Na početku svake velike ideje stoji vizija.
A Baumitova vizija glasi: „Želimo da svi ljudi stanuju zdravo, energetski učinkovito i lijepo.“
A šta znači „zdravo?
Naše zdravlje počiva na poznata tri stuba: prehrani, kretanju i n pačinu života. Naš način života usko je povezan sa životnim rostorom koji nas okružuje jer 90 % svog vremena provodimo u zatvorenim prostorima. Njih je pravim metodama gradnje i građevinskim materijalima moguće optimalno oblikovati. Dakle, zdrava okolina mjerodavna je za nas. Upravo zato postoji vizija od koje Baumit polazi u svom djelovanju.
Vizija mogućeg
Kad je Robert Schmid, vlasnik Baumit-a, krenuo stopama svog oca i preuzeo čitavo vođenje preduzeća, učinio je to s velikom predanošću i jasnom vizijom: „Želimo da svi ljudi stanuju zdravo, energetski učinkovito i lijepo.“ Po logici stvari, te se ključne vrijednosti uzajamno prožimaju jer je lijepo stanovanje ne samo ugodno oku nego i udobno. Udobnost ide ruku pod ruku s energetskom učinkovitošću i dugoročno proizvodi zdravlje.
U ime zdravlja
Robert Schmid, kome je razvoj novih ideja i proizvoda uvijek bio blizak, učinio je od svoje vizije misiju. Tako je nastao Istraživački park VIVA u Wopfi ngu. U dvije su godine znanstvenici iz područja građevinske fi zike, građevinske hemije i medicine prikupili, analizirali i evaluirali preko pet miliona izmjerenih podataka. Ta jedinstvena interdisciplinarna saradnja rezultirala je sasvim novim korelacijama i pionirskim spoznajama – prekretnicom za zdravu gradnju.
Spoznaja je put do realizacije
Čime se može odlučujuće poboljšati životni prostor, glasilo je pitanje, a istraživanje je pružilo čak tri ključne spoznaje:
Ti rezultati čine odlučujuću razliku. Uvažavajući u potpunosti te tri spoznaje, Baumit istražuje, razvija, proizvodi i isporučuje proizvode s dodatnom vrijednošću.
Šta je dodatna vrijednost Baumita?
Baumit se nikada nije zadovoljavao samo s proizvodnjom i prodajom građevinskih materijala. Stalno je neumorno tražio i istraživao dodatnu vrijednost kojom bi se morali odlikovati Baumit građevinski materijali. Iako je izvorno u prvom planu bila korist za izvođače radova, ipak je s vremenom u središte zanimanja dospjelo zdravlje kao ključna vrijednost. No, posvetimo se detaljnije navedenim spoznajama.
- IZOLACIJA ključ toplog doma – za svako godišnje doba
Jedna od ključnih spoznaja iz analiza Istraživačkog parka VIVA glasila je: prvo treba izolirati. Izolirana kuća uvijek je bolja od neizolirane. Za to postoji mnogo razloga. Energetska učinkovitost samo je jedan od njih. Neizolirana kuća troši 250% energije izolirane kuće! Eksperiment u Istraživačkom parku VIVA dao je rezultat uvjerljivim brojevima:
Znanstvenici su simulirali uslove zimi na hladnih -12 °C potpuni nestanak grijanja na 48 sati. Rezultat je bio očekivan: dok je u kućama s toplinskom izolacijom i nakon 48 sati bez grijanja bilo podnošljivih +15 do +17 °C, dotle je unutrašnja temperatura u neizoliranoj kući već nakon dva dana iznosila tek +4 °C, a zidna temperatura čak samo +1 °C.
Sada postaje ugodno
Osim toga, vrijedi sljedeće: što bolja izolacija, to veća udobnost. Dobra izolacija drži temperaturu konstantnom. Tako se sprječava propuh koji može nastati uslijed razlike između sobne temperature, stvarajući time zdrav osjećaj stanovanja. Izolirane kuće, prvenstveno izolirane kuće od opeke i betona, također su dobile najbolje ocjene u pogledu temperature i vlažnosti zraka. Jedinstven zaključak: „Rezultati Istraživačkog parka VIVA potvrđuju da su sobna klima i kvaliteta sobnog zraka glavni faktori koji utiču na zdravo stanovanje i udobnost“, u tom pogledu možemo svojim posebno razvijenim serijama proizvoda ponuditi trajna rješenja.“
- Toplina doma dolazi IZNUTRA – spremište vlage za zdravu sobnu klimu
Svako želi udoban ambijent, ali malo ko zna koliko faktora stvarno znatno utiče na klimu u naša četiri zida. Prava temperatura, vlažnost zraka, pa čak i broj najsitnijih čestica, takozvanih zračnih iona, utiču na sobnu klimu. Tome valja pridodati biološke faktore, kao što su gljivice, otapala i hlapljive organske tvari (volatile organic compounds – VOCs) iz unutrašnjih premaza te mirise, bilo ugodne ili neugodne. Dakle, šta nam je činiti kako bismo u zatvorenim prostorima stvorili i održavali što čišći i zdraviji zrak?
Je li zrak čist?
Gradimo sa sve većom energetskom učinkovitošću pa time i sa sve boljom zračnom nepropusnošću. U usporedbi s prijašnjim vremenima štetne tvari danas ostaju mnogo duže u prostoriji. Te faktore valja kompenzirati. Ali kako? Izborom pravih građevinskih materijala koji su slobodni od štetnih tvari, otvoreni mineralnim sastavom i paropropusni. Koji uz to možda čak mogu sami stvarati zdrav zrak, primjerice obogaćujući zrak zračnim ionima, koji se u prirodi javljaju u posebno visokoj koncentraciji.
Izbor pravog maltera
Dakle, o unutrašnjim proizvodima najviše zavisi dobra, zdravstveno korisna sobna klima. Ali, kako to funkcioniše? Na zid, primjerice onaj od opeke ili betona, nanosi se unutrašnji malter u minimalnoj debljini od 1,5 do 2 cm jer najvažnija su prva 2 centimetra. Mineralni Baumit malteri imaju svojstvo posebnog kompenzacijskog učinka na vlažnost zraka: tako npr.malter Baumit KlimaWhite upija 3 do 4 puta više vlage nego obični gipsani malter pa je polako i ravnomjerno opet ispušta u sobni zrak. Time se osigurava da se nigdje ne mogu formirati nakupine vode, ali i to da zrak nigdje nije previše suh. Što je zajedničko svim malterima, masama za izravnavanje, unutrašnjim bojama i posebnim sanacijskim proizvodima iz asortimana Baumita? Oni su uveliko mineralnog sastava, zahvaljujući čemu imaju visoku upojnost, koja im omogućuje da na prirodan način regulišu sobnu klimu te su slobodni od štetnih tvari i ekološki održivi. Time pridonose zdravom stanovanju i jedinstvenoj udobnosti, koja se može osjetiti čim se po prvi put stupi u prostoriju.
- STABILNOST I MASA temelj zdravog stanovanja – postojan spremnik energije
Što veći zid, to bolje. Tako bi se mogla opisati i jedna od glavnih spoznaja dobivenih u okviru istraživačkog projekta provedenog u Istraživačkom parku VIVA. Što veća masa, to bolji spremnički kapacitet. Masivni zidovi koji su izvana zaštićeni dobrom toplinskom izolacijom mogu zimi spremati toplinu, a ljeti održavati kuću svježom. Što je veća masa, to bolje djeluje efekt spremišta te kuću čini stabilnijom, ugodnijom i zdravijom.
Načelo zidane peći
Šta je zajedničko masivnim zidovima, estrisima i malterima? To su građevni elementi visoke spremničke mase koja im omogućuje da toplinsku energiju dobro prihvataju, spremaju i opet ispuštaju kada temperatura padne, primjerice tokom noćnog zahlađenja ili prozračivanja. A ljeti se taj efekt može iskorištavati za hlađenje.
Prednosti pojedine metode gradnje
Primjerice, temperatura i vlažnost zraka mogu se najbolje kompenzirati u (izoliranim) kućama od opeke ili betona. U pogledu mirisa i dalje postoje osjetne razlike: tako kuće sagrađene metodom montažne gradnje uz upotrebu gipskartonskih panela i nakon dvije godine imaju upadljiv miris unatoč svakodnevnom prozračivanju. Zvučna zaštita bitno pridonosi zdravom stanovanju. Ispostavilo se sljedeće: u kućama od betona vanjska se buka osjeća upola slabije nego u kućama sagrađenima metodom gradnje s drvenim okvirima i oblogom od gipskartona. Pritom vanjski kompozitni sistemi toplinske izolacije (external thermal insulation composite system – ETICS) pridonose i zvučnoj zaštiti.
Zrak kao hrana
Kada pođemo od toga da svako od nas dnevno udahne 12 000 litara zraka, jasno je samo po sebi da je zrak naša najvažnija „životna namirnica“. O njegovoj kvaliteti uveliko zavisi naše zdravlje. Dobar je sobni zrak po mogućnosti bez štetnih tvari i netipičnih mirisa te pruža ugodan osjećaj. Usto se odlikuje udobnom temperaturom i vlažnošću zraka koja nije ni previsoka ni preniska. Važno je i dovođenje dovoljne količine vanjskog zraka kako bi se odvela onečišćenja koja uzrokuju sami ljudi.
Osim toplinske izolacije i spremničke mase zidova, bitni preduslovi optimalne sobne klime odnosno dobra sobnog zraka čine mjere prozračivanja te upotreba niskoemisijskih građevinskih materijala. U svakom je slučaju važno njihovo međudjelovanje.
m-Kvadrat