Comments

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime

NOVE OBJAVE