Zapadni Balkan prolazi kroz ključnu transformaciju svojih energetskih sistema, vođen hitnom potrebom za modernizacijom sistema daljinskog grijanja, smanjenjem emisija stakleničkih plinova (GHG), povećanjem sigurnosti i pristupačnosti energetske opskrbe te poboljšanjem energetske efikasnosti zgrada.

Piše: Bojan Bogdanović, Josip Polić, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)

Sažetak

Zapadni Balkan prolazi kroz ključnu transformaciju svojih energetskih sistema, vođen hitnom potrebom za modernizacijom sistema daljinskog grijanja, smanjenjem emisija stakleničkih plinova (GHG), povećanjem sigurnosti i pristupačnosti energetske opskrbe te poboljšanjem energetske efikasnosti zgrada. Tradicionalno oslonjen na fosilna goriva, regija se suočava sa značajnim izazovima, uključujući zastarjelu infrastrukturu, zagađenje zraka i visoke operativne troškove. Međutim, prelazak na obnovljive izvore energije i tehnologije poput sezonskog skladištenja toplote, velikih toplotnih pumpi, geotermalne energije, solarne toplinske energije i sistema otpadne toplote otvara put ka održivim urbanim energetskim rješenjima.

Ovaj članak analizira višedimenzionalni pristup Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u podršci dekarbonizaciji sistema daljinskog grijanja i renoviranju zgrada širom Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije. Istražuju se ključni politički okviri i regionalne obaveze iz Ugovora o energetskoj zajednici, uz inovativne koncepte na kojima počivaju vodeći projekti.

Primjeri uključuju program obnovljive energije za daljinsko grijanje u Srbiji i sezonsko skladištenje toplote u Novom Sadu (očekuje se da bude najveće na svijetu), koje uključuje Power-to-Heat tehnologiju i solarne termalne sisteme, kao i projekt solarne termalne energije velikih razmjera za daljinsko grijanje u Prištini, Kosovo. Prelazak na obračun temeljen na potrošnji (CBB) i energetska obnova stambenih zgrada podstiču se uvođenjem inovativnog modela javnih ESCO kompanija (Energy Service Company). Ovaj model, dizajniran za skaliranje i replikaciju širom Zapadnog Balkana, poboljšava energetsku efikasnost, smanjuje troškove i promovira održivu upotrebu energije u stambenim zgradama. Poseban naglasak stavljen je na projekat Renewable District Energy za Kanton Sarajevo (RDEKS), pionirski projekt u regiji koji koristi toplotne pumpe velikog kapaciteta na otpadnu vodu za opskrbu obnovljivom energijom, smanjenje ovisnosti o uvoznom prirodnom plinu i poboljšanje kvaliteta zraka u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

Članak ističe kako ovi projekti odgovaraju na regionalne izazove integracijom naprednih tehnologija za postizanje elektrifikacije grijanja, energetske sigurnosti, pristupačnosti i ekološke održivosti. Naglašava se uloga EBRD-a u finansiranju, tehničkoj pomoći i političkom zagovaranju, pozicionirajući Zapadni Balkan kao lidera u sistemima obnovljive energije za daljinsko grijanje i kao uzor za druge regije u razvoju.

Uvod
Sistemi daljinskog grijanja na Zapadnom Balkanu (WeB) nalaze se na prekretnici. Tradicionalno se energetska infrastruktura regije oslanjala na ugalj i druga fosilna goriva, što je rezultiralo visokim emisijama ugljen-dioksida i značajnim finansijskim opterećenjem za javna komunalna preduzeća. Mnoge zgrade širom Zapadnog Balkana, naročito u urbanim područjima, zastarjele su i energetski neučinkovite, što pogoršava emisije stakleničkih plinova i smanjuje standarde života. Ovi međusobno povezani izazovi naglašavaju hitnu potrebu za modernizacijom daljinskog grijanja, primjenom tehnologija obnovljive energije i sveobuhvatnim strategijama obnove zgrada u skladu s klimatskim i ekološkim ciljevima Evropske unije.

Politički kontekst i regionalne obaveze
Regija Zapadnog Balkana – koja obuhvata Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju – napravila je značajne korake prema usvajanju politika koje podržavaju energetsku tranziciju. Preko Ugovora o energetskoj zajednici, ove zemlje se usklađuju s energetskim zakonodavstvom EU, postavljajući ambiciozne ciljeve za integraciju obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske efikasnosti i smanjenje emisija GHG.

