Predstavnici građevinskog sektora najbolji ambasadori naše zemlje u svijetu

dsc_0629mukiMr.sc. Dženana Hodžić, sekretar je za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala Privredne Komore FBiH. Inače, aktivnosti Komore su partnerski odnosi sa organima izvršne vlasti i uprave na nivou FBiH, unapređenje privrede i preduzetništva, promocija privrede FBiH, pružanje stručnih usluga članovima i kantonalnim komorama za izradu projekata, javna ovlaštenja, poslovi Suda časti i Stalnog izabranog suda, te drugi poslovi za ostvarivanje funkcije Komore FBiH. Privredna komora FBiH također je nosioc aktivnosti na izradi razvojne Strategije industrije građevinskog materijala FBiH za period 2016 – 2015, koja je u saradnji sa Ministarstvom industrije, energetike i rudarstva, uradila radnu verziju dokumenta. Hodžić je član Radne grupe za izradu Strategije, ispred PK FBiH. Za časopis M-kvadrat, mr. sc. Dženana Hodžić govori kakva je protekla 2016. bila za bh. građevinare, ali i ocjenjuje tekuću godinu, kao i 2018. Ocijenila je i koliko je izgradnja autocesta kroz BiH imala utjecaja na bh. građevinarstvo. Također, dodakli smo se pitanja da li je rad u građevinarstvu postalo deficitarno zanimanje. No, to nije sve. Hodžić u narednom intervjuu otkriva i šta je ključno za uspjeh poslovanja u građevinarstvu, ali i još mnogo toga.

 

  1. Za početak razgovora, recite nam kakva je za građevinare bila protekla 2016. godina?

Za građevinski sektor FBiH, protekla 2016.  godina bila  je prosječno uspješna poslovna godina, u smislu uposlenosti kapaciteta i ukupnog poslovanja. Protekla godina je bilježila padove i uspone u krivulji realizacije građevinskih radova u FBiH, pa smo sublimiranjem stanja i pokazatelja zaključili da to nije uposlenost u punom kapacitetu, niti željeno stanje, ali isto tako, ne možemo reći da smo bilježili ekonomski značajan pad aktivnosti. U prvom polugodištu 2016. evidentna je bila smanjena aktivnost domaćih građevinara na domaćem tržištu, što je, prije svega, zbog pada javnih radova i investicija te vrste. S obzirom da već u posljednjih nekoliko godina investicije na izgradnji autocesta su najznačajnije, to se direktno i reflektiralo na vrstu izvedenih građevinskih radova, te se na  niskogradnju odnosi najveći dio vrijednosti izvedenih građevinskih radova. U drugom polugodištu 2016. godine imali smo rast u realizaciji građevinskih radova. Prema vrsti radova u trećem kvartalu , ako ga poredimo sa drugim visokogradnja bilježi pad, a niskogradnja rast u realizaciji radova.

  1. Kada govorimo o aktivnosti domaćih građevinara na domaćem tržištu, kakvo je stanje zabilježeno?

Dijelom sam odgovorila kroz prvo pitanje, ali mogu konstatovati da domaće tržište ima mnogo potencijala za gradnju, a samim time i razvoj domaćeg građevinskog sektora. Brojni i značajni infrastrukturni projekti nisu  završeni, što daje optimizam za angažman domaće građevinske operative na domaćem tržištu. U oblasti niskogradnje, izgradnja cesta i autocesta, magistralnih puteva… su najznačajniji planirani objekti, a najznačajniji investitori JP Autoceste FBiH i Ceste FBiH. U oblasti visokogradnje,  najznačajniji su radovi na objektima termoelektrana i hidroelektrana u FBiH, potom stambena i poslovna gradnja. Glavni domaći investitor u ovom segmentu je Elektroprivreda BiH, a onda drugi domaći i strani investitori. S obzirom da su bosansko hercegovački građevinari pokazali spremnost i stručnost za realizaciju velikih projekata u građevinarstvu, i na domaćem i na inozemnom tržištu, interes naše zemlje je svakako da to podrži i jača vlastite kapacitete.

  1. Šta je sa brojem dozvola za građenje? Da li je zabilježen pad ili porast?

Prateći izdavanje dozvola za građenje u 2016. mogao se primijetiti rast, što je, svakako bio ohrabrujući pokazatelj za pozitivne promjene i trendove u građevinarstvu. Broj dozvola za građenje koje su izdate i za niskogradnju i za visokogradnju, u prvom polugodištu 2016. je porastao za 41,3 % na nivou BiH. U ukupnom povećanju broja izdatih radnih dozvola, u prvom polugodištu 2016. godine, radne dozvole za niskogradnju su se povećale za 80%.

  1. Koliko je izgradnja autocesta kroz BiH imala utjecaja na razvoj bh. građevinarstva?

Izgradnja autocesta kroz BiH je sigurno imala utjecaj na razvoj bh. građevinarstva i podsticanje usavršavanja i specijaliziranja poslovnih subjekata za određenu vrstu radova, koja je bila i bit će  zastupljena na gradilištima autocesta. Od velikog značaja za bh. građevinare je da se održi kontinuitet tih radova iz više razloga. Prije svega, poslovni subjekti u oblasti građevinarstva, zbog specifičnosti posla i sezonskog karaktera poslovanja, te posebno izraženog faktora neizvjesnosti investicija i posla, nose se sa velikim  izazovom da održe kontinuitet uposlenosti kadra. Ovo ističemo i sa općeg ekonomskog, socijalnog i društvenog aspekta, ali i sa mikro aspekta poslovnog subjekta, i osiguravanja kvalitetnog poslovanja. Pored toga, prednost bh. građevinara su i referense, koje su stekli ili obnovili, kroz izvođenje radova na autocestama na Koridoru Vc, a koje se traže na međunarodnim tenderima. Period od posljednje tri godine je relevantan period za referense, koje naši građevinari imaju i što im omogućava da se natječu na međunarodnim tenderima.

  1. Prema Vašem mišljenu, čime je zapravo uslovljen kvalitet poslovanja u građevinarstvu? Šta je ono što je ključno?

Referense koje se uzimaju kao predmet razmatranja ponuda u građevinarstvu su uposleni kapaciteti, tehnologija i referense o izvedenim radovima. Ako sagledamo ova tri osnovna elementa, možemo zaključiti da je ljudski faktor nenadoknadiv i neizostavan za funkcionalno djelovanje i preostala dva elementa. Ovo možemo reći i općenito, ali posebnu ulogu ljudski resursi zauzimaju u građevinskom sektoru. Strateško i efikasno upravljanje ljudskim resursima definitivno vodi izgradnji osnovnih konkurentskih prednosti. Upravljanje ljudskim resursima u građevinarstvu je specifičnog karaktera i svodi se na dva nivoa, upravljanje projektima u građevinarstvu i upravljanje na nivou organizacije poslovnog subjekta. Dakle, kvalitet poslovanja u građevinarstvu direktno je uslovljen kvalitetom izvedenih radova i poštivanjem rokova, što opet uslovljava upošljavanje visoko stručnih i kvalitetnih ljudskih resursa, ali i efikasno upravljanje ljudskim resursima, u cilju maksimalnog učinka i zadovoljstva zaposlenih.

  1. Da li je rad u građevinarstvu postalo deficitarno zanimanje? Svjesni smo da se mladi ljudi danas sve rijeđe odlučuju za zanimanja poput tesara, keramičara, zidara i slično? Hoćemo li se u narednom periodu naći u situaciji da uvozimo mladi kadar za rad u građevinarstvu?

Trenutno, bh građevinari jesu konkurentni, i na domaćem i na inozemnom tržištu, sa aspekta ljudskih resursa. Međutim, ako analiziramo produkciju kadrova za zanimanja u građevinarstvu i interes mladih, a s druge strane stanje i strukturu zaposlenih u građevinarstvu, onda dolazimo do zaključka da za samo nekoliko godina možemo doći u situaciju da uvozimo taj kadar. Ovo temeljimo na istraživanju i analizi, koju smo radili direktno sa poslovnim subjektima iz građevinarstva, a koja nam pokazuje da je najzastupljenija starosna dob u građevinarstvu od 40-49 godina. Riječ je, dakle,  o personalu koji će u skoro vrijeme biti u statusu mirovine, te bi se pažljivije trebalo pristupiti planiranju kadrova u budućnosti. Pored planiranja, važno je zadržati kvalitetan i stručan postojeći kadar, te u tom kontekstu je od interesa za svakog poslovnog subjekta da ima kontinuitet posla, koji je uslov da se zadrže ljudski resursi, zadrži i unaprijedi konkurentnost, spriječi i dobrovoljna i nedobrovoljna fluktuacija kadrova itd. Nedostatak kvalificirane radne snage je već problem koji se polako osjeća i u BiH, a pogotovo u zemljama regiona. Liberalizacija Zakona o zapošljavanju stranaca SR Njemačke rezultirala je povećanim odlivom stručne radne snage, koja se direktno zapošljava u njemačke građevinske kompanije. U prilog tome, govore i podaci Ambasade SR Njemačke o izdatim terminima za radne vize, koji su dodijeljeni aplikantima za mjesec maj. Ovo je dodatni podstrek nadležnima u našoj zemlji da se sistemski pristupi analizama i unapređenju domaće privrede, u ovom slučaju, građevinarstvu.

Osim za zanimanja, koja ste pomenuli, općenito, oslabljen je interes za upis i na tehničke fakultete. U srednje strukovne škole, u 2015. godini je u Federaciji BiH, za oblast građevinarstvo upisano ukupno 403 učenika, a za oblast vađenja ruda i kamena 118 učenika.U srednje tehničke škole,  u 2015. godini je u Federaciji BiH, za oblast građevinarstvo, upisano ukupno 1366 učenika, a za oblast vađenja ruda i kamena 464 učenika. Realna slika u privredi, u smislu potražnje i broj onih koji se formalno osposobljavaju za ova zanimanja nije usklađena. Evidentno je da privreda ima potrebe za stručnim i kvalitetnim osobljem, bez kojih nije moguće ni njihovo poslovanje. Međutim, veliki je broj pasivnih lica, koji se vode u evidencijama Zavoda za zapošljavanje, a koji nemaju interes za obavljanje ove vrsta posla ili za to praktično nisu osposobljeni. Mladim ljudima je potrebno približiti zanimanja u građevinarstvu, u smislu pojašnjenja svih otvorenih pitanja i mogućnosti zaposlenja, ali i napraviti jaču vezu između privrede i obrazovnih investicija. Praktična nastava bi morala dobiti na značaju više od samo formalno sprovedenih procedura. Planiranje kadrova i njihovo obrazovanje u privredi osiguralo bi i veću zaposlenost i razvoj građevinskog sektora BiH. Pored uposlenosti kadrova, referense, koje su naši građevinari stekli utjecale su da se osigura i angažman na inozemnom tržištu na sličnim poslovima. S obzirom da je za građevinarstvo period od tri godine uglavnom referentan za dobijanje poslova na javnim tenderima, pored uposlenosti, kontinuitet radova je od jednakog značaja i za i očuvanje referensi .

  1. Kada je u pitanju stanogradnja, kakvi se podaci na tom polju bilježe?

U stanogradnji imamo rast završenih stanova, koji je u posljednjih 5 godina najveći. Kroz potražnju za stanogradnjom vidimo zapravo izraženu slojevitost društva. Tako, stanovi u centru grada u izgradnji se prodaju po duplo i više cijenama od onih na periferijama itd. Izvjesni su određeni projekti u stanogradnji u 2017 godini, tako da očekujemo da će se održati trend rasta u ovoj oblasti. Međutim, pored ovakvog rasta u stanogradnji, visokogradnja, općenito, je u padu. Pokretanje investicija u termoenergetske i hidroenergetske objekte u FBiH bi imao značajan utjecaj za visokogradnju.

  1. Koliko su bh. građevinari aktivni i zastupljeni na gradilištima u regionu?

U prvih devet mjeseci 2016. godine zabilježen je pad građevinskih radova u inostranstvu za 5,8% u odnosu na isti period 2015 godine. Na objekte niskogradnje odnosilo se 69,4%, a na objekte visokogradnje 30,6%. Visokogradnja je bila najviše zastupljena u zemljama Evrope, kao i niskogradnja zastupljena u zemljama Evrope (78,1%), zatim u zemljama Afrike (13,2%) i zemljama Azije (8,7%). Što se tiče zemalja regiona, Slovenija, Makedonija i Crna Gora su gradilišta u regionu gdje su naši građevinari prisutni sa značajnijim ugovorima. Osim regiona, naši građevinari izvode radove i u drugim evropskim zemljama, kao što su Njemačka, Švedska, dalje, reprezentativne referense su i domaćih građevinskih kompanija u Mekki (proširenje Harema-Kabe), Rijadu i slično.

Međutim, bh. građevinari će biti prisutni i na još nekim međunarodnim tenderima na tržištu Evropske Unije iz oblasti niskogradnje u 2017. godini i očekujemo da će to biti ostvarena prilika za dodatne referense za građevinski sektor. Ako sagledamo referense bh. građevinara na gradilištima širom svijeta , onda možemo konstatovati da su predstavnici građevinskog sektora najbolji ambasadori naše zemlje u svijetu.

  1. Za kraj, recite nam kakve rezultate očekujete u 2017. godini?

U 2017. godini, na osnovu analize, koju smo sproveli, očekujemo bolju poslovnu godinu od prethodne. Ocjenjujemo i nadamo se tome da će i 2017. i 2018.  godina imati rast poslovne aktivnosti u građevinarstvu, i u niskogradnji i visokogradnji. Pokazatelji sprovedene analize relevantnih pokazatelja i izvjesnosti investicija ukazuju da će se očuvati trend rasta niskogradnje, ali ocjenjujemo važnim i prognoziramo blagi rast i u visokogradnji.

 

M-kvadrat.ba

 

print