U vremenu kada objekti sve više postaju već i nosioci identiteta i poruke, ventilirana fasada je sredstvo kroz koje savremena arhitektura govori.

Piše: Maja Kovačević Salkić, dipl.ing.arh, Projektni atelje CADing d.o.o. Tuzla

Fasada, izvedena iz latinske riječi facies – što znači lice ili izgled – oduvijek je predstavljala ključni element izraza svake građevine. Ona nije samo vanjska obloga objekta, već njegov karakter, poruka i prvi utisak koji ostavlja na posmatrača. Kao što modni dizajner oblikuje vizualni identitet pojedinca, tako arhitekta koristi fasadu da artikuliše duh vremena, vrijednosti zajednice i identitet prostora.

U eri tehnoloških inovacija, energetske efikasnosti i urbanog dinamizma, fasada je dobila novu dimenziju – postala je sinteza estetike i funkcionalnosti. Među savremenim fasadnim sistemima, ventilirane fasade se sve više ističu kao superiorno rješenje koje odgovara na složene izazove današnje gradnje.

Fasada je lice zgrade i upravo ona je ona ta koja ostavlja onaj prvi utisak na posmatrača.

Gledajući kroz historiju, fasade su oduvijek bile pokazatelj vremena i moći u kojem je jedan narod živio što se može pratiti kroz kulturno historijska naslijeđa.

Danas živimo u svijetu arhitekture koji se neprestano mijenja  što  se odražava i u samom izgledu objekata koji se svakodnevno grade u našem okruženju.

Prilikom projektovanja, svaki arhitekta posveti veliki dio pažnje u oblikovanju fasade nastojeći da objekat bude što privlačniji i ugodniji za oko. Međutim, pored toga što fasada treba da zadovolji estetske kriterije tj. da bude atraktivna i ugodna za oko, fasada treba da ima i dobre tehničke karakteristike kako bismo za nju rekli da je u potpunosti zadovoljila sve kriterije.

Ventilirane fasade postaju neizostavan element savremene arhitektonske prakse. Njihova tehnička superiornost, fleksibilnost u dizajnu i dugoročna energetska efikasnost čine ih optimalnim izborom za različite tipove objekata – od privrednih,  javnih pa sve do stambenih individualnih i kolektivnih objekata. Kroz primjenu ovih sistema, arhitekti ostvaruju veću slobodu u oblikovanju, dok investitori i korisnici dobijaju trajnu vrijednost i kvalitet prostora.

Ventilirane fasade predstavljaju višeslojni sistem obloge vanjskog zida koji omogućava stalnu cirkulaciju zraka u ventilacionoj zoni. Sastoje se od:

  Završnog sloja (obloga): aluminijske kompozitne ploče, keramičke ploče, HPL ploče, itd.

  Ventilacioni sloj: omogućava prirodnu strujanje zraka, što smanjuje termičko opterećenje objekta.

  Nosive potkonstrukcije i izolacionog sloja: mineralna vuna s paropropusno-vodonepropusnom membranom, fiksirana direktno na konstruktivni zid.

Zahvaljujući ventilacionom sloju fasade zgrade, uz upotrebu odgovarajuće debljine i kvalitetnog odabira mineralane vune, zgrade imaju izrazito dobre termičke karakteristike.

Još jedna od bitnih prednosti ventiliranog sloja fasade ogleda se u činjenici da izolacioni sloj fasade nikada nije direktno izložen vanjskim uticajima što svkako utiče na dugotrajnost i kvalitet tog dijela fasade.

Zahvaljujući ovako dobrim tehničlkim karakteristikama kao i negraničenom mogućnošću u pogledu oblikovanja vanjskog izgleda objekta, ventilirane fasade se sve češće primjenjuju kod svih vrsta objekat.

