RAVNI KROVOVI

Ravni se krovovi sve više poistovjećuju s modernim načinom života. U gradovima uvode dodatne životne prostore i povećavaju kvalitetu života u njima, u manje naseljenim područjima smanjuju intervencije u okolišu i brinu za život u većem skladu s prirodom. Stoga ne čudi da su ravni krovovi među investitorima sve popularniji.

Zbog oku nezamjetnog nagiba, ravni krovovi na stambenim su zgradama dugo smatrani manje trajnim i pomodarskim rješenjem. Mnogi izvođači su znali reći da se ravni krovovi međusobno razlikuju samo po tome da li već cure ili će tek procuriti i predlagali bi neko drugo rješenje. Srećom se razvoj materijala za ravne krovove nije zaustavio i danas je usmjeren prema održivoj gradnji. Zalog za dugotrajnost je, uz kvalitetne materijale i jednako kvalitetna izvedba.

ŠTO JE RAVNI KROV?

Ravni su krovovi jedinstvene cjelovite konstrukcije sastavljene od niza slojeva različitih materijala i funkcija koje uz ulogu stropne konstrukcije posljednjeg kata moraju zaštititi građevine od vanjskih utjecaja: padalina, topline, hladnoće, vjetra …

Uz ispravnu izvedbu i upotrebom kvalitetnih materijala ravni je krov ekonomična konstrukcija koja pruža znatno veće slobode u projektiranju volumena i uporabnog prostora.

Prema predviđenoj namjeni ravne krovove dijelimo na prohodne i neprohodne.

Obzirom na raspored slojeva ravni krovovi mogu biti jednostruki nezračeni (topli) krovovi i zračeni (hladni) krovovi.

Jednostruki nezračeni (topli) krovovi se sastoje od mnogo slojeva koji su ispravno položeni jedan na drugi i u međusobnoj su vezi. Po položaju slojeva u konstrukciji ravni krovovi mogu biti:

KLASIČNI – pri kojima su funkcionalni slojevi krova, (prije svega toplinska izolacija) zaštićeni završnim hidroizolacijskim slojem.

Atmosferski utjecaju, pa i moguća mehanička oštećenja nisu jedini neprijatelj hidorizoalcije. Tihi ubojica su temeraturne oscilacije, koje vremenom dovode do smanjenog elasticiteta hidroizolacije, što u krajnosti vodi do pucanja membrane i procurjevanja.

OBRNUTI – pri kojima se sloj toplinske izolacije (ekstrudirani polistiren) nalazi iznad hidroizolacije.

Toplinska izolacija, kao i balast a njoj štite hidroizoaciju od svih vanjskih utjecaja. Temepratura je na površini hidroizolacije relativno stavbilna, nema velikih oscilacija, i na taj je način hidorizolaciji osiguran dug životni vijek.

SVI RAVNI KROVI SE IZVODE S NAGIBOM

Ovisno o odabranom rješenju i predviđenim materijalima, za izolaciju ravnog krova nagib krovnih ploha jest 1.5 – 5%. Krovni se nagib može izvesti laganim betonom ili toplinskim izolacijama (EPS, XPS, MW) koje su tvornički rezane u određenom nagibu i koje se ugrađuju prema shemi polaganja. Toplinska izolacija u nagibu izvodi se u pravilu ispod hidroizolacije. Ovisno o proračunu fizike zgrade, potrebno je toplinsku izolaciju ugraditi na parnu branu, koja sprječava da vlaga iz grijanog prostora ispod krova difuzijom prodre u slojeve toplinske izolacije. Ukoliko se sloj u nagibu izvodi od XPS-a, proračunom difuzije vlage, moguće je ustanoviti da izvedba parne brane nije potrebna.

FIBRANxps INCLINE

Obzirom na potrebe za toplinskom izolacijom većih debljina nego što je proizvodnjom XPS-a moguće proizvesti, to je moguće izvesti na nekoliko načina:

Kombinacijom toplinske izolacije u nagibu, čija se prosječna ili minimalna debljina pribraja debljini osnovne toplinske izolacije, koja pak može biti ugrađena ispod (klasični krov) ili iznad (obrnuti krov) hidroizolacije. Na ovom primjeru pokazan je DUO-optimo krov, koji ima toplinsku izolaciju FIBRANxps INCLINE ispod hidorizoacije i osnovnu toplinsku izolaciju FIBRANxps 300 L, iznad hidroizoacije. Izmešu dva sloja XPS-a hidorizoacije je zaštićena od prvog momenta ugradnje, do kraja svog životnog vijeka.

Kod višeslojnog polaganja XPS-a, za bržu odvodnju vode i sječavanje njezinog zadravanja izmeđz slojev toplinske izolacije, koristimo tzv. sloj za redukciju vode, FIBRANskin SEAL membranu.

ZAVRŠNI SLOJEVI

Završni slojevi ravnih krovova mogu omogućavati ograničeno korištenje (tzv. neprohodni krovovi) ili se mogu koristiti kao površine za krovne vrtove, parkirališta ili jednostavne terase za boravak.

Upotreba XPS-a većih tlačnih čvrstoća na ravnim krovovima omogućava izvedbu provoznih površina, ugradnju težih postrojenja na krovovima ili za helidrome. U tu se svrhu uz standardne ploče tlačne čvrstoće 300 kPa mogu upotrijebiti i ploče tlačne čvrstoće 500 ili 700 kPa. Obrnuti su krovovi idealna podloga za izvedbu zelenih krovova, jer omogućavaju nesmetan rad vrtlarima, bez bojazni da će oštetiti hidroizolaciju tijekom izvedbe, ali i kasnijeg održavanja.

SAN O RAVNOM KROVU I UTRKA SA STVARNOŠĆU

Kada pomislimo na ravni krov, često mislimo o estetici i upotrebljivosti. Listamo časopise i u svojoj mašti gradimo ideju o stvaranju savršenog prostora ispod oblaka, a često zaboravljamo na posljedice koje mogu donijeti pogrešna izvedba ili projektirani detalji.

Ravni krovovi trebaju zaista biti višeslojni i imaju više izolirajućih slojeve kako vanjski čimbenici ne bi utjecali na kvalitetu života u stambenim prostorima ispod njih.

Izvedbu krova prepustimo izvođaču, kako bi bili sigurni u najprikladniji sustav ravnog krova. U pravilu, će ju izvesti s najjeftinijom hidroizolacijom (tj. slojem koji sprječava prodor vode u zgradu), uz toplinsku izolaciju najmanje debljine u skladu s propisima. Ako smo sretni, nakon prve sezone kiša neće procuriti i nećemo imati tragove kondenzata na stropu. Pri tom je hidroizolacijom izvedena na uobičajeni način na ravnom krovu, tj. nije posebno zaštićena i izložena je visokim i niskim temperaturama i suncu. Vremenom će zamor materijala skratiti njegov vijek trajanja. Iz tog razloga, možemo očekivati prvu sanaciju krova već nakon 10 do 15 godina koja, naravno, neće biti i posljednja. Dakle, pri izvedbi ravnog krova potrebno je od početka misliti na kvalitetu odabranog sustava – da je dokazano kvalitetnog sastava – kao i na kvalitetu izrade i trajnost gradnje, pogotovo ako se to može osigurati bez ili s malo dodatnih izdataka.

Čak u najmanja krovna površina mora sačuvati svoj primarni zadatak, a to je da nas štiti od kiše. Nadstrešnica nad ulazom danas, u vrijeme kad razmišljamo i o uštedi energije, ima sve slojeve kao i pravi veliki krov. Ozelenjavanje krova dodatan je element zaštite, ali ima i još nekoliko uloga. Smanjuje količinu vode koja otječe sa krova. Manju će kišu zelenilo i supstrat na krovu, potpuno upiti, a kod velikih navala kiše, ne doći do izlijevanja i začepljenja slivnika.

I na kraju, još je prije gotovo 100 godine Le Corbusier govorio da korisnim, zelenim površinama na krovu,  vraćamo prirodi što smo joj oduzeli gradnjom. I priroda nam to vraća. Pčele koje su jedan od najbitnijih čimbenika u našem hranidbenom lancu, tako i u urbanim okolinama mogu naći uvjete za život.