Jeste li se ikada upitali koliko tehničkih podatka imate na raspolaganju kada kupujete mobilni telefon, računalo, televizijski aparat ili neki drugi tehnički uređaj? Ili primjerice kada kupujete auto. I u tom slučaju je popis tehničkih specifikacija opširan i može služiti kao alat za usporedbu kompatibilnih modela što bi trebalo olakšati odluku o izboru. Auto koristimo kao prijevozno sredstvo i jedan od bitnih podataka kod odlučivanja za kupovinu je i potrošnja goriva. Što je niža potrošnja to ćemo imati manje troškova za gorivo, i, ako godišnje prelazimo puno kilometara,taj će podatak sigurno biti među odlučujućima.

Na sličan način jednako tako može biti izražena energetska potrošnja zgrade. I to ne u odnosu na prijeđene kilometre, nego po kvadratnom metru grijane površine godišnje, ukoliko govorimo o energiji za grijanje. Taj se podatak naziva energetski broj grijanja i jednako, kao podatak o potrošnji goriva koji vrijedi za vozila, služi za procjenu predviđene godišnje potrošnje energije za grijanje. Što je niži energetski broj, to je manja predviđena potrošnja energenata; primjerice loživog ulja, zemnog plina ili biomase, koja će biti potrebna za grijanje zgrade. Naravno, sve to uz pretpostavku da su toplinski gubitci radi prozračivanja, koji ujedno ovise i o navikama korisnika, u predviđenim granicama. U tehničkim pravilnicima koji se donose u odnosu na minimalne standarde toplinske izolacije objekata prikazani su, kao što već samo ime govori, minimalni zahtjevi koji moraju biti ispunjeni kada je riječ o toplinskoj zaštiti objekta. U praksi to znači da nema nikakve prepreke za bolju toplinsku izolaciju od zahtijevane minimalne izolacije. Suprotno, što je zgrada bolje izolirana njezin energetski broj grijanja je manji a s time povezano su i manji troškovi grijanja. Spomenuta tvrdnja, naravno, vrijedi uz pretpostavku pravilnog prozračivanja te ispravno projektiranog i izrađenog sistema grijanja.

Ako zanemarimo igre na sreću gdje imamo samo malu mogućnost dobitka, nasljedstvo ili poklone, obično nam za postizanje vlastitih financijskih ciljeva ostaju dvije mogućnosti:

• povećati prihode, što može značiti više rada i manje slobodnog vremena i time povezanu manju kvalitetu odnosa ili
• smanjiti troškove, što je obično povezano s odricanjem. Ali ne uvijek!

Troškove grijanja moramo u svakom slučaju plaćati jer inače nam zimi može biti hladno. Ako zgradu ne izoliramo pravilno i u dovoljnoj mjeri, a grijemo koliko je potrebno za postizanje primjerene temperature u objektu, na zidovima dolazi do kondenziranja difuzne vodene pare tj. nastaje kondenzat. Radi kondenzirane vlage pojavljuje se plijesan koja može oštetiti žbuku, namještaj te negativno utjecati na zdravlje. A sve zajedno još povećava troškove.

Dobra strana troškova grijanja je u tome što ih možemo relativno jednostavnim mjerama, primjerice kvalitetnom ugradnjom dostatne količine toplinske izolacije, smanjiti na minimum. Taj štedni potencijal posebno je velik kod starijih i slabo, ili čak uopće neizoliranih, zgrada građenih prema manje zahtjevnim toplinsko izolacijskim standardima. Pomoću energetskog pregleda moguće je procijeniti štedni potencijal i predvidjeti odgovarajuće mjere za izvedbu. Za nove zgrade vrijedi da je željenu uporabu energije u zgradi potrebno odrediti u projektnom zadatku u obliku ciljne vrijednosti energetskog broja, dakle najviše očekivane potrošnje po kvadratnom metru grijane površine. U tom slučaju uštede se određuju s obzirom na vrijednosti potrošnje izračunate u skladu s važećim propisima.

Valja zapamtiti sljedeće:

• Energija poskupljuje i to će se događati i dalje, bilo radi zahtjeva za smanjenjem onečišćenja, bilo stoga jer se povećavaju potrebe za njom, a zalihe nekih energenata se smanjuju.
• Realna vrijednost mirovina je manja što znači da si dodatnu mirovinu moramo osigurati sami.

Dodatnu mirovinu možemo si osigurati bez odricanja time što u početku uložimo u vlastiti, siguran i profitabilan posao koji se naziva »niskoenergetska kuća« ili »energetska sanacija kuće«. Nakon povrata investicije (procjena 4 godine), te uštede, koje bi inače morali plaćati za grijanje, ulažemo i u nove izvore prihoda.