Procjena nivoa pametnih rješenja u lukama Jadransko-jonske regije

Piše: Msc. Adna Šovšić Kurešepi, dipl.ing.el., CETEOR Sarajevo, asovsic@ceteor.ba

 

Uvod

U svjetskoj trgovini pomorski saobraćaj ima izuzetno važnu ulogu. Budući da se oko 90% svjetske trgovine odvijabrodovima (prema IMO[1]) luke su postale krucijalne karike u lancu snabdijevanja. Kako bi se zadovoljio protok sve većih količinatereta, luke moraju uložiti u infrastrukturnu ekspanziju, koja uključuje višeenergijski efikasnih postrojenja za rukovanje teretom,sistema prenosa,  za odvijanje industrijskih aktivnosti za čije procese je potrebna energija u različitim oblicima.

Pomorski saobraćaj je najefikasniji način transporta robe na svijetu sa aspekta karbon otiska – mnogo efikasniji od drumskog ili vazdušnog saobraćaja (slika 1). Ipak, industrija nastoji dodatno poboljšati efikasnost potrošnje goriva brodova i smanjiti karbonski otisak brodskog transporta. Današnji kontejnerski brodovi i brodovi za transport automobila omogućavaju transport enormne količine robe širom svijeta, što je podstaklo svjetski ekonomski rast na način koji se prije samo 50 ili 60 godina smatrao nevjerovatnim.

Slika 1. Emitovani ugljendioksid (grama) za transport 1 t tereta na udaljenost od 1 km

 

Energijska efikasnost i ekološka svijest u luci se mogu poboljšati samo uz pomoć naprednog zanja i iskustva  (know-how) i saradnje između različitih aktera. Nekoliko luka je sprovelo mjere energijska efikasnosti, ali uopšteno, lukama očigledno još uvijek nedostaje sistematski pristup energijskoj efikasnosti.

Ova teza je motivisana potrebom da se mapira put energetske efikasnosti za luke, a u skladu sa rastućim regulatornim pritiskom i potrebama održivosti.

Luke ADRION[2] područja su zbog malih dimenzija i infrastrukturnih ograničenja, ali i nedostatka saradnje i političkih  razlika područja ADRION-a, te slabe primjene politika EU na ovom području, izgubile historijsku misiju kao mjesta razmjene, zbog čega se suočavaju sa niskim nivoom

modernizacije, neadekvatnog nivoa ekspertize i nerješenih pitanja vezanih za održivost i urbanu regeneraciju (projekt PoWER, 2018[3]).

Sa druge strane, ADRION luke su i dalje složeni ekosistemi, koji imaju savršenu podlogu da bi ponovo postali akteri razvoja u ovoj oblasti. U cilju poboljšanja resursne efikasnosti i smanjenja karbonskog otiskaje u okviru prvog javnog poziva transnacionalnog Jadransko-jonskog programa INTERREG V-B 2014.-2020. (ADRION) odobreno provođenje projekta PoWER, koji ima za cilj da pruži podršku u procesu transformacije luka u inovacione centre (inovation hubs) čiji je osnovni zadatak povezati ADRION regione[4] i iskoristiti njihov neiskorišteni preduzetnički potencijal.

CETEOR i Projekt PoWER

CETEOR d.o.o Sarajevo se ispred BiH, sa još 8 strateških partnera iz Italije, Grčke, Albanije, Srbije i Hrvatske, kandidirao na prvi javni poziv transnacionalnog Jadransko-jonskog programa INTERREG V-B 2014.-2020. (ADRION) “POWER”. Odabrane pilot luke koje će učestvovati u projektu su: Ravenna, Bari, Igoumenitsa, Drač, Brčko i Rijeka.Ovaj projekat je odobren za financiranje u vremenskom periodu od dvije godine. Projekt je započeo s implementacijom početkom januara tekuće godine i traje do kraja decembra naredne godine.

Projekt “PoWER” (Ports as driving Wheels of Entrepreneurial Realm) – Luke kao pokretački mehanizam preduzetništva – podstiče saradnju među ključnim akterima inovacionog lanca snabdjevanja (obrazovne institucije, preduzeća i javna administracija) – na lokalnom i transnacionalnom nivou kako bi se iskoristio još neiskorišteni preduzetnički potencijal ovih luka.

Očekivani rezultati projekta su:

  • Izrada jedinstvene PoWER metodologije kojom će se nastojati ubrzati saradnja preduzeća i istraživački instituta,
  • Uspostava mreže inovacionih centara (Innovation Hubs Network – IHN),
  • Izrada IHN strategije za evoluciju luka u inovativne centre koja će biti podržana ICT (Information and communications technology) platformom.

