Cilj ove knjige je iznošenje važnih činjenica u vezi značajnih projekata u Bosni i Hercegovini u kojima je autor knjige učestvovao ili bio u dodiru, prezentacija važnih znanja, kao i nastojanje da utiče na promjenu načina razmišljanja u struci u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

Autor knjige: prof. dr. Aleksandar Knežević

Piše: Leonida Hadžimuratović, voditelj odjela energije – CETEOR Sarajevo

U Sarajevu je 12. februara 2018. godine održana promocija Knjige „Ekonergijska paradigma, knjiga prva“ autora prof. dr. Aleksandra Kneževića.

Knjiga pored predgovora, sadrži poglavlja Ugalj i zrak, Mjeriteljstvo, Ratni period i Edukacija i istraživanje.

Cilj ove knjige je iznošenje važnih činjenica u vezi značajnih projekata u Bosni i Hercegovini u kojima je autor knjige učestvovao ili bio u dodiru, prezentacija važnih znanja, kao i nastojanje da utiče na promjenu načina razmišljanja u struci u Bosni i Hercegovini, ali i šire. U knjizi se daju imena organizacija i značajnih ljudi koji su učestvovali u tim projektima.

U Poglavlju „Ugalj i zrak“ daje se opis aktivnosti na uvođenju sistema menadžmenta kvaliteta zraka od 1967. godine, počev od aktivnosti na smanjenju emisije zagađajućih materija kod korištenja uglja u sobnim pećima i kotlovima centralnog grijanja, te s tim vezano i uvođenje zemnog gasa u Sarajevu.

U Sarajevu je najveća zagađenost zraka bila u periodu 1965 – 1970. godina, kada je visoka statistička vrijednost bila 3,5 do 4 puta veća od graničnih vrijednosti kvaliteta zraka, što je ogromna vrijednost imajući na umu da granične vrijednosti ne predstavljaju čist zrak nego kompromis između zahtjeva da se zaštiti zdravlje građana s jedne strane i osigura grijanje, industrijska proizvodnja i odvijanje saobraćaja, sa druge strane.

Osnovni uzrok prekomjerne zagađenosti zraka u Sarajevu u to vrijeme bila je neusklađenost načina sagorijevanja uglja sa konstrukcijama sobnih peći i kotlova. Stoga se u Sarajevu, počevši od 1972. godine organizuju seminari za ložače kotlova na ugalj, te domaćinstva upoznaju sa pravilnim načinom loženja sobnih peći koje su bile u upotrebi u to vrijeme. Pravilnim sagorijavanjem goriva, ne samo da se smanjuje zagađivanje zraka, nego se povećava ekonomičnost sagorijevanja, tj. postižu uštede u potrošnji goriva.

Tako je u periodu od šest godina, dakle prije dolaska zemnog gasa u Sarajevo, smanjena emisija sumpordioksida sa 7.300 tona godišnje na 4.200 tona godišnje, a čađi i produkata nepotpunog sagorijevanja sa 3.300 na svega 900 tona godišnje.

U knjizi se daje i prikaz projekta Zaštite čovjekove okoline u Sarajevu što je bio prvi okolinski projekat Svjetske banke. Od pet razmatranih scenarija u projektu, opredjeljenje je bilo dovođenje zemnog gasa u Sarajevu. Ovaj projekat nije do kraja realiziran. U knjizi se ukazuje na to šta u Sarajevu treba uraditi da bi se postigao čist zrak primjeren urbanom području.

Određene aktivnosti na sanaciji kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini danas se vrše u nekoliko kantona, i to u Sarajevskom, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom, te Unsko-Sanskom jerje potrebno znati kakvi programi postoje u smanjenju emisija, koliko koštaju ti programi, odakle će se pokriti troškovi, u kom roku će se realizovati, te koliko će se postići poboljšanje kvaliteta zraka. Naseljena mjesta treba da imaju uspostavljen sistem monitoringa kvaliteta zraka kako bi se mogla provjeriti očekivana poboljšanja kvaliteta zraka.

Treba promijeniti paradigmu – način razmišljanja da monitoring kvaliteta zraka služi samo da se proglašavaju upozorenja i alarmi u uslovima pojave epizoda prekomjerno zagađenog zraka. Osnovni zadatak monitoringa mora biti dobijanje podloga za donošenje sanacionih i razvojnih programa, te mogućnost provjere postignutih ciljeva.

Troškovi menadžmenta kvaliteta zraka, uključujući i troškove monitoringa kvaliteta zraka moraju biti opravdani smanjenjem broja bolovanja i poboljšavanjem kvaliteta življenja. Neodrživo je snositi troškove monitoringa kvaliteta zraka bez poduzimanja aktivnih mjera da se kvalitet zraka poboljša.

U ovom poglavlju daje se i prikaz učešća autora knjige na okolinskoj sanaciji termoelektrane Priština, Kosovo.

U poglavlju „Mjeriteljstvo“obuhvaćene su prve istraživačke aktivnosti autora knjige koje  su se odnosile na mjeriteljstvo, posebno mjerenja emisija zagađujućih materija. Tu je oblast i kasnije pratio. Ukazuje na postojanje dva osnovna tipa mjeriteljstva – mjeriteljstvo neznanja i kriminalno mjeriteljstvo. Daje čitav niz primjera, dobrih i loših, posebno razvijajući način razmišljanja o mjeriteljstvu. Daje i dva ilustrativna primjera mjeriteljstva u nogometu (postizanje golova), pokušavajući i na taj način da promjeni način razmišljanja o mjeriteljstvu. U ovom poglavlju se daje i jedan rad iz oblasti mjeriteljstva vezano na kvalitet zraka čiji je autor prof. dr. Nikole Barbalić.

U poglavlju „Ratni period“ govori o doprinosu svakog građanina odbrani države na svoj način. Doprinos autora knjige manifestira se kroz rad na uspostavi državne infrastrukture za razvoj u novom društvenom sistemu i promijenjenim okolnostima. U prvoj godini rata 1992. godine, u opkoljenom Sarajevu osniva kompaniju CETEOR čiji je cilj konsalting na području okoline i razvoja. Godine 1994, zajedno sa Nijazom Abadžićem i Bracom Alikalfićem osniva nevladinu organizaciju za podsticanje održivog razvoja – FONDEKO. Prije toga, 1993. godine učestvuje u izdavanju jednog broja časopisa Eko-oko. U toku rata izdaje knjigu „Održivi razvoj Bosne i Hercegovine“. U ovom pogavlju prezentiren je i jedan članak Nijaza Abadžića.

U poglavlju „Edukacija i istraživanje“ opisan je angažman autora knjige  na Institutu za procesnu tehniku, energetiku i tehniku Mašinskog fakulteta u Sarajevu, do 1996. godine. Prestankom sa radom tog instituta zbog ratnih i pratećih okolnosti prelazi na Fakultet gdje kao nastavnik uvodi usmjerenje okolinskog inžinjerstva, uspostavlja osam novih predmeta, uspostavlja međunardonu nastavnu saradnju Fakulteta u oblasti zaštite okoline i održivog razvoja. U predmete uvodi i novi koncept (paradigmu), gdje su uzroci uticaja na okolinu vezani za društvene, a ne tehničke uslove, te na istim principima objašnjava i mjere zaštite okoline.

Istražuje razvoj univerziteta u Bosni i Hercegovini. Kroz analizu svjetskih rankinga univeziteta ukazuje da najveći broj univerziteta u BiH ne spada među prvih 10.000 univerziteta u svijetu. Vezano za pojavu većeg broja privatnih univerziteta navodi da usvijetu privatni univerziteti mogu biti i gori i bolji od javnih univerziteta, te tako ukazuje na to da se među prva tri rangirana univerziteta u BiH, nalazi i jedan privatni univerzitet.

U ovom poglavlju se daje po jedan rad akademika Kemala Hanjalića i prof. dr. Tarika Kupusovića na teme funkcija univerziteta, odnosno razvoj naučno-istraživačkog rada na univerzitetima u BiH.

Bitno je pomenuti da je u toku priprema knjige „Ekonergijska paradigma, knjiga druga“ čiji je fokus održivi razvoj Bosne i Hercegovine, sa posebnim naglaskom na mjesto i ulogu novih blokova termoelektrana na ugalj u Bosni i Hercegovini.

m-Kvadrat