Ventilirana fasada je konstrukcijsko rješenje koje koristi dvostruko ziđe razdvojeno jedno od drugog potpornom konstrukcijom za stvaranje zračne komore za ventilaciju. Ova operacija stvara efekat dimnjaka koji aktivira zračne struje konvekcijom, poboljšavajući zvučnu i toplinsku izolaciju objekta i povećavajući njenu energetsku učinkovitost.

Zbog svoje prirode i izrade, porculanska pločica od 3,5 mm odličan je izbor za ventiliranu fasadnu oblogu. Njena visoka otpornost na vremenske utjecaje, stabilnost po pitanju dimenzija i lakoća smanjuju zahtjeve za potpornu konstrukciju. Teži 3 puta manje od tradicionalnih porculanskih pločica i omogućuje velike formate, do čak 3,6 metara, smanjujući tako broj spojeva. Također nudi visoku stabilnost po pitanju boje, mehaničke otpornosti i održavanja.

Koje su komponente ventilirane fasade?

Ventilirane fasade sastoje se od, iznutra prema van, potpornjaka (konstruktivni element koji podupire konstrukciju), izolacije (nalazi se izvan nosača), zračne komore (šupljina između izolacije i obloge), sidrišta (elementi koji sidre oblogu u konstrukciju objekta) i oblogu (vanjsko naličje fasade).

Pored fasada sa skrivenim pričvrsnim spojnicama, postoje još učinkovitiji i estetski čisti sistemi za pričvršćivanje, poput hemijskog ljepila.

Zašto koristiti porculanske pločice male debljine na ventiliranim fasadama?

Ovakvi sistemi nude visoke tehničke i estetske standardne karakteristike, zadržavajući estetski izgled tokom upotrebnog vijeka objekta. Što se tiče izloženosti vodi, imaju stepen apsorpcije vode ispod 0,1%, otporne su na vlagu, kišnicu i čak mraz. Reakcija na vatru kreće se između A1 (za debljine 5,6 mm) i A2 (za debljine 3,5 mm). Za poboljšanje navedenih kvaliteta, moguće je nanijeti oblogu od titanijevog dioksida, koji pločicama daje funkciju samočišćenja i baktericidne karakteristike, zahvaljujući učinku oksidacije koju dioksid stvara na organske čestice. To omogućava uklanjanje mirisa i stvaranje aktivnog kisika kada je doveden u kontakt s UV zracima, osiguravajući njegovu trajnost i lakše održavanje u odnosu na ostale premazne materijale.

Kako djeluje “efekat dimnjaka”?

Efekat dimnjaka odražava se u usponu zraka i vrućih plinova kroz kanal, što je proizvod razlike gustoće u odnosu na zrak i plin koji ga okružuju. Taj se efekt javlja uglavnom ljeti, dok zimi ventilirana fasada pruža toplinsku stabilnost koja djeluje kao akumulator topline. Na taj način pridonosi održavanju topline u unutrašnjosti.

Kako osigurati da zračna komora ispravno radi

Kako bi se omogućilo pravilno funkcionisanje zračne komore, moraju se uzeti u obzir najmanje dva slobodna centimetra između podloge i ne smiju postojati elementi koji koče ventilacijske kanale, koji bi trebali biti vertikalni.

Kako se može izmjeriti učinkovitost ventilirane fasade?

Njenaučinkovitost mjeri se standardnim formulama ili modeliranjem toplinskog ponašanja zgrade u softveru, na primjer, putem Designbuilder-a. Preporučuje se proučiti njeno djelovanje za svaki slučaj, jer varijable poput geografskog položaja, klimatskih uslova, konstrukcije i materijalnosti obloge, utječu na njenu učinkovitost. Međutim, bez obzira na specifičnost situacije, ventilirane fasade dokazano doprinose uštedama energije tokom cijele godine, a ako se provodi odgovarajuće održavanje, njihova trajnost je neograničena.

Koja se vrsta pričvršćivanja preporučuje?

Hemijski sistem pričvršćivanja osigurava veću čvrstoću prijanjanja za ventilirane fasade, što garantuje trajnost do 50 godina upotrebnog vijeka i učinkovit rad u drastičnim klimatskim uslovima, poput temperatura između -40° i 90°C. Sistem djeluje na različitim podlogama, kroz hemijska ljepila koja se spajaju na keramičku oblogu s nosačem.

m-Kvadrat