Naslovnica Home Seoski vodovodi nemaju osiguran stručni nadzor

Seoski vodovodi nemaju osiguran stručni nadzor

Tokom okruglog stola prezentovani su preliminarni nalazi istraživanja o zakonodavno-pravnom i institucionalnom okviru za upravljanje lokalnim vodovodnim sistemima. 

vodovod

“Oko 40% stanovnika Federacije i 52% stanovnika Republike Srpske koristi seoske sisteme vodosnabdijevanja koji najčešće nemaju osiguran stručni nadzor i redovnu kontrolu kvaliteta vode. Da bi se situacija u ovom smislu unaprijedila potrebno je precizno definisati pitanja vlasništva, operativne i finansijske nadležnosti u seoskim vodovodima”, istaknuto je danas na okruglom stolu na temu vodosnabdijevanja i sanitacije u seoskim sredinama u Bosni i Hercegovini.

Vladimir Pandurević, voditelj ovog projekta u Delegaciji EU u BiH istakao je kako EU finansira ovaj projekat sa ciljem da se osigura značajno povećanje opšteg i pravičnog pristupa zdravoj vodi za piće za sve građane Bosne i Hercegovine.

Zijad Dedić, šef Službe za poduzetništvo, lokalni razvoj i finansije u Općini Gračanica, ukazao je na nedorečenosti u zakonima kojima se reguliše vodosnabdijevanje i pravni status mjesne zajednice. „Čak i dobro uređeni seoski vodovodi ne funkcioniraju u skladu sa važećim zakonima“, rekao je g. Dedić.

Branko Vučijak, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, u svom izlaganju posebno je istakao potrebu usklađivanja postojećih praksi i zakonodavstva u BiH sa direktivama Evropske unije, kojima se regulišu principi upravljanja vodama i standardi kvaliteta vode za piće. On je takođe ukazao na značaj uključivanja lokalnih zajednica i korisnika usluga u proces definisanja novih regulatornih, institucionalnih i operativnih rješenja kojima će se osigurati održivost seoskih vodovoda.

Učesnici okruglog stola su konstatovali da je nadležnost za uslugu vodosnabdijevanja na jedinicama lokalne samouprave i da tu nadležnost treba dosljedno provoditi i u urbanim i u ruralnim sredinama. Zaključeno je da bi se organi viših nivoa vlasti trebali uključiti u rješavanje problema, jer je važeća zakonska procedura za izgradnju i legalizaciju seoskih vodovoda komplikovana i skupa. Uvođenje novih modela upravljanja seoskim vodovodima na širem području zemlje sigurno će doprinijeti poboljšanju standarda stanovnika na selu i dosljednom poštivanju međunarodnih konvencija koje propisuju pravo na čistu vodu za piće.

EU finansira ovaj projekat iznosom od 184.212 €, a projekat sprovodi Centar za menadžment, razvoj i planiranje – MDP Inicijative (MDPi) iz Doboja, zajedno sa Udruženjem za oblasti voda i zaštite okoliša „Aquasan mreža u BiH“ iz Bihaća.

“Oko 40% stanovnika Federacije i 52% stanovnika Republike Srpske koristi seoske sisteme vodosnabdijevanja koji najčešće nemaju osiguran stručni nadzor i redovnu kontrolu kvaliteta vode. Da bi se situacija u ovom smislu unaprijedila potrebno je precizno definisati pitanja vlasništva, operativne i finansijske nadležnosti u seoskim vodovodima”, istaknuto je danas na okruglom stolu na temu vodosnabdijevanja i sanitacije u seoskim sredinama u Bosni i Hercegovini.

Vladimir Pandurević, voditelj ovog projekta u Delegaciji EU u BiH istakao je kako EU finansira ovaj projekat sa ciljem da se osigura značajno povećanje opšteg i pravičnog pristupa zdravoj vodi za piće za sve građane Bosne i Hercegovine.

Zijad Dedić, šef Službe za poduzetništvo, lokalni razvoj i finansije u Općini Gračanica, ukazao je na nedorečenosti u zakonima kojima se reguliše vodosnabdijevanje i pravni status mjesne zajednice. „Čak i dobro uređeni seoski vodovodi ne funkcioniraju u skladu sa važećim zakonima“, rekao je g. Dedić.

Branko Vučijak, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, u svom izlaganju posebno je istakao potrebu usklađivanja postojećih praksi i zakonodavstva u BiH sa direktivama Evropske unije, kojima se regulišu principi upravljanja vodama i standardi kvaliteta vode za piće. On je takođe ukazao na značaj uključivanja lokalnih zajednica i korisnika usluga u proces definisanja novih regulatornih, institucionalnih i operativnih rješenja kojima će se osigurati održivost seoskih vodovoda.

Učesnici okruglog stola su konstatovali da je nadležnost za uslugu vodosnabdijevanja na jedinicama lokalne samouprave i da tu nadležnost treba dosljedno provoditi i u urbanim i u ruralnim sredinama. Zaključeno je da bi se organi viših nivoa vlasti trebali uključiti u rješavanje problema, jer je važeća zakonska procedura za izgradnju i legalizaciju seoskih vodovoda komplikovana i skupa. Uvođenje novih modela upravljanja seoskim vodovodima na širem području zemlje sigurno će doprinijeti poboljšanju standarda stanovnika na selu i dosljednom poštivanju međunarodnih konvencija koje propisuju pravo na čistu vodu za piće.

EU finansira ovaj projekat iznosom od 184.212 €, a projekat sprovodi Centar za menadžment, razvoj i planiranje – MDP Inicijative (MDPi) iz Doboja, zajedno sa Udruženjem za oblasti voda i zaštite okoliša „Aquasan mreža u BiH“ iz Bihaća.

 

akta.ba

Novosti

Kako izračunati količinu čelika za ploču, temelj i stub?

0
Procjena količine čelične armature za betonsku ploču, temelj i stub, grede itd. presudna je za procjenu troškova gradnje.  Projektni crteži koriste se kao osnova...

Related News

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime