Nakon završetka bit će jedan od impozantnijih mostova u Bosni i Hercegovini sa ukupnom dužinom nešto manjom od kilometra i visinom od 100 metara.

Piše: Marino Jurišić, magistar građevinarstva, viši asistent na FGAG SUM

Most Počitelj nalazi se na autocesti koridora Vc na poddionici Počitelj – Zvorovići i bliži se kraju izgradnje. Nakon završetka bit će jedan od impozantnijih mostova u Bosni i Hercegovini sa ukupnom dužinom nešto manjom od kilometra i visinom od 100 metara. Most prelazi kanjon rijeke Neretve sa sedam raspona preko šest stupova.

Projektant je konzorcij sastavljen od IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo i DIVEL d.o.o. Sarajevo, gdje je glavni projekt mosta radio IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo. Glavni izvođač na mostu je konzorcij sastavljen od Azvirt Limited Liability Company (Azerbejdžan), Sinohydro Corporation Limited (Kina) i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. (Kina), dok je podizvođač koji izvodi najveći dio radova domaća tvrtka Hering d.d. Ukupna vrijednost radova je 28.114.889,53 eura bez PDV-a.

Most se izvodi metodom slobodno konzolne gradnje betoniranjem segmenata na terenu. Metoda podrazumijeva da se prvo izrade temelji i stupovi mosta. Na vrhu stupova rade se bazni segmenti rasponske konstrukcije na koje se podiže pomična oprema koja nosi oplatu pojedinih segmenata (krletka). Nakon montiranja krletke sa obje strane baznog segmenta pristupa se postavljanju oplate i armature za prve segmente konzole. Iza toga slijedi betoniranje segmenata, te se nakon što beton postigne zahtjevanu čvrstoću pristupa prednapinjanju segmenta. Prednapinjanje u fazi gradnje radi se konzolnim kablovima koji se nalaze u gornjoj zoni presjeka obzirom da je u fazi izgradnje konstrukcija mosta konzola. Kada se završi prednapinjanje segment postaje nosivi dio konstrukcije i početna točka za izgradnju idućeg segmenta. Krletka i oprema se tada gura prema naprijed u poziciju za izradu drugog segmenta na obje strane i ovaj postupak se ponavlja dok se na obje strane ne izradi ukupno 15 segmenata. Iza toga slijedi izrada spojnog segmenta između dvije susjedne konzole čiji je cilj monolitizacija konstrukcije. Tek nakon očvršćavanja spojnog segmenta mogu se prednapeti kablovi kontinuiteta u donjoj zoni polja mosta koji služe za preuzimanje tereta nakon spajanja kao što su dodatno stalno opterećenje, prometno opterećenje i ostala korisna opterećenja. U svakom koraku izgradnje mosta na rubovima segmenata dolazi do vertikalnih deformacija uslijed procesa izgradnje. Primjerice, uslijed pomaka krletke i betoniranja dolazi do vertikalnog pomaka prema dolje, dok uslijed prednapinjanja dolazi do vertikalnog pomaka prema gore. Most je projektiran za određenu niveletu prometnice koja ide preko konstrukcije i jako je bitno da nakon završetka svih radova most dođe u projektirani položaj. Iz ovog razloga posebna pozornost se obraća na proračun nadvišenja rasponske konstrukcije kako bi se kroz proces izgradnje uključile preddeformacije u položaj oplate koje će na kraju izgradnje nakon svih obavljenih pomaka dati projektiranu liniju nivelete.

Slika 1. – Most Počitelj nakon spajanja svih raspona

Projekt nadvišenja izradio je PRO-MOST d.o.o. Mostar. U tu svrhu, prema nacrtima glavnog projekta, izrađen je detaljan numerički model mosta koristeći SOFiSTiK 2020 i CABD (Computer Aided Bridge Design) koji je u obzir uzeo točne poprečne presjeke konstrukcije (uključujući vertikalnu i horizontalnu zakrivljenost, kao i poprečni pad poprečnog presjeka), materijale, usvojenu armaturu i točan broj i položaj svih kablova za prednapinjanje kao i privremenih pridržanja mosta. Cilj ovako detaljnog modela je što točnija simulacija stvarnog ponašanja konstrukcije kako bi se odredili točni pomaci i prema tome nadvišenja.

