Tradicionalna japanska kuća, napravljena od drva i papira predstavlja spiritualno sklonište za dušu, a ne fizičko sklonište za tijelo.
Konceptualizacija arhitektonski definisanog prostora unutar arhitektonskog djelovanja predstavlja jedno znanstveno istraživanje unutar segmenta arhitekture i arhitektonskog projektiranja koje omogućava da arhitektonsko dijelo i realizacija počivaju na principima koji svoje utemeljenje imaju u nizu parametara koji su analizirani i iz čije analize proizilaze razlozi uporave određenih elemenata unutar procesa nastanka samog objekta.
Naziv: Kuća Bushido
Autor: Fo4a Architecture
Lokacija: Vogošća, Sarajevo,Bosna i Hercegovina
BUSHIDO HOUSE
Konceptualizacija arhitektonski definisanog prostora unutar arhitektonskog djelovanja predstavlja jedno znanstveno istraživanje unutar segmenta arhitekture i arhitektonskog projektiranja koje omogućava da arhitektonsko dijelo i realizacija počivaju na principima koji svoje utemeljenje imaju u nizu parametara koji su analizirani i iz čije analize proizilaze razlozi uporave određenih elemenata unutar procesa nastanka samog objekta. Arhitekturi se na takav način daje jedan metafizički i fizički dublji smisao koji biva shvaćen kao dio sveokruženja kog je za razliku od onog prirodnih, sveobuhvatnog ustvari kreirao čovjek. Bitan segment konceptualizacije ovog tipa postaje prirodno okruženje unutar kojeg se objekat kreira, odnosi objekta spram sredinom i prirodom ovim putem dobivaju jedno duboko značenje i smisao, tako da arhitektura nastala na ovim načelima ima duboka utemeljenja u analiziranju i traženju razloga zašto će se nešto pojaviti, odnosno neće pojaviti kao dio projekta ili objekta. Iz svega rečenog fokus postaje ustvari kontekstualizacija, odnosno nasuprot nje dekontekstualizacija arhitektonski definiranog prostora. Shodno i ovisno o namjeni objekta interpretacija načela okoline i filozofije osobe zakoju se objekat kreira će se mijenjati ali u svojoj biti uvijek će imati traganje za odgovorima kroz iscrpnu analizu okoline, okolnih parametara, elemenata, koje sada arhitekrura nastoji da okarakteriše kao afirmativnim ili ne, i na takav način odlučuje da li će se desiti određena implementacija takvih principa i saznanja ili neće. Specifičnost filozofije u arhitekturi i u arhiteltonskom djelovanju jeste da je ono dio metafizičke strane koje svojim djelovanjem nastoji da naglasi i utiče na korisnika arhitekture, na neki način imamo sintagmu koja postaje takva da se može reći da metafizička pojava nastoji da utiče fizičkom okolinom.
JAPANSKA KUĆA
Prema japanskoj filozofiji, kuća predstavlja privremeno sklonište za tijelo, kao što je tijelo privremeno sklonište za duh ili dušu. Samo je duša vječna (spirit). Zato tradicionalna japanska kuća, napravljena od drva i papira predstavlja spiritualno sklonište za dušu, a ne fizičko sklonište za tijelo. Čuti i osjetiti kišu, žubor potoka, šum drveća, smatra se normalnim i prirodnim. Živjeti usred vrta ili prirode i u dosluhu sa prirodom, san je svakog japanskog načina života. Tako priroda i čovjek ujedinjeni u zajedničkoj koegzistenciji žive stoljećima. Bez simetrije koja ne postoji u prirodi, podložna mijeni i mijenjanju, fleksibilna i nestalna, nepatvorena i prirodna, organskog i dinamičnog prostora i dizajna, uključujući prostor sa faktorom vremena, prefabricirana i nikada dovršena, ona je primjer i podloga za suvremen način života u Japanu, a i šire.
SAMURAJSTVO
Bušido (jap. bushido: ratnikov put), kodeks časti jap. vitezova (buši), sadržava propise o moralnoj i vojničkoj stezi, a temelji se na Konfucijevim i Budinim zasadama. Japanska kultura je poznata po brojnim specifičnim konceptima, među kojima je ,,kaizen”- filozofija kontinuiranog poboljšanja, ali i ,,bušido” – kodeks ponašanja samu- raja koji je star nekoliko vekova. Sama riječ bušido u prevodu znači (,,buši“) i („do”), što predstavlja put kojim ratnik treba da ide odnosno put koji treba da sledi. Iako se bušido principi i danas primenjuju prije svega u borilačkim veštinama, radi se o moralnim načelima i životnoj filozofiji koji se mogu primjeniti na sve aspekte života. Ovim principi ne nalaze primenu samo u sportu već i u svakodnevnom privatnom i poslovnom životu. Naime, bušido kodeks obuhvata sedam vrlina koje su ratnici morali posedovati. Te vrline su: pravednost, hrabrost, milosrđe prema ljudskom rodu (saosjećanje), iskrenost (čestitost), čast, vjernost (lojalnost). To podrazumijeva i ljubav, vjernost, umjerenost, strpljenje, skromnost, izdržljivost i uljudnost. Oni vitezovi koji su posjedovali sve vrline smatrani su vitezovima najvišeg reda odnosno ranga.
