Rješenje zagrebačkog tima u finalu međunarodnog natječaja za glavni trg i park u Istanbulu

Na velikom urbanističko-arhitektonskom konkursu mladi tim je sa svojim holističkim rješenjem trga i parka ostvario veliki uspjeh na internacionalnoj razini

Autori: Alen Žunić (voditelj tima), Rea Mihelko, Karlo Lauc, Fran Polan, Nedjeljko Špoljar, Marko Ursa, Bruna Krstičević, Dora Ivančan, Ines Jakopanec, Antonija Šakoronja i Siniša Bjelica

Konzultanti / suradnici: Ivana Zec, Marin Ljuban, Marin Dokoza, Janko Koščak, Anka Mišetić, Slavko Šimunović

 

Taksim Square i susjedni Gezi Park, kapitalni javni prostori u Istanbulu, povijesna su mjesta velikih promjena, projekata, kontroverzi i novih promišljanja. Radi se o prostorima koji su trenutno ispunjeni brojnim nadogradnjama, ‘zakrpama’, neusklađenom urbanom opremom i popločenjima iz raznih epoha. Ti su prostori i dodatno fragmentirani sporadičnim intervencijama, što je problematično kada se radi o jednoj od posljednjih velikih slobodnih javnih zona u Istanbulu koju je kao takvu potrebno sačuvati, dijelove unaprijediti, a novoj cjelini dati novo značenje.

Početkom 2020. je upravo s ciljem njihova holističkog uređenja organiziran veliki međunarodni natječaj za kreativno rješenje – Taksim Urban Design Competition – koji je raspisan na svim ključnim svjetskim arhitektonskim web-platformama od Archdailya do Dezeena. Od ukupno 146 prijavljenih radova iz cijeloga svijeta za tu finalnu fazu selektirano je samo 20 projekata od kojih je jedan djelo hrvatskih autora – što predstavlja veliki uspjeh, posebno s obzirom na to da je prosjek godina u tome zagrebačkom timu oko 26! Iako autorski tim čine dominantno arhitekti, naglasak na interdisciplinarnosti u ovom projektu nadopunjen je izvrsnom suradnjom sa konzultantima i ekspertima drugih srodnih struka (ekonomisti, sociolozi, građevinari, strojari, prometaši) što je timu omogućilo dodatno eksperimentiranje, testiranje granica arhitekture koja ovdje nije shvaćena samo kao estetsko prilagođavanje okoline vlastitim željama arhitekta-umjetnika, nego kao cjeloviti proces organizacije svakodnevice koji je potrebno sagledati sa svih aspekata.

Parquare – identitet budućeg trga

Prije osmišljanja intervencija u prostoru i prijedloga urban design promjena postavljeno je pitanje kako bi ova zona grada identitetski mogla biti posebna, inovativna, drugačija od ostalih trgova – koji bi to bili faktori diferencijacije globalno, ali i lokalno unutar Istanbula? Do sada su zadani trg i park tretirani kao dvije bliske, susjedne, ali odvojene površine (to je i visinski naglašavano!). Imali su programski odvojene natječaje, uređenja, faze i urbanističke pristupe, dok je novo rješenje zagrebačkog autorskog tima projektiralo jedinstveni prostor kao suživot parka i trga, brendiran kao prva urban design tipologija koja integrira oboje – park + square = parquare. Usporedimo li to s najvećim trgovima svijeta vidljivo je da oni redovito imaju parkove kao odvojene izolirane zone (Trafalgar Square i Hyde Park, Times Square i NY Central Park…), no ovo rješenje nudi integraciju i međusobno nadopunjavanje. Također, kako bi se novi Parquare pozicionirao u gradu u odnosu na drugi veliki trg – Sultanahmet square – naglasak je stavljen na njegovu suvremenost, paralelno poštujući i zadržavajući neke moderne prostorne repere (fontana i spomenik). On postaje fokalna točka grada 21. stoljeća, ne pokušavajući se natjecati s ostalim povijesno naglašenijim zonama Istanbula.

Jedna od ključnih točaka je i prijedlog projekta s parolom – Place as a Platform – što znači da se predlaže novoosmišljeni prostor sa pročišćenim trgom koji omogućava slobodna velika okupljanja, s novim programima u parku, osvjetljenjima koja omogućavaju sigurnost. Parquare je u tom slučaju otvorena fizička platforma za socijalizaciju i prakticiranje javnog života, a paralelno se predlaže i izrada digitalne aplikacije preko koje će moći rezervirati dijelovi parka za druženja, organizirati eventi nastave na otvorenom, mini teatri ili koncerti. Tako Parquare postaje ujedno i platforma inkluzivnoga, demokratskog i participatornog javnog života. Prosječna dob u Istanbulu je ispod 25 godina što znači da oni koji su odrasli u vrijeme intenzivne globalizacije i interneta neće imati problema u korištenju aplikacije, a niti u razumijevanju trga kao platforme za prakticiranje svojih građanskih prava i međusobne koordinacije kroz virtualni svijet.

Urban management – okvir za budući život Taksima

Za praćenje procesa urbane revitalizacije uvest će se nadograđeni model upravljanja. Kroz novoosnovanu neprofitnu organizaciju pod nazivom ‘PARQUARE korporacija’ glavni fokus bit će privlačenje dugoročnih investicija radi postizanja financijske održivosti, nadogradnje ponude trenutnih događaja, uključivanja u aktivnosti razvoja zajednice i stvaranja mjesta za volontiranje građana unutar organizacijske piramide parka. Uz nekoliko razina javno-privatnih partnerstava i brojne izvore financiranja, uprava će moći programirati godišnji kalendar događanja provodeći obrazovne, zabavne i komercijalne projekte na tjednoj bazi. Poseban naglasak bit će stavljen na organizaciju sadržaja za sve društvene skupine, s ciljem stvaranja višenamjenskog, socijalno raznolikog i pristupačnog javnog prostora. Osjećaj zajedništva se planira ostvariti uključivanjem građana, organizacija i tvrtki u proces donošenja odluka, provedbu i održavanje projekata. Krajnji je cilj prevladati fiskalne izazove rada javnih prostora, a zajednici ponuditi razne kulturne i obrazovne programe.

Ovim izrazito kompleksnim projektom koji potpisuje zagrabački mladi, interdisciplinarni tim postignut je zapažen iskorak na međunarodno ‘tržište ideja’ što je rezultirao doista respektabilnim plasmanom u snažnoj internacionalnoj konkurenciji. Na žalost, nemotivirajuću poruku za buduće slične kompeticije autori nalaze u činjenici da je natječaj raspisan kao međunarodni, no u konačnici su baš prve nagrade (bilo ih je više) dodijeljne samo turskim timovima!

 

m-Kvadrat

print