Međutim, implementacija rješenja za obnovljivo daljinsko grijanje i dalje se suočava sa značajnim izazovima, uključujući ograničene finansijske resurse, nedovoljno razvijene političke okvire i nisku javnu svijest o tehnologijama obnovljive energije. Da bi se ovi problemi prevazišli, programi poput EBRD-ovog Renewable District Energy in the Western Balkans (ReDEWeB), uz podršku austrijske vlade, igraju ključnu ulogu u olakšavanju razvoja i primjene održivih energetskih sistema širom regije.

Slika 1 – Sezonsko skladištenje toplote u Novom Sadu sa solarnom termalnom energijom i P2H – Situacija

Slika 2 – Sezonsko skladištenje toplote u Novom Sadu sa solarnom termalnom energijom i P2H – Koncept

Dodatno, projekat “Poboljšanje kvaliteta zraka u Srbiji,” podržan od strane švedske organizacije SIDA, fokusira se na smanjenje lokalnog zagađenja zraka kroz gašenje neučinkovitih kotlovnica i primjenu graničnih vrijednosti emisija za postrojenja srednje snage. Postepenim ukidanjem ekološki štetnih sistema grijanja implementacijom inovativnih rješenja za obnovljivu energiju i otpadnu toplotu, ova inicijativa ima za cilj poboljšanje kvaliteta zraka i javnog zdravlja u sedam najzagađenijih gradova.

Glavni grad Kosova, Priština, ostvaruje značajan napredak s projektom daljinskog grijanja na solarnu termalnu energiju velikih razmjera, koji uključuje sezonsko skladištenje toplote u rezervoaru kapaciteta 410.000 m³ toplinske energije. Ovaj objekat će godišnje proizvoditi 43 GWh obnovljive toplote, smanjujući emisije stakleničkih plinova za približno 49.000 tona. Uz paralelno finansiranje njemačke vlade i EU kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, ovaj projekat ima potencijal da postane model za daljinsko grijanje velikih razmjera zasnovano na obnovljivim izvorima energije u regiji. Inicijativa Prištinskog solarnog daljinskog grijanja uključuje solarnu termalnu elektranu velikog kapaciteta (30 MWth) i proširuje mrežu za dodatnih 50 MWth, čime se smanjuje oslanjanje na fosilna goriva i emisije stakleničkih plinova.

Bosna i Hercegovina se ističe s nekoliko tekućih projekata, uključujući “Obnovljivu energiju za Kanton Sarajevo”. Ova inicijativa predstavlja najnapredniju integraciju tehnologija obnovljive energije u sistem daljinskog grijanja u regiji, koristeći inovativnu toplotnu pumpu koja iskorištava tretiranu otpadnu vodu iz postrojenja za tretman otpadnih voda Butila. U prvoj fazi, toplotna pumpa kapaciteta 18 MW će osigurati oko 17% potreba sistema za toplinskom energijom, smanjujući operativne troškove i emisije stakleničkih plinova te poboljšavajući kvalitet zraka u gradu pogođenom zimskim smogom. U drugoj fazi ukupni kapacitet sistema će biti povećan na 36 MW.

Projekat također uključuje modernizaciju infrastrukture, uključujući 6,5 km dug cjevovod koji povezuje toplotnu pumpu s ključnim kotlovnicama te modernizirane podstanice s automatiziranim kontrolama. Kao prvi projekt takve vrste na Zapadnom Balkanu, ovaj model je usklađen s nacrtom Nacionalnog energetskog i klimatskog plana Bosne i Hercegovine, s ciljem dostizanja 60,8% udjela obnovljive energije u grijanju do 2030. godine.

Slika 3 – Obnovljiva energija za daljinsko grijanje za Kanton Sarajevo – Toplotna pumpa od 36 MW i interkonekcija

Sistem daljinskog grijanja u Palama, Bosna i Hercegovina (uz podršku švicarskog SECO-a), ima za cilj modernizaciju lokalnog sistema zamjenom postojeće kotlovnice novim postrojenjem na biomasu i izgradnjom stanice za izmjenu toplote. Ova modernizacija očekuje se da poboljša ukupnu energetsku efikasnost, smanji emisije i poveća pouzdanost i održivost sistema.

Ove regionalne inicijative zajedno naglašavaju transformativni potencijal obnovljive energije za sisteme daljinskog grijanja na Zapadnom Balkanu. Kroz integraciju tehnologija poput solarnih termalnih sistema, geotermalne energije i velikih toplotnih pumpi, nude se inovativna i održiva rješenja za postizanje dekarbonizacije, poboljšanje energetske sigurnosti i osiguranje pristupačnosti za krajnje korisnike. Uz podršku EBRD-a i njegovih partnera, ovi projekti potvrđuju ključnu ulogu modernizacije daljinskog grijanja u energetskoj tranziciji regije, pozicionirajući Zapadni Balkan kao lidera u održivim urbanim energetskim sistemima.

Pristup EBRD-a

EBRD koristi višestrani pristup za dekarbonizaciju sistema daljinskog grijanja i poboljšanje energetske efikasnosti zgrada. Ova strategija kombinuje finansiranje, tehničku pomoć i politički dijalog kako bi se adresirali složeni izazovi s kojima se suočava energetski sektor na Zapadnom Balkanu.

Kroz namjenske fondove poput ReDEWeB i REEP, kao i bilateralnu podršku Švicarske, Austrije i Švedske, EBRD pruža finansijsku podršku za studije izvodljivosti, tehničke projekte i implementaciju. Ova pomoć omogućava općinama i komunalnim preduzećima da prevaziđu početne prepreke i usvoje inovativne tehnologije poput sezonskog skladištenja toplote i velikih toplotnih pumpi. Dodatno, EBRD sarađuje s lokalnim vlastima kako bi projekti bili usklađeni s nacionalnim i EU energetskim ciljevima, stvarajući pogodno okruženje za održive energetske investicije.

Politički dijalog je još jedna ključna komponenta pristupa EBRD-a. Kroz saradnju s vladama i regulatornim tijelima, Banka pomaže u uklanjanju prepreka za usvajanje obnovljive energije, standardizaciji energetskih zahtjeva i promovisanju integriranog planiranja za sisteme daljinskog grijanja. Ovi napori jačaju povjerenje investitora i ubrzavaju prelazak na energetske sisteme s niskim emisijama ugljenika.

Uvažavajući da svaki sistem daljinskog grijanja (DHS) i grad imaju svoje specifične karakteristike, EBRD primjenjuje prilagođen pristup za svaki grad. To osigurava razvoj najsavremenijih rješenja posebno dizajniranih da zadovolje potrebe svih uključenih aktera.

Napredak u energetskoj efikasnosti zgrada

Zgrade na Zapadnom Balkanu i dalje su među najvećim potrošačima energije zbog zastarjelih građevinskih praksi, nedovoljne izolacije i starijih tehnologija grijanja. Podaci lokalnih agencija pokazuju da grijanje i hlađenje čine do 60% ukupne finalne potrošnje energije u stambenim i komercijalnim zgradama. Međutim, bilježi se napredak, posebno uz uključivanje EBRD-a u sve sektore zgrada, uključujući one koji su historijski bili manje efikasni, poput stambenih zgrada s više stambenih jedinica.

EBRD-ova Green Economy Financing Facility (GEFF) fokusira se na poboljšanje energetske efikasnosti u stambenom sektoru, dok se druge inicijative usmjeravaju na javne zgrade velikih razmjera. Posebno se ističe inovativan i primjenjiv koncept javnog ESCO programa u Srbiji, koji uvodi mjere energetske efikasnosti u stambene zgrade povezane s daljinskim sistemima grijanja u 14 općina. Cilj ovog programa je smanjenje potrošnje energije i primjena obračuna temeljenog na potrošnji (CBB), prelaskom s tradicionalnog paušalnog obračuna zasnovanog na površini grijane zone. Ovaj prilagođeni koncept posebno je pogodan za zemlje gdje su sistemi daljinskog grijanja uglavnom oslonjeni na modele naplate po fiksnoj stopi, omogućavajući značajne uštede energije i smanjenje emisija.

Slika 4 – Javni ESCO projekat u Srbiji – Organizacijski dijagram

Na Kosovu, program Energetska efikasnost u javnim zgradama uvodi niz mjera za efikasnost i obnovljive tehnologije u javnim objektima, dok su projekti energetske efikasnosti u javnim zgradama u Prizrenu i Prištini fokusirani na poboljšanje energetske performanse općinskih zgrada. U Crnoj Gori, projekat Energetska efikasnost bolnica unapređuje tri javne bolnice kako bi se smanjila potrošnja energije i povećala održivost u zdravstvenom sektoru. Još jedan primjer je napor za poboljšanje energetske efikasnosti javnih zgrada u Tuzlanskom kantonu u Bosni i Hercegovini, koji uključuje unapređenje toplotne izolacije, zamjenu prozora te poboljšanje rasvjete i sistema grijanja. Smanjenjem potrošnje energije, ovi programi doprinose zdravijim unutrašnjim uvjetima, uštedama troškova i poboljšanju kvaliteta zraka.

Ključni pokretač ovih inicijativa je prilika za smanjenje emisija stakleničkih plinova i usklađivanje s EU ciljevima za smanjenje emisija. Poboljšanje zgrada (omotača), modernizacija sistema grijanja i integracija obnovljivih izvora energije ne samo da ispunjavaju klimatske ciljeve, već i poboljšavaju energetsku sigurnost i smanjuju troškove uvoza goriva. Kako Zapadni Balkan intenzivira svoje obaveze prema održivosti okoliša, ovi programi energetske efikasnosti otvaraju put za otpornije i gradove s nižim emisijama ugljenika.

Zaključak

Napori za modernizaciju i dekarbonizaciju sistema daljinskog grijanja na Zapadnom Balkanu predstavljaju transformacijski korak u energetskoj tranziciji regije. Kroz integraciju tehnologija poput velikih toplotnih pumpi, solarnih termalnih instalacija i sistema na biomasu, ove zemlje unapređuju elektrifikaciju grijanja u okviru inovativnog pristupa prilagođenog lokalnim potrebama, dok se istovremeno usklađuju s globalnim klimatskim ciljevima. Mnoge od ovih tehnologija predstavljaju vrhunska rješenja, ili, kao što pokazuje projekat Obnovljive energije za Kanton Sarajevo (RDEKS), inicijative prve takve vrste u regiji, pružajući model za replikaciju širom gradova i konteksta.

Osim smanjenja emisija stakleničkih plinova, ovi projekti igraju ključnu ulogu u uravnoteženju proizvodnje obnovljive električne energije. Fleksibilni i kontrolabilni sistemi – poput sezonskog skladištenja toplote i velikih toplotnih pumpi – omogućavaju komunalnim preduzećima da ublaže fluktuacije u proizvodnji obnovljive energije, stabilizirajući tržišta električne energije i smanjujući utjecaj negativnih cijena električne energije. Ovaj integrirani pristup jača poslovni slučaj za ulaganja u obnovljive izvore energije dok istovremeno unapređuje dekarbonizaciju.

Paralelno, kombinacija inovativnih mreža daljinskog grijanja s opsežnim programima renoviranja zgrada donosi višestruke koristi istovremeno: dekarbonizaciju, energetsku sigurnost, poboljšan kvalitet zraka i pristupačnost za krajnje korisnike. Korištenjem lokalno dostupnih obnovljivih resursa, gradovi mogu smanjiti oslanjanje na uvozne energente, smanjiti emisije koje štete javnom zdravlju i minimizirati troškove energije za domaćinstva i preduzeća. Ovaj holistički okvir nadilazi rješavanje klimatskih izazova – on također podstiče šire društvene i ekonomske koristi širom Zapadnog Balkana.

Uloga EBRD-a – kroz finansiranje, tehničku podršku i zagovaranje politika – bila je ključna u pokretanju ovih transformativnih projekata. Saradnjom s općinama, državnim komunalnim preduzećima i privatnim poduzećima, Banka stvara povoljno okruženje za velika ulaganja u sisteme daljinskog grijanja na obnovljive izvore energije i unapređenja energetske efikasnosti zgrada. Kako sve više zajednica usvaja ove mjere i dijeli svoje uspjehe, Zapadni Balkan se pozicionira kao lider u održivim urbanim energetskim sistemima, postavljajući primjer za druge regije koje žele modernizirati i dekarbonizirati svoje energetske infrastrukture.