Recikliranje PVC prozora & vrata

Rat plastici? Unaprijed izgubljen!

Davno smo poraženi u ratu u kome „neprijetelja“ ne poznajemo, čak nismo sigurni ni da li je „neprijatelj“ ili „prijatelj“, a svo vrijeme se ustvari borimo protiv sebe. I kako dalje?

Sviježi su nam naslovi poput: „Objavili rat plastici. Francuska zabranjuje upotrebu PVC posuđa i pribora za jelo“, pa „90% otpada na plaži je plastika. 220.000 boca, vrećica i maramica pronađeno na samo jednom dijelu obale“, ili nešto bliže: „Brana od smeća na Spreči. Kao da ova Bosna nije naša, kao da smo s Marsa!“.

Kupci i tržište nameću materijale i proizvode. Svi žele što je više moguće za svoj novac. Plastika se nametnula kao idealno rješenje. Njena trajnost i jednostavno održavanje su povezani s činjenicom da plastika jednostavno ne propada. I naravno, najprije se trebamo upoznati s tim šta je plastika, za šta je sve koristimo i kakvi su stvarni uticaji na život ljudi i okoliš.

Danas poznajemo mnoštvo materijala koje kolokvijalno nazivamo plastika, bilo da je riječ o najrasprostranjenijem PVC-u (polivinil hlorid) ili različitim drugim spojevima.

PET (polietilen – ambalaža za napitke, začine…), PP (polipropilen – boce za lijekove, kečap, čaše za djecu…), PS (polistiren – pribor za jelo, jednokratne čaše, posudice…), HDPE (polietilen visoke gustoće – boce za mlijeko, deterdžente, ulja, vrećice…) ili poliester, polikarbonat, poliuretan. Sve je to plastika. Neka nam je nužna jer je najbolji materijal za čuvanje recimo krvne plazme, a druga opet pravi razliku u osjećaju enterijera novog auta, i naravno razliku u cijeni. Jednako je i sa upotrebom plastike u građevinarstvu.

Plastika je svuda oko nas, doprema nam vodu za piće potom odvodi otpadne vode, s plastikom pečemo, jer je i teflon plastika, gledamo u plastične ekrane televizora, i ponekad gledamo prirodu i svijet oko nas kroz plastične prozore. A na kraju nekako smo ljuti na plastiku i barem medijski, vodimo ratove protiv plastike. Zašto? Pa, zato što je ona tu i kada nam više ne treba.

Dodatno, zvučni naslovi s početka texta nastavljaju hraniti pogrešnu dogmu, o opštoj štetnosti plastike i za ljude i za okoliš. Prema izvještaju Europske komisije o Procjeni životnog ciklusa PVC-a i primarnih konkurentnih materijala (2004 g.), potencijalni uticaji u smislu opasnog otpada kod PVC prozora je mali do srednji, dok je srednji do najviši kod drvenih prozora ili mali do visok kod aluminijskih prozora.

Danas se globalno tržište PVC-a (vidjeli smo, jedna od vrsta plastike), procijenjuje na 61,6 miliona tona godišnje. To je 100% više nego je to bilo prije samo 15 godina. Dok navodno vodimo ratove protiv plastike potražnja za njom neprekidno raste. Smatra se da od početaka upotrebe plastike, čak 200 miliona tona je još uvijek zarobljeno samo u građevinskom sektoru. Najmanje 8% od toga se odnosi na PVC prozore i vrata, i to nisu prozori i vrata koje ćete kupiti danas. Potencijal za recikliranje je veliki i kao što vidimo biće sve veći.

Dug životni vijek PVC proizvoda, ponajviše PVC prozora je najveći razlog zašto se pitanje recikliranja PVC-a nije ranije razmatralo. Obrasci ponašanja ljudi i njihov odnos prema okolišu takođe. Nažalost najveći dio se još uvijek deponuje.

Upravo zahvaljujući svojoj dugovječnosti PVC prozori su do sada predstavljali mali procenat u ukupnom građevinskom otpadu. PVC proizvodi po težini predstavljaju manje od 8% ukupnog otpada u zapadnoj Europi, a ipak gospodarenje ovakvim otpadom postaje sve značajnije.