Slika 2. – Model mosta Počitelj sa svim elementima

Slika 3. – Faza izgradnje konzola na stupovima S2 i S5

Simulirane su i stvarne faze izgradnje konstrukcije uključujući i vrijeme izgradnje pojedine faze prema dinamičkom planu izvođenja kako bi se u obzir uzeli vremenski ovisni utjecaji u betonu i čeliku za prednapinjanje koji doprinose pomacima. Analizirano je 998 faza izgradnje od početka izgradnje do konačnog stanja mosta nakon 30 godina korištenja. Obzirom da je napravljen prostorni linijski model može se iščitati pomak samo na rubu svakog segmenta, iako se oplata prije betoniranja namješta u više točaka na segmentu. Uzduž mosta postavljeno je ukupno 312 točaka (na rubu svakog segmenta i na dijelovima  uz upornjak) i njihovi pomaci su prikazani tabelarno kroz sve faze izgradnje mosta. Na pojedinim segmentima potrebno je nadvišenje od čak 15 cm da bi se u konačnici most vratio u projektiranu niveletu.

Slika 3. – Isječak iz tablice nadvišenja

Slika 4. – raspored točaka u uzdužnom pravcu mosta

Osim utjecaja od opterećenja na nadvišenja konstrukcije utječe i deformacija same opreme koja se koristi pri izgradnji. Obzirom da su na mostu korištena dva tipa krletki proračunate su deformacije oba tipa opreme za svaki segment i priložene pored tablice nadvišenja kako bi se pomaci mogli zbrojiti.

Slika 5. – Nadvišenja uslijed deformacije krletke

Obzirom da će na rasponskoj konstrukciji mosta biti oba smjera autoputa poprečni presjek ima širinu ceste od 22 m i konzole dužine 5 m. Zbog ovoga je napravljeno poprečno prednapinjanje gornje ploče presjeka koje će uz druga opterećenja vlastite i dodatne težine napraviti razliku u progibu pojedinih točaka gornje ploče. Napravljen je prostorni pločasti model koji simulira progibe gornje ploče i čiji se rezultati dodaju na vertikalna nadvišenja uzdužnog smjera ovisno o točki presjeka koja se promatra.

Slika 6. – Analizirani segmenti za dodatno nadvišenje gornje ploče

Projektantski nadzor na projektu, IPSA INSTITUT d.o.o., napravio je neovisan numerički model mosta pomoću SOFiSTiK 2020 koristeći module za tekstualni unos komandi i parametara modela  kako bi potvrdio ponašanje konstrukcije i kontrolirao proračun nadvišenja. Rezultati ovog modela su pokazali jako dobro slaganje sa postojećim nadvišenjima što je, obzirom da se radi o neovisnim modelima, potvrda da je ponašanje konstrukcije dobro opisano. Primjerice, na segmentima 12 i 15 na stupovima S3 i S4 razlike potrebnog nadvišenja su unutar 8 mm, a redovito su još i manje što predstavlja odstupanje ispod 5%.

Slika 7. – Usporedba na segmentima 12 i 15 pri izgradnji konzola na stupovima S3 i S4 (lijevo IPSA model, desno PRO-MOST model)

U toku izgradnje bilo je promjena u odnosu na prvotno rješenje (primjerice sa izmjenom pridržanja mosta i izmjene dinamike izgradnje) koje su se trebale pratiti izmjenama numeričkih modela i tablica nadvišenja, obzirom da su promjene utjecale na vertikalne progibe konstrukcije. Modeli su se prilagođavali stanju na terenu i nadvišenja su se shodno tome i korigirala. Na kraju, sami proces izgradnje pokazao je da se isplatilo raditi detaljan model za nadvišenja jer su u izvođenju konstrukcije stvarni pomaci imali minimalna odstupanja od predviđenih zbog čega je izgradnja tekla bez problema.