CETEOR je voditelj radnog paketa WPT1 pod nazivom kreiranje energetski orijentirane mape potreba,a koji se sastoji iz više aktivnosti. Osnovni izlaz ovog radnog paketa jeste mapa energijski orijentiranih potreba studija slučaja. Kako bi se u konačnici formirala mapa potreba, aktivnosti ovog radnog paketa predviđaju/zahtjevaju kreiranje obrazaca/upitnika putem kojih će svi partneri koji učestvuju u projektu doći do podataka o energetski orijentiranim potrebama pilot projekata u lukama uključenim u Projekt. Tako je projektni tim CETEOR-a sačinio obrazce i alate za prikupljanja podataka koje se odnose na: kvalitativni, kvantitativni i bihevioralni aspekt energetski orijentiranih potreba luka.

Metoda procjene nivoa pametnih rješenja u lukama

U okviru radnog paketa koji vodi CETEOR, obuhvaćena je i aktivnosti pod nazivom procjena nivoa pametnih rješenja  luka (engl. Smartness Assessment – SA). Ova aktivnost predviđa, kao i ostale aktivnosti ovog radnog paketa, razvijanje metodologije za procjenu, a koja se sastoji od alata za procjenu i upitnika koji daje potrebne podatke sa kvalitativnog, kvantitativog i bihevioralnog aspekta neophodnih zaprovođenje ove aktivnosti.Cilj aktivnosti je da identifikuje:

– pametna rješenja koja su već instalirana

– neizraženi potencijal postojeće situacije za razvoj pametnih rješenja

– stanje znanja i ekspertize zaposlenih u lukama.

Ovom aktivnošću će biti prikazane sve prednosti pametnih rješenja, kako bi se pomoglo da uprave luka shvate kako pomoću pametnih rješenja iskoristiit neiskorišteni potencijal u studijama slučaja kao i sve benefite koje takva rješenja nude.

Projektni tim CETEOR-a je razvio metodologiju koja se temelji se na kognitivnom analitičkom pristupu stručnjaka, što znači da će procjenitelji subjektivno evaluirati nivo pametnih rješenja u lukama. Budući da još uvijek ne postoji općeprihvaćena definicija SA luka, CETEOR je dao svoju definiciju kako slijedi:

Procjena nivoa pametnih rješenja (engl. Smartness Assessment – SA) je proces vrijednovanja trenutne izvedbe luka sa aspekta infrastrukture i opreme, procesa i znanja i iskustva, u tri različita sektora (operativni, energetski i ambientalni menadžment). Ovaj process identifikuje“jake” i “slabe” tačke luke, te na taj način omogućava mapiranje potreba za svaku luku.

Kako bi se provela SA za svaku luku obuhvaćenu projektom, razvijen je upitnik putem kojeg se dolazi do podataka za provođenje procjena tri sektora luke:

  1. operativni menadžment;
  2. energijski menadžment;
  3. ambientalni menadžment.

Sva tri sektora se procjenjuju na temelju ocijena tri aspekta:

  1. infrastruktura i oprema;
  2. procesi;
  3. ekspertiza.

Upitnik je baziran na matričnom pristupu koji uključuje dvije vrste pitanja za svaki sektor i za svaki aspekt. Svaka vrsta pitanja sadrži barem dva podpitanja kako bi se došlo do što preciznijeg trenutnog stanja razvoja određenog aspekta u određenom sektoru. Na taj način će se izvršiti cjelovita procjena.

Metoda procjene predviđa pet nivoa, baziranih na semantičkom opisu, koje procjenitelj treba koristiti prilikom ocjenjivanja svakog aspekta (vidi Tabelu 1.).

Tabela 1. Nivoi SA

 

Ove ocjene se koriste za procjenu svakog aspekta za svaki sektor, što u konačnici daje ukupno 18 različitih ocjena. Pitanja su kodirana što znači da svaka vrsta pitanja označava nivoSA određenog sektora za određeni aspekt. Prvo slovo koda predstavlja aspekt (I – Infrastruktura i oprema, P – Procesi i E – Ekspertiza), sljedeća dva slova u indeksu predstavljaju sektor (OM – Operativni Menadžment, EM – Energijski Menadžment i AM – Ambientalni Menadžment), a posljednja znamenka predstavlja tip pitanja (1 – pitanje tipa 1 i 2 – pitanje tipa 2).

Svi nivoi evaluacije su prikazani u tabeli 1.

Table 2. Popis kodova SA

 

Kako bi se SA pojedinih sektora luke, a onda i cijele luke, prikazali vizualno razvijen je i Excel alat

Za svaki sektor se pomoćuExcel alatavrši procjenapredočena radarskim grafikonom, nakon što se unesu vrijednosti za svaki tip pitanja pripadajućeg sektora, gdje veće područje radarskog grafikona predstavlja veći nivo SA, što je prikazano sljedećim primjerom.

