Pojava novih korisnika distributivnih mreža utiče na značajne promjene u aktivnostima Operatora distributivnog sistema (DSO). Različiti načini korištenja distributivne mreže zahtijevaju poseban pristup obračunu troškova distributivne mrežarine.

PIŠU: Senad Aganović, Elvisa Bećirović, Edina Aganović

Pored standardnih korisnika distributivne mreže kao što su krajnji kupci i snabdjevači, sve je veći broj novih korisnika, kao što su potrošači, skladišta električne energije, punionice električnih vozila, agregatori, zajednice obnovljivih izvora, mikromreže. Pojava novih korisnika distributivnih mreža utiče na značajne promjene u aktivnostima Operatora distributivnog sistema (DSO). Različiti načini korištenja distributivne mreže zahtijevaju poseban pristup obračunu troškova distributivne mrežarine. Troškovi ODS-a obuhvataju troškove ulaganja u nove i zamjenske distributivne kapacitete, troškove upravljanja i održavanja, troškove osiguranja kontinuiranog i kvalitetnog korištenja distributivnih kapaciteta, troškove gubitaka električne energije itd. ODS raspolaže i upravlja elektrodistributivnom mrežom, a korisnicima distributivnog sistema prodaje ugovorene priključne snage i usluge korištenja distributivnog kapaciteta. Tarifni modeli moraju sadržavati pravilnu alokaciju ukupnog troška na korisnike distributivne mreže, kvalitetan izbor tarifnih elementa za obračun pojedinačnog troška distributivne mrežarine. Nedostatak odgovarajućih tarifnih modela, nejasna alokacija troškova može uticati na smanjenje prihoda od naknade za distributivnu mrežu ili pogrešno adresiran trošak distributivnog kapaciteta. Izrada tarifnog dizajna koji razlikuje vrijednost ugovorenog distributivnog kapaciteta od ostvarenog u obračunskom periodu, preduslov je za ispravan signala korisniku sistema za načina korištenje distributivnog kapaciteta u granicama stvarnih potreba.

Obaveza ODS jeste da detektira svaki trošak, njegov karakter iznos. Procjena opravdanosti svakog pojedinačnog troška je zadatak upravljačkih struktura ODS-a. Takođe i izbor metodologija koje će odrediti načine vrednovanja opravdanog troška, kao i udjela u alokacijama troškova po kategorijama korisnika distributivnog sistema. U cilju obezbjeđenja potrebnog distributivnog kapaciteta ODS je dužan planirati i izgraditi distributivni sistem, upravljati, održavati, te pružati sigurnost, zaštitu i potreban kvalitet distributivnog sistema. Djelatnost ODS-a je regulisana energetska djelatnost. Većina Nacionalnih regulatornih tijela u EU 90 %, uspostavljaju ili odobravaju tarifne metodologije [1]. Primjenom odgovarajućih tarifnih metodologija regulatorna tijela provode postupke usvajanja potrebnog prihoda djelatnosti distribucije, na način da potiču ODS-a na stalno unapređenje poslovanja . Značajan broj ODS-a ima tarifne dizajne kreirane prema potrebama potrošača. ODS je dužan kreirati nove tarifne dizajne koji će uvažiti potrebe novih korisnika mreže kao što su proizvodnja za vlastite potrebe, prosumeri, trgovci električnom energijom, skladišta električne energije, pomoćne usluge i druge. Ovakav tarifni dizajn treba ponuditi dvostranu komunikaciju, aktivnih korisnika i ODS [2].

Novi karakter distributivne mreže

Aktivnosti na polju energetske efikasnosti, politika proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, širenje aktivnosti građanske energije su razlog nastanka novih vrsta korisnika distributivne mreže. Sve veći broj različitih vrsta korisnika utiče na promjenu karaktera distributivne mreže i uloge u ukupnom elektroenergetskom sistemu. Distributivne mreže intenzivno mijenjaju tradicionalni karakter radijalne distributivne mreže u složeni elektrodistributivni sistem. Broj korisnika, mogućnosti aktivnog djelovanja u sastavu distributivnog sistema čine distributivni sistem sve složenijim. Potreba transformacije elektrodistributivnog sistema povećava troškove izgradnje, upravljanja, održavanja, zaštite sigurnosti i kvaliteta elektrodistributivnog sistema. Raspodjela ovih troškova treba biti objektivna, fer i transparentna za korisnike sistema. Tarifne metodologije trebaju pratiti dinamiku promjena u distributivnoj mreži. Tarifni dizajn treba kreirati na način, da pojedinačni obračuni   distributivne mrežarine imaju karakter reflektirajućeg troška.

Priroda troška distributivne mrežarine i alkacija na korisnike distributivne mreže

Ukupni troškovi mrežarine (UTM) sastoje od nekoliko osnovnih komponenti. Trošak za izgradnju novih kapaciteta (TKM), troškovi amortizacije (TAM), operativni troškovi rada i održavanja (TOM), troškovi za pokrivanje elektrodistributivnih gubitaka (TGM). ODS ne prodaje električnu energiju. ODS prodaje distributivni kapacitet kao i usluge korištenja distributivnog kapaciteta. Prodaja distributivnog kapaciteta korisnicima sistema, određuje  potrebu korištenja kW kao jedinice za obračun većinskog dijela troška mrežarine. Korisnici distributivnog sistema, raspoloživi kapacitet koriste za preuzimanje električne energije, isporuku proizvedene električne energije, transport električne energije, skladištenje električne energije, pružanje pomoćnih usluga. Neovisno o količini električne energije koju korisnici sistema preuzimaju, proizvode, skladište, transportuju kroz distributivni system, ODS ima obavezu, u svakom trenutku, obezbijediti raspoloživost odobrene priključne snage [3]. Kapacitet distributivnog sistema na raspolaganju je  korisnicima u trenucima i kada isti ne preuzimaju ili ne predaju električnu energiju. Korištenje ugovorene priključne snage kada ne postoji registrovana količina pruzete ili predate električne energije je pasivno korištenje, za razliku od aktivnog korištenja kapaciteta sa registrovanim protokom energije. ODS garantuje svakom korisniku raspoloživost ugovorene priključne snage (UPS). Protok energije kroz distributivne kapacitet može uticati na radne karakteristike opreme, time i na radni vijek instaliranog kapaciteta. Pravilno dimenzionisanje kapaciteta, sigurno upravljanje, odgovarajuća zaštita i kontrola kvaliteta, preduslov su očuvanja normiranih tehničkih karakteristika distributivnog kapaciteta. ODS je zadužen za nabavku električne energije za pokrivanja distributivnih gubitaka. Trošak nabavke električne energije (TGM) varijabilnog je karaktera, i  ekvivalentan je količini ostvarenih gubitaka. Pojedinačni obračun udjela korisnika u trošku distributivnih gubitaka baziran je na jediničnoj vrijednosti energije za pokrivanje gubitaka po kWh i registrovanoj količinu električne energije na mjernom uređaju.

Trošak obezbjeđenja distributivnog kapaciteta (TKM)

Korisnici distributivne mreže sa ODS-om ugovaraju potrebne distributivne kapacitete za neograničen ili ograničen period korištenja. Potrošači i proizvođači koriste distributivni kapacitet za preuzimanje i isporuku električne energije. Povećanjem izvora električne energije, trgovci sve više distributivni kapacitet koristi za transport proizvedene električne energije na prenosnu mrežu. ODS planiranjem, investiranjem i izgradnjom potrebnog distributivnog kapaciteta osigurava dovoljne distributivne kapacitete. Nastale troškove za obezbjeđenje distributivnog kapaciteta je potrebno diferencirati po naponskim nivoima uz obavezanu primjenu kumulativnog troška za niže naponske nivoe. Alokacija troška na kategorije korisnika treba uvažavati njihove udjele u ukupnom zbiru odobrenih priključnih snaga. ODS ugovara priključne snage, prema zahtjevima korisnika mreže. Ugovori mogu biti neograničenog ili privremenog trajanja. Zbir ukupno odobrene priključne snage u distributivnom sistemu može poslužiti kao jedna od ulaznih komponenti za izračunavanje jedinične vrijednosti (tarife za odobrenu priključnu snagu). Priključna snaga može predstavljati mjeru za izračun troška pasivne komponentu snage distributivne mrežarine. Kumulativni  izračun troška za niže naponske nivoe koristi proporcionalne udjele snage nižeg u višem naponskom nivou. Udjeli kategorija korisnika sistema u ukupnom kapacitetu mogu poslužiti za raspodjelu troška pasivnog korištenja distributivnog kapaciteta na kategorije korisnika sistema. Tarifna vrijednost po 1 kW pasivnog korištenja distributivnog kapaciteta koristi se u obračunu dijela troška distributivne mrežarine. Pokrivanje troškova za obezbjeđenje pasivnog korištenja distributivnog kapaciteta ODS ostvaruje naplatom pojedinačno obračunati tarifnih vrijednosti i/ili kao jednokratnu naknadu u postupku priključenja korisnika na mrežu. U oba slučaju kao obračunski element troška, poželjno je koristiti pojedinačnu vrijednost ugovorene priključne snage.

Trošak amortizacije osnovnih sredstava TAM

Aktivne distributivne kapacitete nakon isteka perioda eksploatacije potrebno je zamijeniti novim. Amortizacija osnovnih sredstava, obračunava se u svrhu obnavljanja kapaciteta za koje je eksploatacioni vijek istekao. Pojedinačna vrijednost troška amortizacije sadržana je u dijelu pojedinačnog pasivnog troška korištenja distributivnog kapaciteta. Kao obračunska veličina pojedinačnog troška koristi se vrijednost ugovorene priključne snage. Priključna snaga registrovana je u ugovorima o priključku, korisnika distributivnog sistema.

Operativni troškovi rada i održavanja TOM

Operativni troškovi rada i održavanja uključuju troškove ODS-u nastale u procesu upravljanja, održavanja, osiguranja zaštite sistema i obezbjeđenju kvaliteta distributivne mreže. Troškovi robe, materijalni troškovi, troškovi radne snage čine osnovni dio operativnih troškova rada i održavanja. TOM troškovi se mogu izraziti po jedinci distributivnog kapaciteta. Diferenciranje se može primjeniti po naponskim nivoima. Za alokaciju TOM troška na kategorije korisnika može se koristiti udio ostvarene vršne snage kategorije korisnika u vršnom opterećenju distributivnog sistema. Jedinični vrijednost troška i pojedinačno izmjerena obračunska snaga ili izračunata vrijednost obračunske snage predstavljaju elemente za pojedinačne obračune aktivnog troška korisnika distributivnog sistema.  

Trošak nabavke električne energije za pokrivanje gubitaka TGM

Operatori distributivnog sistema pokrivaju gubitak električne energije u distributivnoj mreži. ODS kupovinom električne energije pokriva gubitke u distributivnoj mreži. Trošak nabavke električne energije za pokrivanje gubitaka, potrebno je diferencirati po naponskim nivoima distributivne mreže. Alokacija na kategorije korisnika treba uvažiti ravnopravnost udjela u troškovima. Proizvođače električne energije na distributivnoj mreži treba osloboditi troška za pokrivanje gubitaka. Energija koju proizvedu elektrane na distributivnoj mreži ili se proda na distributivnoj mreži i/ili se izveze na prenosnu mrežu. Trošak gubitaka električne energije proizveden i potrošen u distributivnoj mreži, alocira se na kategorije potrošača. Gubitke transporta električne energije na prenosnu mrežu, potrebno alocirati na trgovce.

Struktura korisnika distributivne mreže

Elektrodistributivna mreža poprima sve složeniji karakter. Broj korisnika mreže različit po načinu i vremenu korištenja distributivnih kapaciteta postaje sve brojniji. Time i potreba ODS da ozbiljno sagleda uticaje pojedinačnih kategorija na troškove distributivne mreže. Potrošači kao i proizvođači temeljem ugovorenih  priključnih snaga koriste distributivni kapacitet za preuzimanje ili isporuku električne energije. Kada korisnik preuzima ili predaje električnu energiju u distributivnu mrežu, tada aktivno koristi distributivni kapacitet. Aktivno korištenje distributivnog kapaciteta registruje se izmjerenim kWh predate ili preuzete električne energije. Korisnici distributivne mreže, mogu biti trajno ili privremeno priključeni na distributivnu mrežu (potrošači, proizvođači, prosumeri, skladišta električne energije). Trgovci distributivne kapacitete koriste povremeno za potrebe transporta proizvedene električne energije na prenosnu mrežu.

Potrošači električne energije

Potrošači po broju registrovanih korisnika, predstavljaju najbrojniju skupinu. Distributivni kapacitet koriste u svrhu preuzimanja električne energije. Vrijednost ugovorene priključne snage može biti mjera pasivnog korištenja distributivnog kapaciteta. Vrijednosti ugovorene priključne snage uglavnom su veće od ostvarenih vršnih snaga tokom obračunskog perioda. Potrošači su aktivni korisnici  distributivnog kapaciteta, ali postoje i intervali pasivnog korištenja distributivnog kapaciteta. Korištenje distributivnog kapaciteta za preuzimanje električne energije uzrokuje gubitke električne energije. Potrošačima se može dodijeliti udio u slijedećim troškovima distributivne mrežarine (TKM,TAM,TOM i TGM). Za pojedinačni obračun pasivnog korištenja distributivnog kapaciteta koristiti vrijednosti odobrene priključne snage. Obračun troška aktivnog korištenja distributivnog kapaciteta vršiti prema izmjerenim ili izračunatim vršnim snagama tokom obračunskog perioda. Za pojedinačne obračune udjela u troškovima distributivnih gubitaka koristiti vrijednost izmjerene preuzete aktivne električne energije.

Proizvođači električne energije

Proizvođači koriste distributivni kapacitet za isporuku proizvedene električne energije. Pasivna snaga jednaka je ugovorenoj priključnoj snazi. Proizvođači su aktivni korisnici distributivnog kapaciteta. Najvećim dijelom rada proizvodnog postrojenja aktivna snaga približno odgovara ugovorenoj priključnoj snazi. Električna energija proizvedena u postrojenju prodaje se na mjestu konekcije sa distributivnom mrežom. Proizvedene količine električne energije mogu preuzeti korisnici distributivne mreže ili se putem trgovanja prenosi na prenosnu mrežu. Proizvođačima se može dodijeliti udio u trošku TKM+TAM. U obračunu pojedinačnog troška korištenja distributivnog kapaciteta koristiti vrijednosti odobrene priključne snage.

Potrošač-proizvođač

Sve je veći broj korisnika tip potrošač-proizvođač. Ova vrsta korisnika može raditi u dva režima, potrošački i proizvođački režim. Trošak distributivnog kapaciteta potrebno izračunavati sa udjelima  troška potrošača i proizvođača. Aktivna snaga proizvodnog postrojenja limitirana je ugovorenom priključnom snagom potrošača. Trošak pasivne snage za potrošača-proizvođača obračunava se prema vrijednosti odobrene priključne snage. Trošak aktivne snage obračunavati prema vrijednosti izmjerene ostvarene ili izračunate snage za obračunski period. U proizvodnom režimu objekat najvećim dijelom aktivno koristi ugovornu priključnu snagu, dok je za režim potrošača karakteristična snaga manja od ugovorene priključne snage. Udio u trošku gubitaka električne energije obračunava se samo za potrošački režim rada korisnika. Korisniku mreže potrošač-proizvođač potrebno obračunati udio u TKM+TAM, a udio u TOM prema registrovanoj vršnoj snazi u režimu proizvodnje. Za obračun troška koji pripada dijelu TGM, koristiti izmjerene vrijednosti preuzete električne energije iz distributivne mreže.

Skladišta električne energije

Skladištenje električne energije u distributivnoj mreži postaje sve češći način korištenja distributivne mreže. Skladištenje električne energije može se obavljati u sklopu proizvodnog postrojenja ili kao samostalna energetska jedinica. Skladišta koriste distributivni kapacitet u okviru ugovorene priključne snage. Mjesto prodaje skladištene električne energije je mjesto konekcije skladišta sa distributivnom mrežom. Trošak distributivne mrežarine za skladišta potrebno računati kroz udio u trošku pasivnog kapaciteta, a vrijednost odobrene priključne snage, koristiti kao jedinicu za obračun troška mrežarine.

Trgovci

Povremeno aktivno korištenje kapaciteta distributivne mreže za potrebe trgovanja električnom energijom karakteristika je trgovaca električnom energijom. Kupljenu električnu energiju u distributivnoj mreži, mogu prodati unutar distributivne mreže ili izvan granica distributivne mreže. Za količine prodate električne energije izvan granica distributivnog sistema trgovcima je potrebno obračunati trošak distributivne mrežarine. Za obračunski element koristiti registrovane količine energije trgovanja izvan distributivnog sistema.

Agregatori

Nova vrsta korisnika u distributivnim mrežama. Uloga agregatora sastoji se u objedinjavanju većeg broja pojedinačnih jedinica potrošnje, proizvodnje ili skladištenja električne energije. Aktivnosti agregatora baziraju se na zbrajanju vrijednosti potrošača, proizvođača, skladišta električne energije. Trošak korištenja distributivne mreže za agregatora odnosi se na trošak ODS-a za prikupljanje, prenos, sumiranje i obradu agregiranih podataka. Trošak korištenja distributivne mreže za agregatore potrebno obračunavati prema cjenovniku posebnih  usluga distributivnog Sistema.

Prijedlog tarifnog dizajna

Zbog pojave novih vrsta korisnika distributivne mreže, ODS treba intenzivno raditi na inoviranju tarifnog dizajna. Dinamika promjene tarifne metodologije treba pratiti dinamiku promjene strukture korisnika distributivnog sistema. Vrijednost distributivnog kapaciteta treba biti razumljiva i transparentna za korisnika. Korištenje kWh za izražaj distributivnog troška nije prihvatljiva jedinica. Najveći dio distributivnog troška fiksnog je karaktera, neovisan o količini registrovane energije. Obračun većinskog dijela pojedinačnog distributivnog troška, pogrešan je signal korisniku sistema. Cjenovni signal preko kWh kod korisnika sistema ne odražava stvarni trošak korištenja distributivnog kapaciteta. Cjenovni signali trebaju imati dvosmjeran karakter. ODS treba ponuditi   cjenovni signal, koji će korisnika aktivirati da ugovorene priključne snage svede u granice potrebnog. Odustajanjem od nekorištenog kapaciteta  ODS dobiva na raspolaganje  prethodno, od korisnika distributivnog sistema, zarobljene kapacitete. Odabranim odnosom tarifa pasivnog i aktivnog korištenja distributivnog kapaciteta moguće je poslati cjenovne signale korisnicima distributivne mreže. Svaki ODS na temelju raspoloživosti i kvaliteta distributivnog kapaciteta, te strukture i broja korisnika sistema priprema i kreira tarifne modela i daje prijedlog za tarifni dizajn. U Tabeli 1. dat je prijedlog tarifnog dizajna. U Tabeli je dat prijedlog tarifnih elementa i tarifnih stavova po vrstama korisnika. Distributivna mrežarina obračunava se preko tri tarifna elementa: snaga, aktivna energija i reaktivna energija. Snaga kao tarifni element ima dva karaktera pasivni i aktivni. Za obračunske vrijednosti pasivne snage  koriste se vrijednosti odobrenih priključnih snaga. Ove vrijednosti definisane su u ugovorima o priključku korisnika Sistema na distributivnu mrežu. Jedinična vrijednost pasivne snage određuje po kW zasebno za niže i više naponske nivoe distributivne mreže.

Za obračunsku vrijednost aktivne snage koriste se vrijednosti izmjerenih vršnih snaga u obračunskom period za one korisnike koji posjeduju uređaje za registraciju vršne snage. Mjerna mjesta korisniku koja nisu opremljena mjerenjem vršne snage, obračunska veličina može biti vrijednost iz zamjenskog dijagrama opterećenja. Jedinična vrijednost aktivne snage određuje se po kW za niže i više naponske nivoe distributivne mreže. ODS izborom omjera jediničnih vrijednosti pasivne i aktivne snage upućuju korisnicima sistema signale za pravilan izbor priključne snage [4]. Povećan trošak pasivnog kapaciteta može poslužiti kao signal korisniku da smanji ugovorenu priključnu snagu. Regulisanje potreba korisnika ekvivalentno odobrenoj priključnoj snazi pozitivno djeluje na raspoloživi distributivni kapacitet. Smanjuju su neplanirana preopterećanja distrubutivnog sistema Uravnoteženje ugovorene priključne snage sa potrebama korisnika, obostrani je interes ODS i korisnika sistema. Tarifni element aktivna energija diferenciran je po naponskom nivou. Jedinična vrijednost troška za pokrivanje gubitaka izražava se po kWh električne energije, a obračunska veličina su registrovani kWh električne energije na mjernom uređaju korisnika. Tarifni element reaktivna energija obračunava se za one kategorije korisnika, propisane u normama ODS. Diferenciran po naponskom nivou, jedinična vrijednost izražava se po kVArh, a obračun vrši na temelju  količine reaktivne energije registrovane na mjernom uređaju.

Zaključak

Proizvodi koji se plasiraju na tržište trebaju odgovarati potražnji i mogućnostima kupovne strane na tržištu, te imati jasne cjenovne signale. Kao i svi drugi proizvodi distributivni kapacitet i usluge koje ODS pruža korisnicima trebaju odražavati stvarne troškove, a obračun pojedinačnog troška treba biti fer i transparentan. Pojedinačni kapaciteti korisnika sistema, objedinjeni mogu imati značajnu ulogu u radu distributivnog sistema. Agregacijom pojedinačnih vrijednosti korisnika distributivnog sistema, pruža se prilika aktiviranja potencijala fleksibilnosti distributivnog sistema. Ujedno prilika za organizovanje pomoćnih usluga. Upravljanje potencijalom fleksibilnosti sistema, ODS postiže efekat energetske efikasnosti. Upravljanjem troškova i načinom fakturisanja i naplate ODS stvara preduslove za kvalitetno vođenje distributivnog sistema. Tarifni dizajn koji pravilno odražava troškove investiranja, upravljanja, zaštite i kvaliteta distributivnog sistema, dodatno aktivira pojedinačne potencijale korisnika Sistema i daje priliku ODS da iste iskoristi za unapređenje distributivnog sistema.

Literatura:

1.Report on Distribution Tariff Metodologies in Europe, ACER, February 2021.

2.Incentiziving consumer response trough costs-reflective distribution netvor charges, Ibtihal ABDELMOTTELEB, Tomás GÓMEZ,José Pablo CHAVES-ÁVILA, vier 15 June 2016 Paper 0273

3.Designing distribution network tariffs that are fair for different consumer groups, Centre for Compettition Policy of East Anglia October 2018.

4. Rational use of Connected Capacities in Purpose of more Electricity Efificient Power Distribution Network, Senad Aganovic, Edina Aganovic Tatjana Konjic, Madrid, 3-6 June 2019 Paper n° 504