Naslovnica Home Trendovi energijske efikasnosti kroz utopljavanje objekata u sektoru zgradarstva poštivajući EU norme...

Trendovi energijske efikasnosti kroz utopljavanje objekata u sektoru zgradarstva poštivajući EU norme i domaće zakonodavstvo

Piše: MSc. Nihad HARBAŠ, dipl.ing.

Voditelj projekata energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije –  CETEOR d.o.o Sarajevo

Polemika oko klimatskih promjena je uveliko uzela maha u posljednjim decenijama, da bi konačno doživjela svoju „verifikaciju“ krajem 2015. i početkom 2016. godine. Prvi događaj koji je doprinio tome jeste najvažniji događaj o klimatskih promjenama (COP – Conference of the Parties ) gdje su se po prvi put sve Svjetske članice i potpisnice Konvencije o klimatskim promjena dogovorile i potpisale pravno obavezujući globalni sporazum o klimi kojim će pokušati održati globalno zagrijavanje Planete ispod kritičnog nivoa od 2 °C. Drugi događaj koji je doprinio širenju svijesti o klimatskim promjenama jeste govor slavnog američkog glumca Leonarda DiCapria na dodjelu Oskara 2016.

Kako bi odrednice sporazuma bile ispoštovane, sve članice bi trebale uskladiti svoje pravne obaveze u pogledu zaštite klime na Zemlji. Evropa je zajednički djelovala kroz EU, kreirajući primarnu i sekundarnu legislativu kroz donošenje niza direktiva koje trebaju preuzeti sve članice EU, kao i one koje to nisu, a žele poslati. BiH je jedna od takvih i proces transponiranja EU direktiva u domaće zakonodavstvo je već otpočet.

Kako je sektor zgradarstva (stambeni i nestambeni) identifikovan kao jedan od najvećih uzročnika globalnih emisija stakleničkih gasova (oko 30%) u finalnoj potrošnji energije, sa pretpostavkom da će se do 2050. godine udvostručiti ukoliko se ne poduzmu konkretni koraci, on automatski predstavlja i najveći potencijal za uštede, odnosno djelovanje. Tako je EU donijela niz propisa koji se odnose upravo na ovaj sektor, a sve u cilju postizanja ušteda u finalnoj potrošnji energije i smanjenju emisija stakleničkih gasova.

Kako je zgradarstvo jedan od najznačajnih potrošača energije, integrisanje odredbi Direktive 2002/91/EC o energetskim karakteristikama zgrada  (Directive 2002/91/EC of the European Parliament and of the Council of 16 December 2002 on the energy performance of buildings (EPBD)) u zakonodavstvo, je od izuzetne važnosti za ublažavanje navedenih problema. Ovo nije način koji će rješiti navedene probleme, ali jeste jedan od načina za njihovo ublažavanje. Sam pristup navedenoj Direktivi, kroz njene odredbe, definiše primjenu metodologije za izračunavanje energetske potrošnje zgrada uz poštovanje lokalnih klimatskih uslova. Ova metodologija, uz određene izuzetke, jednaka je za sve zemlje EU. Tako se kroz njenu implementaciju, zemlje obavezuju na određivanje standarda minimalne energetske potrošnje za nove zgrade i značajne (u definisanom procentu) obnove starih zgrada, kao i za uvođenje sistema energetske certifikacije zgrada, te redovne inspekcije kotlova i sistema klimatizacije. Ova Direktiva doživjela je svoju novelaciju 2010. godine koja je usvojena sa strožijim zahtjevima vezanim za energetska svojstva zgrada, da bi u krajnjoj liniji donesena direktiva o energijskoj efikasnosti 2012/27/EU.

BiH je zahvaljujući setu podzakonskih akata donesenih 2009. i 2010. godine od strane Federalnog ministarstva prostornog uređenja, a u nedostatku Zakona o energijskoj efikasnosti, prema odredbama člana 81. Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, izradile pravilnike iz oblasti fizike zgrade, odnosno energijske efikasnosti. Pravilnici su u tom periodu bili usklađeni sa EU direktivama i standardima, a kako je EU zakonodavstvo napredovalo, neophodno je izvršiti reviziju tih pravilnika i uskladiti ih sa novih direktivama.

Kroz te pravilnike definisane su specifičnosti projektovanja u pogledu energijskih karakteristika objekata, načinu provođenja energetskih pregleda objekata, te osnovni uslovi za lica koja će te preglede, kao i samu certifikaciju objekata.

Uvođenjem energetskih certifikata za zgrade i certificiranjem zgrada, dobro izolirane zgrade s niskom potrošnjom energije znatno će povećati svoju vrijednost na tržištu nekretnina, dok će neizoliranim zgradama vrijednost opadati. Sve to trebalo bi pokrenuti tržište u smjeru povećanja energijske efikasnosti, povećanja građevinskih aktivnosti i razvoja cijele građevinske industrije, ali i nacionalnih i internacionalnih poticajnih mehanizama.

Što se tiče energetskog certificiranja, obaveza posjedovanja energetskih certifikata i označavanja objekata, kao i način proračuna, detaljan opis i procedure date su u  Pravilniku o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije (“Službene novine FBiH”, br. 49/09) i Pravilniku o energetskom certificiranju objekata (“Službene novine Federacije BiH”, br. 50/10.

Minimalna referentna energetska karakteristika objekta „Rr”, koja se izračunava na osnovu dopuštenih vrijednosti propisanih u tehničkim zahtjevima za stambene objekte, a na osnovu tehničkih zahtjeva iz Pravilnika o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije Federacije Bosne i Hercegovine, iznosi Rr=95 kWh/m2 god, dok, analizirajući uzorak od oko 50.000 stambenih jedinica u FBiH, prosječna referentna energetska karakteristika objekta za stambene objekte iznosi oko 180 kWh/m2 god.

eee

Kako bi se provela energetska certifikacija zgrada potrebno je prije svega provesti energijski pregled/audit, pa tako energetsko certificiranje zgrada predstavlja skup radnji i postupaka koji uključuju: energijski audit, vrednovanje radnji energijskog audita, te izdavanje energetskog  certifikata s preporukama za poboljšanje energetskih svojstava objekta. Nakon pripreme svih potrebnih radnji, najčešće se pristupa utopljavanju objekata kroz postavljanje toplotne fasade na vanjsku ovojnicu objekata ugradnjom kvalitetnih termoizolacionih materijala poput EPS-a.

www.ceteor.ba, certificiranje@ceteor.ba;

Topal Osman Paše 32B, 71000 Sarajevo

tel: (033) 563 587, fax: (033) 205 725

CETEOR d.o.o. Sarajevo

 

m-Kvadrat

Novosti

Poslovni objekat ’’Mia Dorćol’’ – na uglu ulica Mike Alasa i...

0
Veoma važna činjenica je ta da se preklopilo takvo nastojanje sa željom investitora Nikole Lazića i firme Granit Invest, da objekat na savremen način,...

Polimer beton

Sika MonoTop® MALTERI ZA SANACIJU BETONA

Bajkovita vikendica na Vlašiću

Povezani članci

-

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime