Intervju: Svetozar Ostojić, direktor i vlasnik preduzeća “Megadrvo” iz Bijeljine

Svetozar Ostojić, direktor i vlasnik preduzeća “Megadrvo” iz Bijeljine, proizvođača u drvnoj industriji, čija je osnovna djelatnost proizvodnja namještaja. Preduzeće zapošljava oko 300 radnika, kojima je u proizvodnom procesu na raspolaganju moderna tehnologija za proizvodnju namještaja od masivnog drveta, drvenih lijepljenih ploča, građevinske stolarije i briketa. Ostojić je pokrenuo inicijativu za izgradnju sportsko-rekreativnog kompleksa na Majevici.

Za čitaoce m-Kvadrata, Ostojić govori o šansi za razvoj planinskog turizma, i eko-turizma, te detaljima ovog projekta:

1. Vlasnik preduzeća „Megadrvo“(skupa sa bratom), predsjednik udruženja „Viva Natura“, ekolog, humanista, i tako u nedogled… Ali, iza svega ovoga, ko je zaista Svetozar Ostojić?

Sasvim običan,porodičan čovjek,otac troje djece. Rođen 09.01.1966.g.u selu Kovačica podno Majevice, opština Tuzla. Završio sam srednju mašinsku školu sa zvanjem mašinski-bravar.

Veliki poštovalac i zaljubljenik u prirodu i sve njene blagodeti.

2. Nedavno ste pokrenuli i inicijativu za izgradnju sportsko-rekreativnog kompleksa na lokalitetu Busija na Majevici. O kakvom projektu je tačno riječ?

Prije svega, radi se o jednom velikom i ambicioznom projektu, gdje bi u srcu netaknute prirode, protkane borovom šumom, odakle se pruža nesmetan pogled na tri države. Na 850 metara nadmorske visine, izgradnjom ovog sportsko-rekreativnog centra, nikli bi značajni turistički sadržaji uz minimalno remećenje onoga što je priroda već stvorila. Ovi sadržaji bi služili svrsi mentalnog i tjelesnog relaksiranja svakoga ko tu dođe i boravi.

3. Planirali ste izgradnju hotela, restorana, nekoliko bungalova, pješačkih, trim i biciklističkih staza, zatim staza za skijanje. Da li planirate izgradnju u fazama i kako će to otprilike izgledati?

Svakako bi se gradilo u više faza. U prvoj bi se kultivisao veći dio obuhvata i obezbjedila kompletna infrastruktura. Uporedo bi tekli radovi na izgradnji glavnog restorana sa vinskim, rakijskim i podrumom za degustaciju. Prema planu, u prvoj fazi bi se gradili i bungalovi, ski staza, kafe restoran pokraj trim i biciklističke staze, sportski tereni te razni sadržaji za najmlađe posjetioce. Planirana je i gradnja dva vještačka jezera, jedno izdvojeno ogledno staro domaćinstvo sa kućom ,štalama i ostalim propratnim objektima i naravno domaćim životinjama koje su se nekada držale na selu.

U drugoj fazi počeli bi sa gradnjom hotela. Apartmani i vikend kuće bi se takođe gradili u toj fazi i služili za dalju prodaju.

U narednim fazama bi se nastavilo sa gradnjom hotela, motela, apartmana,  etno-ekološkom pijacom, marketom, suvenirnicom. U planu je i izgradnja velikog fudbalskog igrališta, auto kampa te mnogih drugih sadržaja.

4. Koliko imovinsko-pravne i administrativne barijere usporavaju početak projekta? Da li Vam je obećana pomoć i u kojoj fazi je trenutno rješenje ovakvih problema?

Mnogo nas usporavaju. To je nešto što me pomalo i brine, zbog čega eventualno može doći do manjeg zakašnjenja u realizaciji ovog projekta.

Međutim, imam punu podršku Vlade Republike Srpske i Opštine Lopare u prevazilaženju ovog problema, kao i podršku susjednih opština Tuzla i Kalesija. Predstavnici ovih opština su izrazili veliku spremnost da učestvuju u ovom projektu a kroz čije dijelove teritorije treba proći glavna pristupna saobraćajnica.

5. Jednom kada se projekat obistini, Lopare će dobiti značajno mjesto na turističkoj mapi. Koliko su ljudi zapravo svjesni benefita eko-turizma?

Što se tiče rukovodećih ljudi okolnih opština s kojima smo kontaktirali tražeći podršku za ovakav jedan poduhvat, itekako su svjesni da će ovaj projekat biti od velikog značaja  za sve one koji žive u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Što se tiče reakcija stanovništva na ovako nešto, one su više nego pozitivne. Ljudi su svjesni a i srećni što će u njihovoj blizini doći do gradnje jednog takvog kompleksa od koga će svi imati koristi.

6. Na Busiji trenutno postoje četiri objekta, od kojih ste jedan izgradili sa Ekološkim udruženjem “Viva natura”. Možete li nam reći nešto i ovom udruženju, čiji ste predsjednik?

Udruženje je osnovano prije desetak godina i broji preko 150 članova. Jedan od ciljeva udruženja je da ljude, makar jednim dijelom, vrati prirodi. Želimo utjecati naročito na mlade i pokušati ih u što većoj mjeri odvojiti od ulice i zadimljenih kafića te ih upoznati sa načinom življenja naših predaka. Šta su i kako radili, od čega su živjeli, šta su jeli i pili, u kakvim su to objektima boravili…

U tu svrhu smo napravili jednu planinsku kuću, isključivo od prirodnih materijala, tradicionalnim načinom gradnje koji pripada Eko-etnološkom udruženju Viva natura (u prevodu „živjela priroda“). Kuća nam služi za razne aktivnosti tipa radionice u prirodi, edukacije o značaju očuvanja životne okoline, okupljanje planinara i slična druženja. Oko same planinske kuće imamo uređeno izletište kroz koje je u zadnjih nekoliko godina prodefilovalo nekoliko hiljada znatiželjnika i zaljubljenika u prirodu, koji nam se po pravilu ponovo vraćaju, na šta smo mi jako ponosni.

7. Planirate i izgradnju vidikovca? Recite nam više o tome…

Vrhovi Majevice su sami po sebi vidikovac jer dominiraju u bližem i daljem okruženju.

Planirano je da na najvećem uzvišenju nikne jedan velelepan hotel sa pet zvjezdica na čijoj bi krovnoj terasi bio smješten restoran sa velikom baštom i prelijepim pogledom preko vrhova borova i drugog drveća na sve četiri strane svijeta.

Sa tog mjesta, kada meteorološki uslovi dozvoljavaju, možemo vidjeti čak i planine oko Sarajeva, Vlašić, istočnu Slavoniju, Vojvodinu sa Fruškom Gorom i veći dio zapadne Srbije, kao i bliže opštine Lopare, Tuzla, Ugljevik, Bijeljina, Brčko i druge.

To bi svakako bio jedan od najljepših vidikovaca.

8. I za kraj, imate li možda neku poruku za čitaoce m-Kvadrata?

Poruka za vaše čitaoce bi bila jednostavna.

Vratimo se prirodi, našim korjenima, sačuvajmo tradiciju i iskoristimo najbolje stvari iz toga. Uz ubrzan i moderan tempo života ovo je stavka, uz koju ćemo moći sa sigurnošću reći, da smo proveli kvalitetno bar jedan dio našeg života.

m-Kvadrat