U Bosni i Hercegovini, zvučne barijere se počinju graditi od 2011.godine u sklopu gradnje novih puteva, prvenstveno na dionicama gradnje Koridora 5C kroz Bosnu i Hercegovinu. Osim ovog koridora, značajna količina zvučnih barijera izgrađena je i na autoputu Banja Luka – Doboj te Gradiška – Banja Luka. 

Pripremio: Kenan Buturović

Prekomjerna buka, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ozbiljno šteti ljudskom zdravlju i ometa svakodnevne aktivnosti ljudi u školi, na poslu, kod kuće i u slobodno vrijeme. Dodatni problem predstavlja činjenica da lokacije s visokom razinom prometne buke također imaju visoku razinu zagađenja zraka, što može prouzrokovati dodatne zdravstvene probleme za stanovnike.

Zvučne barijere, ili zidovi protiv buke, smatraju se najefektnijim mjerama za ublažavanje buke. Pozitivni efekti zvučnih barijera uključuju smanjenje poremećaja sna, smanjenje stresa, poboljšanje uslova boravka u vanjskom prostoru, smanjen rizik od oštećenja sluha i smanjenje povišenog krvnog tlaka koji uzrokuje buka, što poboljšava ujedno i zdravlje kardiovaskularnog sistema.

U Bosni i Hercegovini, zvučne barijere se počinju graditi od 2011.godine u sklopu gradnje novih puteva, prvenstveno na dionicama gradnje Koridora 5C kroz Bosnu i Hercegovinu. Osim ovog koridora, značajna količina zvučnih barijera izgrađena je i na autoputu Banja Luka – Doboj te Gradiška – Banja Luka.  Ukupno gledajući, na oko 227 km završenih autoputeva u BiH do sada je izgrađeno preko 135.000 m² zidova protiv buke. (Slika br.1 – Zvučna barijera u BiH). Ovaj trend posljednjih godina sve više prate i druge direkcije zadužene za puteve na nižim nivoima, tako da su prve zvučne barijere, finansirane od Direkcije za puteve KS , izgrađene i u Kantonu Sarajevo („A“ transverzala, Južna longitudinala) te na cestama u nadležnosti Direkcije za Ceste FBiH (Obilaznica Bugojno).

Novi trendovi u gradnji zvučnih barijera

Jedan od zadataka inžinjerske struke je stalni rad na poboljšanju postojećih proizvoda i rješenja te rad na inovacijama i realizaciji novih ideja.  Također, klimatski ciljevi o smanjenju emisija ugljika i klimatskoj neutralnosti do 2050. godine, dodatno su utjecali na razvoj zvučnih barijera na način da se na ove sisteme sve više počelo gledati kao na višefunkcionalne konstrukcije sa dodatnim mogućnostima u odnosu na njihovu primarnu funkciju, tj. zaštitu od prekomjerene buke.  To je i očekivan pravac razvoja obzirom da su rijetka područja gdje se može integrisati više ekološki prihvatljivih rješenja na jednom mjestu poput zvučnih barijera. Neki od primjera su:

Zvučne barijere sa ugrađenim solarnim panelima (eng. Photovoltaic Noise Barriers – PVNB) (Slika br.2 – PVNB Autoput A22, Italija)

Prvi PVNB sistem sa solarnim panelima integrisanim u konstrukciju zvučne barijere instaliran je u Švicarskoj 1989.godine.  Većina PVNB sistema je instalisana je u Europi, dok ostali kontinenti polako sustižu trend. Iako imaju određene nedostatke u poređenju sa tradicionalnim solarnih sistemima (ograničenja optimalne orijentacije i ugla zbog postojeće zvučne barijere), njihova glavna prednost je što, za razliku od solarnih farmi velikih razmjera, koriste vrlo malo zemlje, mogu biti dizajnirani za apsorpciju zvuka i istovremeno proizvode električnu energiju. Također, vrlo često postoji protivljenje javnosti protiv korištenja društvenog prostora za gradnju ovih i sličnih sistema jer se najčešće radi o investicijama od strane privatnih lica i kompanija.  Stoga je ključno pronaći ovakva i slična rješenja za korištenje dostupnog prostora za višestruke svrhe (tzv. dualna upotreba prostora), posebno u urbanim područjima.

Jedan od uspješnijih projekata je projekat zvučne barijere sa ugrađenim solarnim panelima za Montessori školu u Neuöttingu u Njemačkoj koji je izvela jedna od vodećih europskih firmi za zaštitu od buke R.Kohlhauer GmbH i koji je osvojio nekoliko nagrada struke. (Slika br.3)

„Zelene“ zvučne barijere

Prednosti za stanovnike koji imaju vizualno privlačne i umirujuće ozelenjene zidove protiv buke umjesto monotonih i jednoličnih površina su ogromne.  „Zelene“ zvučne barijere poboljšavaju njihovo mentalno i fizičko zdravlje, pomažu protiv onečišćenja zraka, značajno poboljšavaju mikroklimu, rješavaju efekt „urbanih toplinskih otoka“  itd.

