Intervju: Renata Androšević, arhitektica

Osnovnu školu i Gimnaziju završila je kao đak generacije (1987.-1995. i 1995.-1999. godine), diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu 2006. godine (sa najvišom ocjenom diplomskog rada 10) i stekla zvanje Diplomirani inženjer arhitekture (ekvivalent Master arhitekture). U toku studija je dobila priznanje za postignuti uspjeh u toku studija. Učestvovala je u Tempus programu studentske razmjene i u sklopu tog projekta studirala po jedan semestar na fakultetu Politecnico di Milano u Milanu (Italija) i na Arhitektonskom fakultetu La Cambre u Briselu (Belgija). Doktorirala je 2022. godine na fakultetu Ecole Nationale Superiore d’Architecture Paris Malaquais, Univerzitet Paris-Est Suprime, Pariz, Francuska, uz stipendiju Francuske vlade, sa disertacijom na temu „Vers les systèmes constructifs à faible production de déchets : L’enveloppe des bâtiments résidentiels du XXIème siècle en Bosnie-Herzégovine.“ /  „Going toward low waste external walls of residential buildings in BiH“. Od diplomiranja radi kao arhitekta u praksi, položila je stručni ispit iz oblasti arhitekture. Ima iskustva na projektovanju privatnih i javnih objekata i enterijera (brendiranih hotela, rezidencijalnih objekata, tržnih centara…) samostalno (kao odgovorni projektant) i u timu sa kolegama iz projektnih biroa. Na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu je od 2015. godine angažovana prvo kao stručni (akademski) saradnik, zatim. kao asistent, i viši asistent, a sada je docent na Katedri za arhitektonske konstrukcije i tehnologiju građenja. Pored poslova arhitekte i akademskog rada, angažovana je i na međunarodnim istraživačkim projektima u ulozi koordinatora EU HORIZON 2020 Buildings As Material Banks (BAMB), člana tima za kvalitet (Quality sustainability Team) projekta Erasmus+ Healthy Urban Environment (HUrbE), člana tima projekta Erasmus+ Architecture Practice Labs Education (APLE) i člana tima naučno istraživačkog projekta Bolje škole (BOŠ). Osim arhitektonskog projektovanja i konstrukcija, oblast interesovanja su joj nove tehnologije građenja i implementacija održivih principa prilikom adaptacija postojećih ili gradnje novih objekata, zatim planiranje i menadžment projekata. Aktivni je član Fondacije za razvoj održivog dizajna Sarajevo, član Society of Building Science Educators, dopisni član BHAAAS (Corresponding member of Bosnian-Herzegovinian American Academy of Arts and Sciences). Pored učešća na međunarodnim konferencijama na kojima je prezentovala naučne članke, učestvovala je i na međunarodnim i regionalnim skupovima na kojima je prezentovala projekte, zatim je održala online predavanje kao stručnjak arhitekta iz prakse u sklopu projekta HurbE i recenzirala naučne članke. Bila je član organizacionog odbora prilikom održavanja međunarodnih kongresa i skupova, kao i u organizator međunarodnih studentskih radionica. Pored objavljenih naučnih radova u indeksiranim časopisima i zbornicima radova, autor je naučnih studija.

Recite nam više o sebi?

Teško je predstaviti sebe na pravi način, ali mogu pokušati. Mnoge ljude definira njihova profesija i od toga ću početi. Ja sam arhitekt i profesor arhitekture, inženjer, ali ujedno i dizajner i graditelj. Od diplomiranja radim kao arhitekta u praksi. Imam iskustva na projektovanju privatnih i javnih objekata i enterijera (brendiranih hotela, rezidencijalnih objekata, tržnih centara…) samostalno (kao odgovorni projektant) i u timu sa kolegama iz projektih biroa. Osim toga, svoje znanje volim dijeliti sa kolegama i studentima. Bila sam coordinator HORIZON 2020 projekta i član tima u nekoliko Erasmus+ projekata, u kojima sam organizovala radionice i držala predavanja I prezentacije sa ciljem širenja svijesti o ekološkoj arhitekturi I kružnim principima gradnje. No, posljednjih godina imam zaista veliku ulogu – biti majka, uz ulogu supruge i kćeri. Kad ne radim, volim putovati, planinariti i provoditi vrijeme sa porodicom i prijateljima. Kao osoba sam vrlo pouzdana, odgovorna, tvrdoglava i praktična i naravno, pacifist koji pokušava pronaći ravnotežu u životu.