Primarni cilj recikliranja je izazvati direktnu korist po okoliš kroz smanjenu upotrebu primarnih resursa, te primarne resurse preusmjeriti sa deponija ponovo u proizvodnju. Europska PVC industrija na tome planu postiže realne uspjehe, koristeći između ostalih i Recovinyl za koordinirano prikupljanje i recikliranje PVC proizvoda. Recovinyl je organizacija osnovana 2003. god. unutar Vinyl 2010 programa.

 

  • Vinyl 2010, odnosno sada Vinyl plus (2020), je dobrovoljna obaveza koju su prihvatila udruženja PVC proizvođača iz svih zemalja EU (uključujući Norvešku, Švicarsku, Tursku i td.), u cilju povećanja održivosti, kroz smanjenje uticaja proizvodnje PVC-a na okolinu, promocije odgovorne upotrebe stabilizatora i aditiva te podrške organizovanom prikupljanju i recikliranju PVC otpada.
  • Iz izvještaja za Vinyl 2020, registrovane količine recikliranog PVC-a se stalno povećavaju: od 14.000 T u 2005 god. do 739.525 T u 2018 god.

 

Već preko 30 godina za okvire prozora na tržištu se masovno koristi PVC (Trocal je već davne 1954 god. proizveo prvi serijski PVC prozor). Iako proizvodi prve generacije nisu bili savršeni, PVC prozori su činili i čine značajan udio na tržištu zbog svojih prednosti: oni su dugotrajni, imaju niske zahtjeve za održavanje, i za njihovu proizvodnju se koriste male količine izvornih sirovina – sirove nafte i kamene soli.

Prema Interconnection Consulting grupi u Njemačkoj udio PVC i PVC/Al prozora na tržištu je 55 %, Austriji 64 %, Švicarskoj 50 %. Udio na europskom nivou je 64 % sa očekivanim rastom od 3 % za PVC i 6,6 % za PVC/Al prozore i vrata. Očekuje se da će udio PVC prozora ostati isti u narednih nekoliko godina. Ono što nas očekuje su takođe veliki brojevi. Svake godine 5 miliona tona se iskoristi za proizvodnju PVC i PVC/Al prozora i vrata (PVC prozorski profili).

Kod recikliranja treba razlikovati recikliranje izvornog materijala u fabrikama u procesu same proizvodnje i recikliranje već upotrebljenih gotovih proizvoda.

Prva varijanta ustvari predstavlja proces unutrašnje prerade u proizvodnji. Uopšteno u proizvodnji PVC prozorskih profila ponovna upotreba PVC otpada i recikliranje je potpuno razvijen proces kod najvećeg broja proizvođača. To je vrijedan izvor materijala koji se preradom spaja sa izvornim materijalom da bi proširio ili najčešće unaprijedio njegove karakteristike. U ovom slučaju riječ je o materijalu koji se dobija od PVC profila koji ne udovoljavaju standardima po pitanju dimenzija, odnosno ostatcima koji su nastali sječenjem profila ili je riječ o materijalu koji nastaje u proizvodnji pri pokretanju odnosno zaustavljanju PVC ekstrudera.

Procjenjuje se da se 95% ovakvog „proizvodnog otpada“ se ponovo upotrijebi a ovakva prerada cilj je svih proizođača kako bi konzervirali sirovi materijal i smanjili proizvodne troškove. Opšte je pravilo da udio ovakvog materijala predstavlja manje od 7% ukupno potrebnog materijala u proizvodnji PVC profila.

Takođe bitno je naglasiti da istinski recikliranje materijala podrazumijeva proces vraćanja materijala za ponovnu upotrebu u proizvodnji istog proizvoda. Naknadna upotreba materijala u proizvodnji drugih proizvoda koji imaju smanjene zahtjeve, je poznatija kao „downcycling“. Prema ovome PVC je istinski pogodan materijal za recikliranje.

Kako su PVC prozorski profili sačinjeni najmanje od 80% PVC-a, njegova ponovna upotreba predstavlja jedan od stubova održivosti, i obavezu svih članova EPPA-e, na koju su se obavezali sporazumom Vinylplus 2020.

Preduslov za efikasno recikliranje je odvajanje velikih komada PVC-a, kao što su prozorski štokovi i krila, prije nego se on izmješa sa opštim otpadom. Međutim, dug životni krug PVC prozora (prvi PVC prozori u Engleskoj su stari 25 god. i nisu još došli do kraja svog upotrebnog vijeka) je glavni razlog zašto se potreba za recikliranjem nije javila i ranije. Švedski nacionalni odbor za zaštitu okoline, tako predviđa da će građevinski sektor uskoro postati najveći izvor recikliranog PVC-a, jer je moguće lako izdvojiti PVC proizvode iz ostalog građ.otpada a sve veće količine će biti dostupne u budućnosti.

Odlaganje PVC otpada na deponije, upravo zbog njegove trajnosti, nije najbolje rješenje, zahtjeva velike prostore i nije ekonomično. U Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama EU je već zabranjeno. Kod nas još uvijek nije uređeno pitanje odlaganja PVC otpada, na većinu odlagališta nažalost još uvijek je moguće odlagati otpad bilo koje vrste.

  • Posredstvom Rewindo-a (najveća njemačka kuća za peradu materijala iz starih PVC prozora) prikupljeno je i reciklirano 43.595 t starih PVC prozora u 2018 god., a isporučeno 33.305 t post-consumer PVC-a. Materijal dobijen reciklažom se iskoristio za potpuno nove proizvode i to najvećim dijelom za prozorske profile.
  • PVC prozor je prosječno napravljen od sljedećih komponenti: 38% PVC, 34% staklo, 24% metal i 4% drugi materijali.
  • PVC prozor u prosjeku sadrži približno 18 kg PVC-a.
  • PVC dobijen recikliranjem iz starih PVC prozora, spada u I razred recikliranog PVC-a, za razliku od PVC-a dobijenog iz drugih PVC proizvoda, cijevi, ploča i td.
  • 2009. god. u Engleskoj je proizveden i ugrađen prvi 98% reciklirani PVC prozor, svježi PVC materijal je korišten samo za vanjski plašt kako bi se postigla uniformnost boje.

 

Proces reciklaže PVC prozora počinje ili odvajanjem štokova i krila od stakla ili grubim drobljenjem kompletnih prozora i vrata u mašini za drobljenje sličnoj onoj u auto-industriji.

Nakon toga gruba mješavina PVC profila, gume, stakla i metala prolazi kroz dijelove u kojima se magnetski odvajaju grubi metalni dijelovi od ostatka mješavine i spremaju u kontejnere. U ovim fazama drobljeno staklo je obično već ispod 4 mm, mješavina od 4-15 mm ide na dalju obradu a svi veći dijelovi se vraćaju na ponovno drobljenje. U sljedećim fazama separatori gume uklanjaju većinu gume iz mješavine, potom se ukanjaju i najfiniji ostatci stakla, metala i opet gume. Nakon ovih postupaka preostale granule PVC-a se dijele prema boji, na bijele i obojene i mogu se dodatno razvrstavati ovisno o veličini frakcije. Najveće količine se pri tome odnose na bijele granulate, odnosno bijeli PVC, jer je udio obojenog PVC-a relativno mali.

 

Reciklirani PVC u proizvodnji PVC prozorskih profila najčešće se upotrebljava koekstrudiranjem sa novim sirovim PVC-om, i to R-PVC za unutrašnje površine profila, a svježi PVC za vanjske dijelove profila. Udio recikliranog PVC-a pri tome nikada nije veći od 80% i najčešće ga sami proizvođači dodatno ozančavaju bojom kako bi se razlikovao od svježeg PVC-a.

Nakon svega, novi medijski naslovi su i ovakvi: „Zdravstveni centar u Premnitz-u demoliran – prozori žive i dalje“.

Profine grupa – KÖMMERLING, TROCAL i KBE, od ove godine nudi reciklažni servis, najprije za svoje partnere, proizvođače prozora i vrata u BiH, putem kojeg prikuplja otpadni materijal iz pogona za proizvodnju prozora i vrata i vraća ih natrag u proizvodnju novih PVC prozorskih profila u pogone u Njemačkoj. Projekt koji je počeo ove godine za krajnji cilj ima prikupljanje svih otpadnih PVC prozorskih profila, kako iz proizvodnje prozora i vrata tako i iz starih objekta, odnosno onih nastalih renoviranjem starih PVC prozora i vrata.

Za više informacija kontaktirajte profine.bh@profine-group.com.

print