Izreka „savršena oluja“ odnosi se na događaje (obično nemile) koji se pogoršavaju zbog stjecaja negativnih ili nepredvidivih faktora.

Široko se koristi kod opisivanja meteoroloških fenomena, ali se može koristiti i u drugim kontekstima, poput ekonomije. Analogija se također može koristiti za opisivanje odnosa između klimatskih promjena i zavisnosti svijeta o betonu. Iako je cement (vrlo važan element u proizvodnji betona) veoma štetan zbog zagađenja i klimatskih promjena (predstavlja otprilike 8% globalnih CO2 emisija), očekuje se da će njegova proizvodnja porasti u idućih 30 godina. Vjeruje se da je razlog tome ubrzana urbanizacija u regijama poput Jugoistočne Azije i Subsaharske Afrike. U isto vrijeme se svijet upozorava da ima samo 11 godina da se smanje štetni gasovi i spriječe nepovratna oštećenja zbog klimatskih promjena. Drugim riječima, industrija cementa okrenuta je znatnoj ekspanziji u periodu kada se zagađenje mora brzo smanjiti – dakle savršena oluja.

Svake godine proizvede se više od 4 milijarde tona cementa, smatra se najupotrebljivanijom supstancom nakon vode na Zemlji.  Kroz proces proizvodnje cementa, ‘klinkerizacija’ čini preko 50% emisije ugljika. Klinker ili portlandski klinker nastaje spaljivanjem mljevenih sirovina (pretežno krečnjaka, ali i gline i željeznih oksida i aluminija) na temperaturama do 1.450 °C. Peći koje se koriste obično se zagrijavaju korištenjem neobnovljivih izvora kao što su prirodni plin ili drugi naftni derivati. Procjenjuje se da se za svaku proizvedenu tonu klinkera emituje između 800 i 1.000 kg CO2, uključujući i ono što nastaje razgradnjom krečnjaka i sagorijevanjem fosilnih goriva. Pored navedenog, cement je i ‘žedan’ materijal koji iskoristi gotovo desetinu industrijskih iskorištenih voda, a povećava i efekat urbanog ostrva, upijajući sunčevu toplotnu energiju i smanjujući kvalitet života i biodiverzitet urbanih prostora.

Međutim, zavisnost ljudske populacije o ovom materijalu je enormna. Štetan je, ali i pruža razne koristi društvu. Vrlo je rijetka građevina koja ne koristi cement u svojoj strukturi, podovima ili završnim obradama. Većina urbane infrastrukture također ovisi o betonu, kao i velikim konstrukcijama kao što su mostovi, ceste, hidroelektrane, itd. Ali za razliku od plastike – još jednog velikog negativca našeg vremena – mnogo je teže promijeniti našu upotrebu betona i cementa. Na primjer, možemo reći ne plastičnoj vrećici ili proizvodu za jednokratnu upotrebu, ali ne možemo odustati od upotrebe vode samo zato što dolazi iz betonskih cijevi.

Iz tih razloga se čovječanstvo bori sa složenom dilemom: iako se uveliko oslanjamo na beton, efekti klimatskih promjena sve su prisutniji u svakodnevnim životima, kao što se može primijetiti i s ovogodišnjim toplotnim valom u Evropi. Iako je naivno povjerovati da će se beton zamijeniti u bliskoj budućnosti, postoje neki alternativni materijali koji su više ekološki i koji bi se mogli iskoristiti.

AshCrete

AshCrete je beton koji koristi leteći pepeo kao sirovi materijal za proizvodnju. Kad se pomiješa s boratom, pepelom i jedinjenjima hlora, može se dobiti jači, izdržljiviji i više ekološki materijal kao zamjena portland cementa. U poređenju s klasičnim betonom, AshCrete je otporniji na kiselinu, požar, drastične temperature i koroziju. Također je i jeftiniji od regularnog cementa, ali se ipak dobiva sagorijevanjem uglja.

Finite

Kroz metodu kreiranu od strane istoimene kompanije, Finite se oslanja na vezivanje finih zrna pustinjskog pijeska da bi se dobio materijal koji je jednako snažan kao beton, ali koji se lako može topiti i ponovno koristiti, ili ostaviti da se sigurno biodegradira. Baš kao i beton, finite se može oblikovati po želji i u bilo kojoj veličini, može se obložiti prirodnim pigmentima i ne mora se peći poput gline, što znači da koristi manje energije. Negativna strana je ta da već previše pijeska koristimo širom svijeta, što znači da bi moglo doći do nestašice u budućnosti.

HempCrete

To je mješavina vlakna od konoplje, kreča i vode. Dobivaju se cigle koje su 8 puta lakše od betona, ali se ne mogu koristiti u strukturne, iako se mogu spojiti s tradicionalnim građevinskim sistemima. Slično klasičnom betonu, hempcrete se može oblikovati na gradilištu ili prefabrikovati u građevinske komponente poput blokova ili ploča. Hempcrete ne sadrži vlagu, sprječava pojavu plijesni i ‘neprivlačan’ je termitima, što ga čini atraktivnom opcijom za unutrašnju upotrebu. Budući da među svojim česticama sadrži zračne džepove, materijal ima odlična termo-akustička izolacijska svojstva, što ga čini idealnim za dodatnu izolaciju. Važno je zapamtiti da je, uprkos potencijalu građevinskih materijala na bazi konoplje, ova biljka je još uvijek zabranjena u mnogim zemljama.

Micelijum

Gljive imaju prednost da rastu na raznim temperaturama i po različitim vlažnim uslovima. Istraživanja su još uvijek u ranim fazama, ali postoje primjeri koji izgledaju obećavajući za ne-strukturnu upotrebu. Italijanska kompanija Mogu razvila je proizvod na bazi micelijuma koji uključuje akustične panele, podove i dr. Ovaj biomaterijal je veoma porozan, pruža odličan akustični performans u smislu upijanja zvuka i pročišćavanja zraka zbog upijanja toksina.

Važno je napomenuti da stvaranje proizvoda koji se može koristiti toliko široko i često kao beton nije lagan zadatak. U tom smislu, ulaganja u inovacije i istraživanja su neophodna.