Kako ste se odlučili da arhitektura bude vaš poziv?

Izabrala sam biti arhitekta, jer istinski vjerujem da arhitektura može promijeniti svijet na bolje. Okruženje i atmosfera imaju velik utjecaj na unutarnji osjećaj čovjeka, a arhitektonski dizajn može puno pomoći. Arhitektonski dizajn uz primjenu odgovarajuće tehnologije građenja može utjecati na smanjenje zagađenja okoliša. Udruženim snagama, arhitekti i drugi učesnici u procesu građenja mogu, uz primjenu principa ekološkog, kružnog I zelenog građenja, doprinijeti ostvarenju ciljeva održivog razvoja. Zaista je širok spektar poslova koje arhitekt može raditi, što mi je oduvijek predstavljalo veliki izazov.

Kako je tekao vaš put obrazovanja?

Osnovnu školu i Gimnaziju završila sam kao đak generacije, diplomirala na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i stekla zvanje Diplomirani inženjer arhitekture – Master arhitekture. U toku studija sam dobila priznanje za postignuti uspjeh u toku studija, učestvovala u Tempus programu studentske razmjene i u sklopu tog projekta studirala na fakultetu Politecnico di Milano u Milanu (Italija) i na Arhitektonskom fakultetu La Cambre u Briselu (Belgija). Doktorirala sam na fakultetu Ecole Nationale Superiore d’Architecture Paris Malaquais, Univerzitet Paris-Est Suprime, Pariz, Francuska, uz stipendiju francuske vlade, sa disertacijom na temu „Vers les systèmes constructifs à faible production de déchets : L’enveloppe des bâtiments résidentiels du XXIème siècle en Bosnie-Herzégovine.“

Koji dio arhitekture vam je omiljeni?

Omiljena oblast interesovanja su mi nove tehnologije građenja i implementacija održivih principa prilikom adaptacija postojećih i gradnje novih objekata. To sam I istražila u svom doktoratu. Tema je bila smanjenje utjecaja građenih struktura na okoliš.

Koji dio arhitekture predstavlja za vas najveći izazov?

Implementacija modernih tehnologija u građevinarstvu u svrhu ostvarenja održivih razvojnih ciljeva predstavlja veliki izazov za mene, a mislim da je to veliki izazov i za sve učesnike u procesu gradnje. Trenutna preokupacija mi je implementacija nove metode koju sam istraživala u svojoj doktorskoj disertaciji. Ta metoda omogućuje usporedbu, ocjenu i kvantifikaciju proizvodnje građevinskog otpada te doprinosi smanjenju negativnog utjecaja izgrađenih struktura na okoliš.

Da li ste imali neka loša iskustva ili se uglavnom radi o dobrim?

S obzirom da sam često koristila privilegiju da biram projekte koje ću raditi, u praksi sam uglavnom imala dobro iskustvo sa kolegama i investitorima. Ako bi se slučajno desio neki problem, na kraju bi se došlo do prihvatljivog rješenja, zahvaljujući dobrom timu ljudi sa kojima sam surađivala.

Kako izgleda jedan vaš radni dan?

U jutarnjim satima najčešće provjeravam i odgovaram na e-mailove, pripremam se za nastavu. Nakon toga je rad sa studentima na vježbama, gdje zajedno tražimo najbolja rješenja za njihove zadatke. Nakon toga, u popodnevnim časovima volim istraživati koje su nove tehnologije implementirane na objektima u svijetu, ali najčešće rješavam tekuće projekte koje radim ili planiram, pišem nove projekte ili projektujem. Večeri volim provoditi sa svojom porodicom, ali se često desi da i uveče treba neki projekat završavati, jer je takav arhitektonski poziv. Ko se želi baviti arhitekturom u praksi, nema fiksno radno vrijeme.

Za kraj, poruka za naše čitaoce

Biti arhitekta nikada ne može biti dosadno! Jako je zanimljivo i svaki projekat je novi izazov.