Ventilirane fasade predstavljaju savremeni odgovor na potrebe arhitekture 21. stoljeća. One ne samo da pružaju superiorne tehničke performanse u pogledu energetske efikasnosti, ventilacije i dugotrajnosti, već nude neograničene mogućnosti estetskog izražavanja. Kao arhitekta, smatram ih ključnim elementom u svakom projektu gdje se želi spojiti funkcija, oblik i duh mjesta.

U vremenu kada objekti sve više postaju već i nosioci identiteta i poruke, ventilirana fasada je sredstvo kroz koje savremena arhitektura govori.

Evo nekoliko primjera iz prakse kako smo mi u CADingu iskoristili potencijal ventiliranih fasada koristeći ga kod javnih i stambenih objekta.

Shpping centar BCC Tuzla  ( 2016)

Aluminijske kompozitne ploče u kombinicaji sa termofasdom i aluminijskom staklenom fasadom FEAL T 65.

Kod projekta BCC Tuzla, poseban akcenat stavljen je na vizuelnu dinamiku fasade kroz kombinaciju tamnih aluminijskih kompozitnih ploča i vertikalnih svjetlećih panela u živim bojama. Izvlačenje pojedinih segmenata fasade iz ravni dodatno naglašava plastičnost forme, čime se postiže atraktivna silueta i danju i noću.

Crna površina fasade nije statična – razbijena je vertikalnim linijama svjetlosnih elemenata u više boja (ružičasta, zelena, žuta, plava), koje su nasumično, ali pažljivo ritmizirane duž cijelog volumena objekta. Ove linije funkcionišu kao integrisana LED rasvjeta, pružajući zgradi izražajnost i identitet, naročito u noćnim uslovima. Time fasada dobiva dualnu prirodu: danju zadržava suzdržani karakter, dok noću transformiše objekat u vizuelno dominantan orijentir u prostoru.

Fasada čvrsto komunicira sa namjenom objekta – riječ je o trgovačkom centru, što se ogleda u pristupu koji favorizuje atraktivnost, prepoznatljivost i privlačnost. Kombinacija crne boje sa svijetlim linijama i staklenim segmentima poziva posjetioce.

Ova fasada predstavlja uspješan spoj tehnologije, dizajna i funkcije, gdje arhitektura koristi napredne materijale i svjetlosne efekte kako bi kreirala objekat koji komunicira s korisnicima u oba vremenska režima – dan i noć. U formalnom i tehnološkom smislu, to je primjer savremene, urbanistički osjetljive arhitekture, u kojoj estetika ne isključuje racionalnost, već je nadopunjuje kroz detalj, mjeru i ritam.

Shpping centar BCC Sarajevo  ( 2019)

Aluminijske kompozitne ploče u kombinaciji sa cementnim pločama, aluminiskom staklenom fasadom  FEAL T 50 i  fasdnim panelom.

Fasada ovog objekta predstavlja izrazito izražajan primjer  dinamične arhitekture, u kojoj je trodimenzionalnost ključna komponenta vizualnog identiteta. Projektovana da bude upadljiva, prepoznatljiva i atraktivna – posebno u noćnim uslovima – ona kombinuje geometrijsku čistoću s prostornim ekspresijama i igrom svjetla.

Poseban kvalitet fasade leži u integraciji LED rasvjete svjetiljke Vista (Zumtobel) koja prati geometriju trokutastih oblika – najčešće kao linijski obrubi unutar samih izbočina. Ova rasvjeta nije funkcionalna već isključivo arhitektonski element, koji noću pretvara fasadu u vizuelno moćan svjetlosni objekt. Svjetlosni akcenti definišu rubove, pojačavaju percepciju volumena i uspostavljaju identitet objekta u širem urbanom prostoru.

Bjele fasadne ploče ventilirane fasade koje dominiraju najvećim dijelom fasade razbijene se sa trokutastim svijetlećim elementima u dvije boje koji su dodatno naglašeni izvlačenjem pojedinih dijelova iz osnovne ravni fasade.