Slika2. Prikaz radarskog grafikona za procjenu sektora operativnog menadžmenta

 

Slika 2. prikazuje primjer procjene za sektor operativnog menadžmenta. U ovom primjeru prosječna ocjena sektora (koja se temelji na evaluaciji 6 različitih tipova pitanja za tri aspekta) iznosi 3.33 od 5, što prema tabeli 1 znači da SA ovog sektora na srednjem nivou,odnosno da u luci postoji nekoliko pametnih rješenja. U ovom primjeru luka ima vrlo dobru ekspertizu u području operativnog menadžmenta (prosječni rezultat 4 koji smo, nakon što smo subjektivno izvršili ocjenjivanje prema upitniku, ocjene dva aspekta unijeli u excel alat), procesi operativnog menadžmenta su na zadovoljavajućem nivou (prosječni rezultat 3,5), dok je aspekt infrastruktura i oprema luke najslabije ocjenjen (prosječni rezultat 2,5).

Slika3. Prikaz radarskog grafikona za procjenu cjelokpune luke

 

Slika 3. prikazuje prosječni rezultat od 2,83 koji prema tabeli 1. ukazuje na srednji nivo SA luke, što znači da luka posjeduje nekoliko pametnih rješenja. Sa slike se vidi da sektor operativnog menadžmenta ima najviši nivo SA, dok najmanji nivo SA ima sektor ambientalnog menadžementa.

Koristeći 18 tipova pitanja koja imaju mnogo podpitanja obuhvaćenih upitnikom, procjenitelj bi trebao biti u mogućnosti ocijeniti svaki aspekt luke na temelju nalaza dobivenih nakon obavljenih intervjua sa predstavnicima luke. Intervju se može obaviti s jednom osobom ili s grupom, može se poslati kao anketa na više adresa predstavnika luka, ili ga procjenitelj može ispuniti i sam ukoliko ima sve neophodno informacije. Odluka o načinu provedbe intervjua donosi procjenitelj. Posebno dizajniran alat MS Excel se koristi za izradu grafikona radara za vizualizaciju SA za različite sektore luke i ukupnog nivoa SA za cijelu luku, kao i za izradu narativnog izvještaja o SA luke.

SA predstavlja koristan alat za procjenu potencijala za unaprijeđenje resursne efikasnoti u lukama i smanjenja karbonskog otiska. Metoda se može uvrstiti kao dio standardnih alata menadžementa u lukama, a može se koristiti i za SA postrojenja koji imaju druge tipove djelatnosti ( npr. aerodromi, željeznice, logistički centri i sl.) .

Istraživanja i provođenje SA u luci Brčko, kao pridruženom partneru projekta, pokazala su da potencijal za unaprijeđenje resursne efikasnosti postoji, počevši od pretovarnog sistema do načina grijanja objekata luke, kao i sistema rasvjete.

Najbolje ocjenjen sektor luke Brčko jeste sektor Operativnog menadžmenta. Toj ocjeni je najviše doprinio aspektIOM2koji se odnosi na intermodalni transport luke koji se sastoji od cestovnog, željezničkog i riječnog saobraćaja, koji se koristi u punom kapacitetu, te aspekt POM1 koji opisuje sistem upravljanja kvalitetom. Luka je uvela sistem upravljanja kvalitetom ISO 9000: 2015, kojegredovno recertificira. Sektor ocjenjen sa najnižom ocjenom je sektor Ambijentalnog menadžmenta.

Budući da se u luci koriste električni uređaji, stariji od 50 godina i nemaju nikakvu vrstu optimizacije i praćenja, zabilježena je visoka specifična potrošnja električne energije. Stoga je nužno intenzivirati napore za razvoj politika uštede energije i korištenja obnovljivih izvora energije u luci.

Prema gore navedenom, SA će se poboljšati proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije koja bi smanjila ukupnu potrošnju električne energije.

Prema rezultatima SA, postoji posebna potreba za obukama i treninzimana polju energijskog i ambijentalnog menadžmenta. U tu svrhu je potrebno poticati korištenje savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT).

U kontekstu energijske efikasnosti u lukama, rezultati projekta će stvoriti značajnu podlogu za animiranje novčanih sredstava iz međunarodnih razvojnih organizacija za unaprijeđenje trenutnog stanja luka Jadransko-jonske regije.


[1] International Maritime Organization, https://business.un.org/en/entities/13
[2]ADRION regija obuhvata 8 država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Italija, Crna Gora, Srbija i Slovenija. Zemlje učesnice projekta PoWER su: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Italija, Srbija i Albanija.
[3]PoWER-Ports as driving Wheels of Entrepreneurial Realm
[4]ADRION regija obuhvata 8 država: Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Italija, Crna Gora, Srbija i Slovenija. Zemlje učesnice projekta PoWER su: Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Italija, Srbija i Albanija.

 

m-Kvadrat

print