Solarno tržište je u porastu, i vjeruje se da će nastaviti rasti idućih godina. 

Solarna energija jedno je od najčešće korištenih izvoira, jer nudi mnoge prednosti. Tehnologija solarnih panela pretvara sunčevu svjetlost u energiju kroz fotonaponske panele. Također se mogu koristiti ogledala koja koncentrišu sunčevo zračenje za pretvaranje energije. Često se koristi za napajanje domova, poslovnih zgrada, stadiona, farmi i slično. 

S obzirom da se solarno tržište širi, prirodno je da će solarne tehnologije nastaviti da se razvijaju. To uključuje digitalni razvoj, istraživanje materijala i sl. Solarni beton, još poznat i kao fotonaponski beton, jedno je od najnovijih razvoja. 

Šta je i kako funckioniše? 

Dvije glavne zapreke koje sprječavaju brže širenje solarne adaptacije su estetika i cijena. Drugim riječima, izgled panela i njihova cijena stvara prepreku kod privlačenja novih klijenata. Međutim, da bi se to moglo ‘pretrpiti’, istraživači su nastavili istraživati drugačije iteracije fotonapona koje će biti privlačne i priuštive. Tu se predstavlja solarni beton. 

To je nova vrsta betona koja je dizajnirana tako da stvara svoj elektricitet, pretvarajući sunce u energiju. Da bi se to desilo, tehnologija koristi poluprovodnički proces, koji je sličan načinu na koji solarni paneli pretvaraju sunčevu svjetlost u energiju. 

Solarni beton prvi se put spominje 2017. godine na Francuskom građevinskom sajmu, Batimat. LafargeHolcim, švicarska kompanija za građevinske materijale, i Heliatek, njemačka kompanija za solarne panele, bile su dvije kompanije koje su predstavile novu vrstu betona sposobnog za proizvodnju električne energije.

Projekat se fokusirao na razvoj fotonaponskog oblaganja koji se sastoji od LafargeHolcim betona i sloja Heliatekovog Heliafilm, koji je deblji, ali i dalje fleksibilan film. Prema LafargeHolcim, fotonaponske obloge omogućavaju zgradama da proizvedu duplo više energije od klasičnih panela – solarni beton ovog projekta mogao bi zgrade pretvoriti u elektrane. 

U drugom projektu, ETH Zurich koristili su ovaj inovativni tip betona da naprave prototip ultra-tankog krova za školsku laboratoriju NEST. Rezultat je pokazao da je zgrada proizvodila više energije nego što je trošila. 

Prototip je bio 7.5 m visok i imao je zakrivljenu površinu, a napravljen je od nekoliko slojeva betona. Unutrašnji sloj također je imao namotaje za grijanje i hlađenje, kao i izolaciju. Tanke PV ćelije su zatim postavljene na vrh kako bi se prikupila sunčeva energija. Istraživači su na kraju demontirali prototip, jer će se sljedeće godine koristiti u stambenoj zgradi HiLo, koja je dio projekta NEST.