Zbog izraziro velike dužine objekta a male visine, fasad od aluminijskih kompozoirnih ploča je prekinuta sa cementnim pločama u tri boje sa akcentom na vertikalnost.

Hotel Sali sa svadbenom salom u Tuzli (2020/2023)

Za razliku od komercijalnim objekata gdje akcenat stavljamo na razigraniu i dinamičniu fasadu kod hotelskih objekata težimo ka eleganciji i jednostavnosti fasade koja odiše toplinom i ugodnošću.

Jedan od takvih objekata je i hotel Salis sa svadbenom salonsom lociran u mirom okruženju koji dodatno uljepšavaju  visokim stablima boova i kanadskog javora.

Dominantna karakteristika fasade jeste primjena  ventilirane fasade od aluminijskih kompozitnih ploča u imitaciji drveta, čime se ostvaruje topla, prirodna i luksuzna atmosfera. Drveni ton obloge stvara dojam sofisticiranosti i udobnosti, što je u savršenom skladu sa namjenom objekta kao hotela višeg standarda.

Kao kontrast  toplini drveta, pojedini dijelovi su tretirani tamnim pločama koje akcentuju horizontalnu podjelu etaža – naročito u zonama između prozora. Ovakva kombinacija boja stvara skladnu ravnotežu i vizualnu eleganciju.

Objekat hotela Salis predstavlja primjer elegantne i suzdržane arhitekture, oslonjene na jasnoću forme, plemenitost materijala i skladnu integraciju sa okruženjem. Vizuelni identitet objekta temelji se na toploj i ugodnoj materijalizaciji, s izraženim osjećajem za mjeru, proporciju i detalj.

Hotel Salis odražava  savremen pristup dizajnu hotela, u kojem se balansira između elegancije i topline. Korištenjem fasade u imitaciji drveta, objekat se estetski približava prirodnom kontekstu, dok istovremeno zadržava urbano i reprezentativno prisustvo.

Ovaj pristup pokazuje razumijevanje arhitektonske uloge hotela – kao prostora komfora, identiteta i doživljaja. Fasada, u tom smislu, nije samo obloga, već nosilac atmosfere koju korisnik intuitivno percipira već pri prvom pogledu na objekat.

SPO Blok B (Pecara 2) u Tuzli (2024)

Stambeno poslovni objekat u naselju Brčanska Malta u Tuzli. Baumit termo fasada u kombinaciji sa ventiliranom fasadom završno obraženom sa aluminiskim kompozitnom pločama, perforiranim HPL pločama na zakošenim balkonima te istegnutim metalnim pločama na  evakuacionim stepeništima.

Ventilirana fasda sa crnim pločama je korištena kako bi se dodatno akcentirali izvučeni dijelove fasade i ona je kao takva korištena jedinstveno na sve četiri stambene lamele.

Poseban kvalitet fasade leži u njenoj dubinskoj artikulaciji. Kombinacijom transparentnis staklenih balkonskih ograda i punih perforiranih balkonskih ograda oh HPL ploča postignuta prostorna dinamika, čime je razbijena ravna ploha i postignut osjećaj igre volumena.

Vertikalne trakasti elementi u jarkim bojama dodatno su izvučene iz ravni fasade, čime se postiže plastičnosti forme gdje se ovakva vrsta oblikovanja koristi i u vizuelnoj komunikaciji između korisnika-posmatrača gdje korisniku naglašava glavni ulaz u objekat kao i položaj vertikalne komunikacije gdje svaka stambena jedinica ima svoju boju.  Ova geometrijska razrada i igra kolorita daje objektu snažnu identifikaciju i urbani karakter.

Ovaj stambeno-poslovni objekat pokazuje kako se kroz kombinaciju ritma, boje i teksture može kreirati zgrada snažnog identiteta, koja odgovara i funkcionalnim i estetskim kriterijima savremenog stanovanja. Fasada nije samo zaštitna ovojnica, već aktivni element urbanog prostora – sredstvo komunikacije između stanara, grada i prolaznika.