(Slika br.4 – Appiano, Italija)

Pojedine zemlje već imaju inicijative i o prenamjeni postojećih betonskih zvučnih barijera u ekološke „bafere“ i  koridore.

(Slika br.5 – Projekt „Biophilic Soundscape“:  Transformacija zvučnih barijera na autoputevima, Melbourne, Australia)

Zvučne barijere sa sistemima za pročišćavanje zraka

U posljednjih nekoliko godina pojedine kompanije rade na novim sistemima zvučnih barijera sa integrisanom tehnologijom za pročišćavanje zraka. Sistem će biti u mogućnosti pružiti pročišćavanje zraka eliminacijom svih ispušnih plinova iz vozila, uz  dodatnu mogućnost dekarbonizacije.  Ovo su veoma značajne inicijative razvoja jer su buka i emisije stakleničkih plinova dva glavna negativna utjecaja uzrokovana cestovnim prometom.

(Slika br.6 – Kohlhauer EXEL sistem sa za pročišćavanje zraka)

Primjena ekološki prihvatljivih rješenja u BiH

U Bosni i Hercegovini, inžinjerski tim iz firme CONING Sarajevo, jednog od regionalnih lidera u oblasti zaštite od buke, godinama radi na inovacijama i uvođenju novih, ekološki prihvatljivih sistema u gradnji.  Cilj ovih inicijativa je procijeniti različite materijale za zvučne barijere koji mogu smanjiti emisije stakleničkih plinova i ostvariti uštede troškova u isporuci infrastrukturnih projekata, uz zadržavanje funkcionalnosti sistema.

Tako su u CONING-u pronašli rješenje za značajno smanjenje količina betona na izgradnji zvučnih barijera. Kao ključna komponenta u betonu, najviše korištenom građevinskom materijalu na svijetu, cement je značajan uzročnik klimatskih promjena. Svake godine se proizvede više od 4 milijarde tona cementa, što čini oko 8% globalnih emisija CO². Stoga su u CONING-u odlučili uvesti održivije prakse gradnje te time dati svoj doprinos smanjenju emisija ugljika i promociji ekološki učinkovitijih ideja. U saradnji s partnerima, inžinjeri CONING-a primjenili su sistem temelja sa recikliranim čeličnim cijevima kao pilotima, izbacujući betonske temelje u potpunosti.

(Slika br.7 – Temeljenje zvučnih barijera sa novim sistemom od čeličnih cijevi).

Rezultati novog rješenja pokazali su se izvanrednima.  Sistem se pokazao jeftinijim, tri puta bržim za izgradnju a proizvodio je i manje otpada. Što se tiče ekološkog utjecaja, od 2015.godine kada se sistem prvi put primjenio u BiH, uklanjanjem armiranog betona iz temelja zvučnih barijera ostvareno je smanjenje ugrađenog ugljika (eng. embodied carbon) od preko 6.000 tona.  Sistem na najbolji mogući način primjenjuje principe cirkularne ekonomije u gradnji te je široko prihvaćen od strane klijenata, projektanata i građevinskih kompanija, što će donijeti dodatne ekonomske i ekološke benefite u projektima koji slijede.

Zaključci i preporuke

Cementni beton, materijal relativno lako dostupan i jeftin, imao je svoje mjesto u istoriji i razvoju  društva gotovo vijek i pol , koliko se primjenjuje. Međutim, da bi se sektor cementa uskladio s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, godišnje emisije će se morati reducirati  barem za 16% do 2030. godine. Dok je dekarbonizacija cementa i betona složen zadatak te su dostupne alternative portland cementu još uvijek cjenovno izazovne, od iznimne je važnosti primjeniti tehnička rješenja koja već sad mogu zamijeniti ili barem reducirati upotrebu betona, gdje god je to moguće.

Nadamo se da će primjer iz firme CONING podići svijest i potaknuti ostale kompanije, proizvođače, projektante te općenito građevinsku industriju na potrebu uvođenja ekološki prihvatljivijih materijala i procesa. Svaka tona smanjenih emisija danas olakšava zadatak za sutra. Naučnici širom svijeta upozoravaju da su brze i radikalne akcije ključne kako bismo spriječili da naša djeca dožive neizvjesnu budućnost i kako bi se zaustavilo uništavanje biodiverziteta širom svijeta. Vremena za gubiti više nemamo, moramo djelovati sad.